Aktualno

NENAD BAKIĆ STEM revolucija mijenja kôd razmišljanja djece

Hrvatski poduzetnik i investitor Nenad Bakić u siječnju 2019. godine preuzeo je mjesto predsjednika Uprave Varteksa. No, to nije jedino čime je u posljednje vrijeme okupiran. Nedavno je na Sveučilištu u Dubrovniku u organizaciji ‘Rotary Dubrovnik’ održao predavanje o ‘STEM revoluciji’. Upravo će Rotary u suradnji s Bakićem, odnosno Institutom za razvoj i inovativnost mladih (iriM) kojem je predsjednik, financirati projekt ‘STEM revolucija – razredna nastava’ u Hrvatskoj. Prva škola na širem dubrovačkom području koja će biti opremljena je Osnovna škola Župa dubrovačka. O svemu tome popričali smo s Bakićem koji se zbog Varteksa nije mogao dugo zadržati u Dubrovniku, nego je bio samo u višesatnom posjetu.

Što je STEM?
Prije svoga angažmana u varaždinskom ‘tekstilnom divu’, Bakić se istaknuo kao predvodnik STEM revolucije, kojom se zastarjeli obrazovni sustav želi prilagoditi 21. stoljeću i modernizirati. Riječ dolazi iz engleskog jezika i akronim je za četiri područja Science, Technology, Engineering i Mathematics (Znanost, Tehnologija, Inženjerstvo i Matematika). Pitanje koje smatra bitnim, a koje je istaknuo na predavanju je: ‘Gdje će moje dijete biti 2031.?’, naspram onoga poznatog: ‘Gdje ti je djed bio 1941.?’. Njegov Institut za razvoj i inovativnost mladih provodi najveći izvankurikularni STEM program u Europi te ima između ostalih i nekoliko projekata pod nazivom ‘STEM revolucija’.
-Prva STEM revolucija je nazvana tako jer je dovela 25 tisuća mikroračunala u preko tisuću obrazovnih ustanova i tako trajno promijenila krajolik obrazovanja u Hrvatskoj. Nastavili smo sa ‘STEM revolucija – knjižnice’, gdje smo isto napravili s preko sto javnih knjižnica širom zemlje, a sada s cijelim Rotary Distriktom 1913 – Hrvatska, pokrećemo ‘STEM revolucija – razredna nastava’, gdje ćemo uvesti programiranje bazirano na mikroračunalu micro:bit u niže razrede osnovnih škola – ističe Bakić. Postoje i drugi veliki projekti, a prvi među njima je bio Croatian Makers robotička liga, koja danas uključuje preko šesto škola i drugih obrazovnih ustanova, oko 12 tisuća učenika te preko tri tisuće doniranih robota. ‘I to je, nakon što smo počeli samo s donacijom opreme, bio pravi početak našeg programa’, govori Bakić koji je zbog svog dosadašnjeg djelovanja na ovom polju nazvan i ‘Prometejem modernog obrazovanja’. Vraća se u 2015. godinu kada je Hrvatska prema međunarodnom istraživanju trendova u znanju matematike i prirodoslovlja (TIMSS) bila od svih europskih zemalja najzaostalija u korištenju digitalnih tehnologija u školama. Sada je, ističe, situacija suprotna.
-Prvenstveno zato jer je Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) tehnologijom, edukacijom učitelja, proizvodnjom sadržaja i organizacijom aktivnosti došao do već 150 tisuća djece. Jedna smo od naprednijih zemalja u EU u integraciji digitalnih aktivnosti u školama. Našim putem su, koristeći upravo micro:bit platformu za koju smo se mi opredijelili, nedavno krenuli Singapur, Danska i Norveška – navodi Bakić.

‘Uljanik Zagorja’
Samo četiri mjeseca nakon vodećeg mjesta, Bakić se, inače najveći pojedinačni dioničar, smatra spasiteljem Varteksa.
-Varteks je bio zapuštena i zapravo propala tvrtka, pravi ‘Uljanik Zagorja’. Nažalost, nisam znao za sve dubioze kad sam uložio u tvrtku. Kako su nas financijske institucije potpuno ‘odsjekle’, morao sam posuđivati Varteksu za plaće i za obrtni kapital – navodi nam same početke Bakić. U međuvremenu, ističe, rade potpuni zaokret, radikalno dižu kvalitetu proizvoda, širinu portfelja i unaprjeđuju modni iskaz. Isto tako, vrlo su aktivni u prezentaciji napretka kupcima.
-U prva četiri mjeseca ove godine prihod nam je u maloprodaji porastao čak 70 posto – naglašava Bakić. To je u redu, smatra, jer je Varteks jedina preostala velika hrvatska modna kuća, koja proizvodi visokokvalitetne stvari po umjerenih cijenama, za razliku od sada dominantnog pristupa brzoj modi niske kvalitete. Brojne je iznenadio ulaskom u svijet mode, no, očito je kako se dobro snašao. Financial Times uvrstio ga je na listu 100 organizacija, kompanija i pojedinaca, koji Europu čine boljom. Pojedinaca je manji broj, ističe. To je naročita čast, govori nam.
-Obzirom da su me uvrstili u pregled budućnosti Europe upravo u edukaciji, gdje bi vjerujem malo tko očekivao da na toj osnovi uvrste nekoga iz male, zaostale, europske zemlje – da upravo u takvom okružju netko može napraviti najveće doprinose u obrazovanju – priča Bakić. A kad bi mogao ‘vratiti sat’, kaže nam kako bi postao ranije poduzetnik. ‘S matematičkog fakulteta, gdje sam radio, otišao sam tek s 30 godina’, rekao je Bakić koji je i nekadašnji vlasnik portala MojPosao. To je bio njegov treći poduzetnički poduhvat, nakon što prvi nije uspio, ‘a drugi je bio tako-tako’. Inače, o svim poduhvatima i projektima piše tekstove te ih objavljuje na osobnom blogu ‘Eclectica’, ali i analizira trendove u industriji, politici… Smatra li se zbog toga influencerom, pitali smo ga. ‘Nikad se ne bih tako nazvao’, jasno ističe.

Nema živosti
Budućnost razvitka ogleda se u zelenoj ekonomiji. Dubrovnik je poznat naj više po – turizmu. Postoji li pro stora za nove poduzetničke pot hva te, dosad možda i neviđene? Neću reći ništa novo ako konstatiram da je cijela Dalmacija uglavnom turistički ili čak velikim dijelom rentno orijentirana. To znači da je vjerojatnost drukčijih poslovnih pothvata manja. Vjerujem da će Dubrovnik ostati turistički, odnosno doživljajno orijentiran – za sada nismo vidjeli veliku živost drukčijih poslovnih pothvata.

Nije potrebno mijenjati kurikulum
Mikroračunala u projektu ‘STEM revolucija – razredna nastava’ koristila bi se unutar-predmetno i među-predmetno. Micro:bit je nastavno sredstvo za izvođenje postojećeg sadržaja na digitalno kreativan način pa nije potrebno mijenjati kurikulum za sudjelovanje u projektu. Kako učenici nižih razreda rijetko imaju alocirano vrijeme za korištenje informatičkih učionica, micro:bitovi će se smjestiti u školske knjižnice. Na taj način nastava će se moći odvijati i u knjižnici i u razredima razredne nastave. U knjižnice će se alocirati i dodatni micro:bitovi kako bi ih učenici mogli posuditi za rad kod kuće. Sadržaj će biti trajno dostupan i nadograđivan korištenjem bogatih kanala, a IRIM će educirati i novih 1000–3000 učitelja. Trošak projekta procijenjen je na 5 do 6 milijuna kuna.

Iz tiskanog izdanja od 22. svibnja 2019.

Pročitajte još

SKORO MJESEC DANA Sanitat provodi deratizaciju u Gradu i Župi

Dulist

UZ DAN POLICIJE Evo koji su se službenici istaknuli u natjecanjima!

Dulist

MARO KRISTIĆ ‘Građevinski lobi melje sve pred sobom, a Grad mu se nema snage oduprijeti’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija