Hrvatska je ocijenjena boljom od konkurentskih zemalja Španjolske, Francuske, Italije, Grčke i Turske kada je riječ o svim aspektima ljepote i očuvanosti prirode te klimi, čistoći mora i obalnih mjesta, kao i u socijalnim elementima – sigurnosti, gostoljubivosti i imidžu zemlje.
Boljim od konkurencije ocijenjen je i prostorni raspored marina. Nautička ponuda čartera, raspoloživost tranzitnih vezova i opremljenost marina i ugostiteljska ponuda ocijenjene su lošijima u usporedbi sa Španjolskom, Francuskom i Italijom. Vrijednost za novac ukupne nautičke ponude ocijenjena je boljom u Hrvatskoj jedino u usporedbi s Italijom.
U Ministarstvu turizma je predstavljeno istraživanje Tomas Nautika Jahting 2012., o stavovima i potrošnji nautičara u Hrvatskoj. Cilj istraživanja bilo je utvrđivanje glavnih prednosti i slabosti nautičke (jahting) i ukupne turističke ponude koju koriste nautičari te utvrđivanje obilježja potrošnje gostiju nautičara.
– Hrvatska je prepoznata kao jedna od najpoželjnijih jahting destinacija na Sredozemlju, međutim, rezultati istraživanja pokazuju kako još ima prostora za daljnje unaprjeđenje ukupne nautičke ponude. Nautički turizam je i u Strategiji razvoja hrvatskog turizma istaknut kao jedan od deset ključnih razvojnih proizvoda koje je u narednim godinama potrebno još snažnije razvijati – izjavio je ministar turizma Veljko Ostojić.
Ministar je dodao i kako je, s obzirom na važnost i potencijal nautičkog turizma, Ministarstvo turizma iniciralo formiranje Radne skupine za poticanje razvitka nautičkog turizma, sastavljene od predstavnika Ministarstva turizma, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, koji će raditi na prijedlogu mjera za unaprjeđenje ovog turističkog proizvoda.
U ljeto 2012. godine nautičari su bili izrazito zadovoljni ljepotom prirode i krajolika te osobnom sigurnošću. Visokom ocjenom ocijenili su uslužnost osoblja i raspoloživost informacija u marinama, stanje broda te prihvat u marini i zračnoj luci za nautičare u čarteru, te gastronomsku ponudu destinacije, prometnu dostupnost polazne luke i prostorni raspored marina i ukupnu ponudu za nautičare. Srednji stupanj zadovoljstva nautičari su iskazali za vrijednost za novac ukupne nautičke ponude u Hrvatskoj, ponudu kulture, zabave, sporta i kupnje u našim destinacijama, kao i za niz elemenata usluge u marinama (ugostiteljske usluge, kvalitetu/brzinu servisa, sanitarije), dok su manje zadovoljni bili mogućnostima kupnje u marinama.
Gotovo 50 posto nautičara znao o Hrvatskoj jer su već bili u njoj, Internet je doveo gotovo 30 posto novih gostiju, a po preporuci prijatelja došlo je 24 posto nautičara, a samo 4 posto je saznalo o Hrvatskoj sa sajmova. Do polazne luke u Hrvatskoj nautičari najčešće dolaze osobnim automobilom njih 69 posto, a slijede dolasci plovilom u kojem i borave 15posto te zrakoplovom 14posto.