Politika

NATAŠA GABRIČEVIĆ: Dubrovačka Republika imala je emisare u europskim prijestolnicama, zato moramo i mi

Nataša Gabričević kandidatkinja je liste HNS-a na predstojećim izborima za EU parlament. Predsjednica dubrovačkog HNS-a ističe kako lista, čiji je nositelj međimurski župan Matija Posavec, ‘nudi jednu novu politiku’. Gabričević u razgovoru za DuList govori zašto se odlučila kandidirati, zašto su kreativne industrije jedan od ključnih ciljeva i jesu li Dubrovčani proeuropski aktivni.

Koji je razlog Vašeg sudjelovanja na listi HNS-a za Europski parlament?

Želja za promjenama koje smatram nužno potrebnima je najvažniji razlog. Naime, više puta sam isticala da koliko god mi kao pojedinci ponekad bježali od politike, ona je sastavni dio naših života i samo je pitanje hoćemo li pustiti da se politika bavi nama ili ćemo se mi baviti njome i iskoristiti je kako bi stvari u našim sredinama promijenili na bolje. Politika nije nauk, ona je samo alat kojim uređujemo naš društveni prostor. Jednostavno rečeno – ona nam treba, ma koliko šutali o tome ili njorgali u krugu prijatelja. Stoga sam odlučila prihvatiti poziv Matije Posavca, koji je kao što znate najbolji hrvatski župan i u Međimurju je ostvario velike i međunarodno priznate rezultate, da budem dio liste HNS-a. Našu listu čine ljudi koji su se dokazali u svojim sredinama, iza kojih je upravo veliko iskustvo u privatnom i javnom sektoru. I zato s ponosom mogu istaknuti kako naša lista nudi jednu novu politiku, politiku čista obraza i odriješenih ruku, sposobnih ljudi koji žive europske vrijednosti, ali i koji su spremni dalje se boriti i razvijati ih i u Europi i u Hrvatskoj. Ovo je dobar tim i uvjereni smo da će građani to prepoznati.

Najveći naglasak stavljate na smanjenje birokratizacije i poreza. Ističete kako u Hrvatskoj postoje dobri primjeri koji su već primijenjeni. Zašto ste odabrali ta polja za djelovanje?

Slikovito bih to opisala rečenicom: krastavac će uvijek biti onakav kakvim ga je priroda napravila, a ne kakvim ga netko u Zagrebu ili Bruxellesu želi vidjeti. A pretjerano birokratiziranje dovelo je do toga da se nekoć probalo opisati kako krastavac treba izgledati da bi se mogao prodavati diljem EU. Srećom, brzo se shvatilo pogrešku i odustalo od te ideje, ali to ne znači da je pretjerana birokracija sasvim nestala. Dapače, još uvijek ima puno posla kako bi se propisi sveli na minimum, a građanima i poduzetnicima omogućilo život i poslovanje uz što manje nepotrebne papirologije. I mi u Hrvatskoj moramo još puno raditi na pojednostavljivanju poslovnog okruženja, koje je ponekad na regionalnoj razini dobro, no na nacionalnoj je dosta sporo. Osim pretjerane birokratizacije, HNS se protivi i uvođenju novih nameta i smatramo kako treba poticati, putem poreznih olakšica banke i financijske institucije, da se raspoloživa sredstva ne gomilaju, već da ih koriste za podupiranje poduzetničkih inicijativa u gospodarstvu, a regulatornom politikom kontrolirati kamatne stope. Tehnološke inovacije, digitalizacija, robotizacija, automatizacija, sve to znači modernizaciju tehnologije proizvodnje. Povećanjem produktivnosti povećavaju se prihodi, plaće radnika, što omogućava i veću potrošnju te općenito bolji životni standard za građane, tako da apsolutno nema opravdanih razloga za uvođenjem spomenutih poreza. Ne treba gledati kako više oporezivati niti digitalnu ekonomiju, nego kako kod nas stvoriti uvjete da takva poduzeća ubuduće imaju razvojne centre u Hrvatskoj.

Nesrazmjer u razvoju članica Europske unije također smatrate problemom. Na kojim primjerima je to vidljivo i na koji način biste uveli promjene?

Europa ne smije biti samo Europa jednakih, ili više ili manje jednakih država, nego mora biti Europa jednakih građana, u kojoj mi ne moramo puno gledati kako se živi dalje. Ali nažalost, činjenice govore da takav nesrazmjer itekako postoji, a da bi se to vidjelo potrebno je samo otići par stotina kilometara dalje od, na primjer Zagreba i vidjeti itekakav nesrazmjer u kvaliteti života i u standardu. Ni Hrvatska nije ravnomjerno razvijena, i to je jedno od ključnih područja na kojima se trebamo hitno aktivirati. Kad govorimo o europskim vrijednostima, onda moramo govoriti o korištenju europskih fondova gdje Hrvatska ne stoji dobro pa smo tako u privlačenju europskoga novca tek na 62 posto ugovorenih, a na 26 posto isplaćenih sredstava za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Kreativne industrije jedan su od ključnih ciljeva za koji se želite zalagati u Europarlamentu. Rekli ste da Dubrovnik ima velik potencijal po tom pitanju. Kako?

Zamislite grad u kojem svatko tko želi može dodatno zaraditi od izrade tradicionalnih suvenira, od dizajniranja ili korištenja novih tehnologija za brži plasman tih proizvoda. To nije neka utopija već realnost ukoliko iskoristimo prednosti koje nam kreativne industrije nude. Jer kreativna industrija je najbrže rastuća grana u svijetu i gotovo sve zemlje promišljaju o razvoju takvih industrija. A stvarna širina i potencijali Dubrovnika na tom polju možda se najbolje ogledaju u projektu ‘Osjetite povijest’ kojeg smo mi u dubrovačkom HNS-u predstavili javnosti u siječnju ove godine. Kao i Dubrovnik, Hrvatska ima veliki potencijal u individualnoj kreativnosti, vještini i talentu naših ljudi. Samo danas više od 120 tisuća naših građana radi u ovom području. Kreativne i kulturne industrije zapravo su sastavni dio cjelokupnog sustava pametne industrije i nezaobilazna platforma za razvoj inovacija. Upravo je veliki prostor za razvoj industrije kroz ovaj oblik poduzetništva budućnosti. Kako talent i vještina nisu dovoljni, potrebno je ulagati i u obrazovanje javne snage kreativnog sektora. Na raspolaganju nam je do 2020. godine cijela milijarda eura kroz program Kreativna Europa. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji imamo stotine obrta i udruga koje djeluju u područjima zanata, kulture i umjetnosti, uključujući i medije te im moramo omogućiti da se izbore za što veći dio ovih novaca. Pitam se gdje je Dubrovnik u Kreativnoj Europi? Imamo sve predispozicije da postanemo lider na ovom polju. Samo trebamo olakšati put kroz birokraciju te omogućiti razvoj potencijala i kroz druge aspekte, na primjer osiguravanjem prostora za rad naših poduzetnika i mladih kreativaca.

Naglasak kampanje na jugu Hrvatske je i na zaštiti okoliša.

Da, upravo je ta tema nama u Dubrovniku također iznimno važna. Kada pričamo o zaštiti okoliša najviše mislimo na kvalitetu zraka, gospodarenje otpadom, kakvoću voda, zaštitu prirode i bio-raznolikosti te niz tema poput prava na pristup informacijama o okolišu i sudjelovanja javnosti u pitanjima zaštite okoliša. Moram ipak istaknuti kako je zaštita okoliša u EU već dobroregulirana, ali one tvrtke u EU koje naprave korak više u očuvanju okoliša od trenutne regulacije trebalo bi nagraditi manjim porezima ili drugim oblicima rasterećenja. A kada pričamo o Dubrovniku svakako je važno čim prije realizirati čitav niz projekata i aktivnosti te znatno nadograditi komunalnu i okolišnu infrastrukturu kako bi i generacije koje dolaze doživjele čisto more, vodu, zrak ili okusile malostonsku kamenicu. Zatvaranje Grabovice i zaštita Omble moraju biti i europski interes, a samim time i prioritet kada je riječ o korištenju sredstava iz EU fondova. U novom financijskom okviru EU svakako se moraju osigurati dodatna sredstva za realizaciju projekata i razvoj novih tehnologija za očuvanje okoliša.

Jesu li Dubrovčani proeuropski ‘nastrojeni’?

Naravno. I to ne odnedavno već od davnina. Dubrovačka Republika je odavno shvatila da za uspjeh morate imati predstavnike u europskim prijestolnicama i šire te slala svoje emisare diljem svijeta. Mislim da se ta tradicija uvažavanja i razumijevanja održala sve do danas i prenosila poput nekog obiteljskog naslijeđa s koljena na koljeno. Osim toga, ne treba zaboraviti da je upravo naše povijesno naslijeđe razlog zbog kojeg se Dubrovnik davno prije ostalih gradova u našoj domovini otvorio prema stranim posjetiteljima i na tome gradio svoj brend. Dakle, mi na jugu smo od davnina bili proeuropski nastrojeni i znali iskoristiti prednosti diplomatskih i gospodarskih veza koje nam je takav status donosio. Od naših starih smo naučili mnoge vrijedne lekcije, a mislim da je to jedna od njih.

Od 2018. godine predsjednica ste podružnice HNS-a Dubrovnik. Hoće li i kako Vaše djelovanje u Europskom parlamentu utjecati na ono lokalno?

Kako sam već istaknula, politika je svuda oko nas. Ona gradi, određuje dostupnost obrazovanja, ali i zdravstvene skrbi. Politika su i stanovi za mlade obitelji, politika je i kurikularna reforma. No, politika ima i ružnih lica, politika i ruši, politika primjerice nije zatvorila Grabovicu, a trebala je. Ali ako neke stvari ne možete promijeniti s lokalne razine, onda to morate s nacionalne. A ako ne ide ni tu, onda je jedino rješenje za utjecati na te probleme preko EU parlamenta, gdje se izradom zakonskih rješenja koja vrijede za cijelo područje EU i takvi problemi rješavaju, a države tjeraju da poduzmu nešto. Zato je potrebno u EU parlamentu imati ljude koji će znati i htjeti posvetiti se takvim problemima

Pročitajte još

ANTUN ČESKO ‘Izgradnjom tunela u Gružu dobit ćemo novi Stradun’

Andrea Falkoni Račić

VIDEO/HDZ-OVCI IZ DNŽ U CIBONI Plenković: Ovo pobjedničko ozračje pokazuje snagu HDZ-a

Dulist

LUJIĆ I KRISTIĆ ‘Investitori love u mutnom, žurno treba donijeti novi GUP’

Dulist