Natrag
19.12.2018 01:09

facebook

twitter

google

rss

dulist

“Ne računamo na ono što se obećava”

10.3.2013 @ 8:34 Mia Njavro Aktualno
2;2

Podijelite:

Zavod za obnovu Dubrovnika ni zadnjeg dana mjeseca veljače nije imao program rada za tekuću, 2013. godinu. Rekla nam je to ravnateljica Ivanka Jemo.

Naime, program za tekuću godinu ne postoji dok se na Upravnom vijeću ustanove ne usvoji Program obnove spomeničke cjeline za tekuću godinu, čime će biti definirana i sredstva iz državnog proračuna, koja se Zavodu dostavljaju putem Ministarstva kulture (program je primjerice 2011. godine prihvaćen početkom ožujka te iste godine!). Tek tada će Zavod znati točno s kojim iznosom raspolaže za tekuću godinu, a upravo su sredstva Ministarstva kulture najveća stavka njihovog proračuna.

Sve to u najmanju je ruku čudno ako se zna kako bi se u pravilu planovi i programi trebali raditi pred kraj godine kako bi neka instutucija, tvrtka, udruga… mogla računati na određeni iznos novaca. Situacija je tim više čudnija ako se uzme u obzir kako su vlasnici ZOD-a Država, Grad i Županija, i svi su oni svoje proračune za 2013. godinu donijeli pred kraj 2012. godine, pa su i sredstva namijenjena Zavodu već ranije trebala biti planirana.

VELIKI VLAHUŠIĆEVI PLANOVI

Zanimljivo je spomenuti i kako upravo za Zavod za obnovu Dubrovnika još uvijek aktualni gradonačelnik Andro Vlahušić ima velike planove. Sve s ciljem 'brisanja sa scene' Društva prijatelja dubrovačke starine kojemu već 4 godine pokušava oduzeti zaradu od zidina. Njegovi najnoviji planovi, koji se izgleda 'kuhaju' u Ministarstvu kulture već neko vrijeme, odnose se dijelom i na Zavod kojemu bi Vlahušić dao čak 50 posto prihoda od zidina.

– Mogao je on i sad davati više od 4 milijuna kuna, koliko je Grad Dubrovnik davao Zavodu za obnovu Dubrovnika do sad. Ja ne računam na ono što se obećava – kratko je prokomentirala u telefonskom razgovoru Ivanka Jemo, koja na veći dio našeg upita o radu Zavoda za tekuću godinu, bez programa, nije mogla odgovoriti.

No, spomenuta izjava odnosi se na pitanje zna li se već sad na što bi se novci dobiveni od prodaje ulaznica na zidine trošili, te koliko bi isti utjecali na poslovanje Zavoda i u kojim segmentima. Iako je Vlahušić prvotno bio zamislio ZOD-u davati 30 posto prihoda od zidina, najnovija zamisao svodi se na čak 50 posto, što bi značilo da bi Zavod samo od zidina raspolagao iznosom od nekih 25 milijuna kuna godišnje (zavod ne bi plaćao PDV, a zarada je lani iznosila ukupno 50 milijuna kuna). A Vlahušićevi planovi bi se, podsjetimo, trebali ostvariti kroz izmjene i dopune Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline, a njegov navodni nacrt osvanuo je i prošlog tjedna u medijima. Osim što bi se izmjenom zakonske regulative raskinuo postojeći ugovor Grada i DPDS-a (kojim bi činom netko morao obeštetiti Društvo prijatelja, budući da je ugovor važeći još 6 i pol godina, a o Zidinama i Ugovoru odlučuje isključivo Gradsko vijeće), povećala bi se dakle uloga ZOD-a.

ZAVOD POSTAO DUBROVAČKI?

Vlahušić je još u siječnju ove godine iznio i svoje zamisli o izmjeni vlasničke strukture ZOD-a. Grad bi, po njemu trebao postati većinski vlasnik s 55 posto udjela, 30 posto će biti na državi, a 10 posto na Županiji.

– Zavodu ćemo omogućiti sredstva veća od 30 do 35 milijuna kuna godišnje. Postaje pravi Zavod za obnovu Dubrovnika. Čak 50 posto sredstava prihoda od zidina ići će Zavodu, a drugi dio za kulturu. Trebalo je skoro pet godina da Zavod postane dubrovački, a da ljudi koji tamo rade imaju dubrovačke plaće – izjavio je gradonačelnik Vlahušić prije mjesec i pol dana.

A što radi taj Zavod za obnovu Dubrovnika?
Budući da program rada za tekuću godinu ne postoji, zavirili smo u ono što se radilo 2011. i 2012. godine, budući da su ta izvješća istaknuta na njihovoj web stranici. Zavod za obnovu Dubrovnika osnovan je još 1979. goidne kao specijalizirana institucija za organizaciju i koordinaciju poslova na obnovi objekata stradalih od potresa 15. travnja 1979. obnovi, te pravni okvir za ishođenje potrebnih dozvola. Obnova oštećenja od potresa prekinuta je ratnim razaranjem Dubrovnika, te od 1992. godine preuzima poslove sanacije ratnih šteta. Od 2000. godine nastavljen je program obnove oštećenja od potresa, no zbog ograničenih novčanih sredstava on bi, kako doznajemo, mogao potrajati još godinama. I upravo je aseizmička sanacija blokova zgrada primarni posao Zavoda, uz sanaciju oštećenih krovova, koja je također još u tijeku. Zavod radi i na obnovi Biskupske palače, koja se u fazama sanira već deset godina, a tu je i sanacija Crkve sv. Vlaha (koja se usput budi rečeno i lani i godinu ranije obnavljala u suradnji s Društvom prijatelja dubrovačke starine. Onim istim Društvom kojega se Vlahušić želi svim silama riješiti)…

ZOD je tijekom 2012. godine raspolagao iznosom od oko 11,5 milijuna kuna, s tim da je država osigurala 5,6 milijuna, Grad 3,6 milijuna kuna, a ostatak su dali suinvestitori – Biskupija dubrovačka, Župa Velike Gospe, DPDS, a čak 830 tisuća kuna preneseno je iz 2011. godine. Godinu ranije Zavod je imao manje novca, točnije potrošeno je 8,5 milijuna kuna, s tim da je Grad Dubrovnik preklani dao tek 1,7 milijuna kuna. I u 2011. godini se kao suinvestitor pojavljivalo Društvo prijatelja dubrovačke starine, također za radove na obnovi Svetoga Vlaha.

Možda o svemu najbolje posvjedoče riječi iz izvješća o radu za 2011. godinu:
– Rad Zavoda je i dalje otežan zbog toga što nije riješen sustav kontinuiranog, automatskog financiranja obnove, nego Zavod uredno prijavljuje godišnje programe po redu svojim osnivačima, kako koji raspiše natječaje, kao i svi drugi pravni subjekti.
Ukoliko Vlahušićev naum lansiranja Zavoda u prvi plan uspije, Dubrovčani se samo mogu nadati kako će se plan i program obnove za tekuću godinu znati barem mjesec dana ranije.

Izmjene zakona
Vlasnička struktura
Izmjenama i dopunama Zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika od 7. studenoga 1999. g. Zavod za obnovu Dubrovniku se osniva kao javna ustanova kojoj su osnivači Republika Hrvatska sa udjelom od 60 posto, Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija sa po 20 posto. Zavodom upravlja Upravno vijeće čije članove, i to predsjednika i dva člana imenuje Vlada Republike Hrvatske, a po jednog Grad Dubrovnik i Županija Dubrovačko-neretvanska.
 

Komentari





O autoru: Mia Njavro

Diplomirana novinarka i magistrica komunikologije. U slobodno vrijeme pišem, u radno vrijeme pišem. Prestala sam skupljati salvete, a najčešće se bavim temama od životne važnosti, kao što su filmovi, glazba i društveni mediji.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana