Ovo je prevršilo svaku mjeru! Stradun je pun bankomata. Kako smo prije živjeli bez ovolikog broja istih? Hoće li svaki izlog na Stradunu postati bankomat? – pitaju se neki naši sugrađani, a nakon što su u izlogu knjižare Algebra na Stradunu ‘osvanula’ dva nova bankomata.
Bio je to zapravo samo ‘okidač’ za stanje s izlozima na najljepšoj ulici svijeta koji su se u velikom broju ‘pretvorili’ u bankomate, a o tome se raspravljalo još u svibnju na sjednici Gradskog vijeća.
Stradun – svemirski brod
Naime, tada je vijećnik Maro Kristić konstatirao kako Stradun sve više nalikuje na svemirski brod.
— Svjedoci smo kako se polako zatvaraju poslovnice poslovnih banaka u povijesnoj jezgri, a bankovne službenike mijenjaju bankomati. Gotovo da nema izloga na Stradunu u koji nije ugrađen bankomat jer poslovne banke, ali i zakupci i vlasnici poslovnih prostora u tome vide poslovni interes kompenzirajući troškove visokih cijena zakupa prostora. Uvažavajući poslovni interes i potrebu za bankomatima, smatramo da postoji i viši interes, a to je kultura i povijesna baština koju treba štititi. Umjesto da se poduzetnici natječu tko će imati ljepši i bolje uređen izlog i da zato dobivaju nagrade i povlastice od Grada, u izlozima je svaki dan sve više bankomata, a Stradun sve više nalikuje na svemirski brod. Je li Grad spreman donijeti odluku kojim se zabranjuje postavljanje bankomata na Stradunu, kad isteknu postojeći ugovori, a da se bankomati mogu postavljati u sporednim ulicama ili za to posebno predviđenim prostorima – pitao je Kristić gradonačelnika Mata Frankovića koji je tada izrazio spremnost donijeti takvu odluku.
Grad razmatra mogućnost da ubuduće, kroz neku od raspoloživih mjera, ograniči postavljanje bankomata na Stradunu
No, zanimljivo je spomenuti i kako je Maro Kristić član Upravnog vijeća Zaklade Blaga djela, vlasnika prostora na Stradunu kojega je u najam uzela Algebra. Zanimalo nas je li promijenio mišljenje.
— Moje mišljenje je od početka isto. Upravo iz razloga što nemamo instrument za zabraniti postavljanje bankomata, tražio sam da se na razini Grada donese odluka kojom bi se to na Stradunu zapriječilo, a omogućilo u sporednim ulicama gdje to manje, na određeni način, bode oči. Gotovo svi prostori Zaklade Blaga djela, još od prije, dok ja nisam bio član upravnog vijeća, su imali u svojim izlozima bankomate i ovo nije nikakva iznimka. Oni su već prije dobili suglasnost konzervatora i mi jednostavno nemamo ni odluku ni instrument kojim bismo to mogli zabraniti. Nadam se da će se u perspektivi takva odluka donijeti i zato sam na vrijeme s takvom inicijativom i išao prema Gradu i gradonačelniku, ali evo, dosad takve odluke nema – govori nam Kristić.
Je li takva odluka moguća s obzirom na vlasništvo prostora?
— Odluka se uvijek može donijeti jer imate sličnih odluka kojima se postavlja neka vrsta ograničenja. Na razini
države se promijenio Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora gdje je država ukinula svaki oblik mogućnosti sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji ili davanju u podnajam svojih prostora. Sve se može kad se hoće – ističe Kristić, dodavši da ako konzervatori odobre postavljanje bankomata u izlog, daljnjih zapreka nema.
Razmatra se mogućnost ograničenja
Što o svemu misli gradonačelnik, odnosno Grad Dubrovnik?
— U Gradu Dubrovniku smatramo kako je već sada previše bankomata na Stradunu i kako to zasigurno nije primjerena slika naše glavne ulice. U tom je smislu gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković prošli tjedan uputio i zamolbu upravi Blagih djela, koja je vlasnik prostora knjižare Algebra, da ubuduće, posebno kada je riječ o prostorima na Stradunu, vode više računa o tome da se radi o našoj reprezentativnoj ulici koja ne bi trebala biti preplavljena bankomatima – ističu za DuList iz Grada Dubrovnika.
— Grad, za sada, može intervenirati jedino za one prostore u svom vlasništvu. Tako u ugovorima o najmu postoji odredba da zakupci ne smiju prostor davati u podzakup bez suglasnosti Grada. Prošli tjedan smo poslali i dopis svim zakupcima gradskih prostora u kojem im skrećemo pažnju kako bankomati podrazumijevaju podzakup te ih tražili da se očituju ukoliko su, mimo ugovora, postavili takve uređaje u gradske prostore. Grad nema odobrenih zahtjeva za podzakup za bankomate u prostorima u svom vlasništvu, a slijedom povećanja njihovog broja razmatra mogućnost da ubuduće, kroz neku od raspoloživih mjera, ograniči postavljanje bankomata na Stradunu – odgovorili su na naš upit iz Grada Dubrovnika. Za mišljenje smo upitali i predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebicu.
Ako konzervatori odobre postavljanje bankomata u izlog, daljnjih zapreka nema
— Iz svih rasprava koje su bile na Gradskom vijeću, uključujući i gradonačelnikovu, bilo je jasno da ne podržavamo bankomatizaciju Straduna jer je to apsolutno postalo neprimjereno. Konkretni slučaj ne mogu komentirati jer se radi o nečemu čime raspolažu Blaga djela i bilo bi dobro vidjeti koji su razlozi za donošenje jedne takve odluke, ali u principu sam protiv inflacije bankomata na Stradunu, jer vizualno Stradun zaslužuje puno bolje slike od bankomata – smatra Potrebica. Na pitanje može li Grad nešto poduzeti, budući da je i sam gradonačelnik izjavio kako je sprema donijeti takvu odluku, Potrebica govori:
— Ne volim najavljivati stvari za koje nisam sto posto siguran, raspitat ću se i vidjeti može li Grad donijeti kakvu odluku s obzirom da se ipak radi o prostorima koji nisu u vlasništvu Grada Dubrovnika. Naša je mogućnost vjerojatno ograničena, ali da je neprimjereno, jest – zaključuje Potrebica.
O posljednjem slučaju ‘bankomatizacije’ Straduna oglasio se i gradski vijećnik Miho Obradović koji za DuList ističe kako je uvijek za liberalizaciju, ali u ovom slučaju, s obzirom da je riječ o dubrovačkoj povijesnoj jezgri, misli da se ipak malo pretjeralo.
— Tko nam sutra garantira da knjižara neće postaviti još dva bankomata – pita se Obradović, koji ističe kako je taj prostor bio namijenjen isključivo za knjižaru, dan je u najam za 50-ak tisuća kuna, a sad su u izlog postavljena dva bankomata. Na pitanje treba li Grad ovo pitanje regulirati ističe kako su ovdje, po njegovom mišljenju, krivi i Grad i privatnici koji su dizanjem cijena ugrozili ljudima egzistenciju pa su se snašli na drugi način.
— Trebali bi vidjeti što je najbolje rješenje. Sjećam se mlađih dana kad smo svi sjedali na izlozima, to je bila čar Grada. Danas više ne možete sjesti na nijedan izlog. Nadam se da će se naći neko rješenje koje će zadovoljiti sve jer već sad bankomati izgledom narušavaju Stradun – smatra Obradović.
DOKLE GOD NE ZADIRU U GRAĐEVINSKU STRUKTURU
Nema ograničenja za bankomate?
Vezano za temu postavljanja bankomata na Stradunu za komentar smo zamolili i Konzervatorski odjel u Dubrovniku. Zanimalo nas je koji su kriteriji za odobravanje zahtjeva za postavljanje bankomata u izlozima poslovnih prostora na Stradunu, koliko je zahtjeva odobreno od 1. siječnja ove godine i koliko je zahtjeva u postupku rješavanja, te postoji li gornja granica, u brojčanom smislu, postavljanja bankomata u odnosu na broj izloga na Stradunu. — Konzervatorski odjel u Dubrovinku u okviru Zakonom utvrđenog postupka za zahvate na kulturnim dobrima, temeljem dostavljenog zahtjeva i priložene dokumentacije, omogućava ugradnju bankomata u ostakljeni dio izloga poslovnih prostora bez zadiranja u građevinsku strukturu građevine kao i poštujući zatečenu stolariju otvora – istaknuli su nam u svom odgovoru. U ovom trenutku, dodali su nam iz Konzervatorskog odjela, nema zaprimljenih novih zahtjeva za ugradnju bankomata u povijesnoj jezgri.