Kultura

NAPISAO IH PREKO 300 Predavanje na temu epigrama Rajmunda Kunića

Predavanje Tamare Tvrtković posvećeno epigramima Rajmunda Kunića održalo se u četvrtak u Znanstvenoj knjižnici Grada.

Prvotna funkcija epigrama bila je nadgrobni natpis, što je uvjetovalo njegovu formu kao književne vrste. Morao je biti kratak i sadržavati poruku najčešće nekom prolazniku na groblju. Vrlo brzo se u antičkoj Grčki sadržajno proširio, ali zadržavši formu čime je dobio brojne druge teme. Tako su nastali ljubavni, pejzažni, satirični i slični epigrami. U Rimu se najviše razvio takozvani skoptički (gr. scopto znači izrugujem se), što je kod Kunića satirički epigram.

Prvu skupinu Kunićevih epigrama čine nabožni, pisani najčešće o djetetu Isusu, svecima, Starom zavjetu i sl. U drugu skupinu spadaju epigrami sa zavjetnim motivima kojih ima oko dvadesetak i najčešće oponašaju grčki izvornik, ali su često kršćanske tematike. Moralni epigrami čine treću skupinu, a Kunić ih je napisao preko 300. Slijede pohvalni epigrami, na primjer u čast Grada ili pohvala određenim ljudima. Pisao je i nadgrobne epigrame, ali ne u velikom broju. Najveću skupinu čine satirični i šaljivi epigrami. Posebna skupina posvećena je Mariji Pizzelli Cuccovilli, zvanoj Lyda, a u posljednjoj su svi ostali epigrami koji se nisu mogli smjestiti nigdje drugdje.

Među brojnom prozom koju je pisao, Kunićevo najvažnije djelo smatra se prijevod „Ilijade“, koji je popraćen i proznom traduktološkom raspravom o načelima prevođenja, čime je potaknuo i svog sugrađanina Bernarda Zamangu da prevede drugi veliki spjev ‘Odiseju’ na latinski. Uz epigrame od poezije pisao je elegije (sakralne, didaktične, prigodne), epske pjesme (biblijske, svetačke i mitološke), poslanice (književne) i pjesme u hendekasilabima (nabožne, prigodne, poetičke, satiričke).

Tamara Tvrtković izvanredna je profesorica na Odsjeku za hrvatski latinitet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. U znanstvenom radu bavi se hrvatskim latinitetom 17. i 18. stoljeća, s naglaskom na književnim žanrovima i stilistici. Autorica je monografije ‘Između znanosti i bajke – Ivan Tomko Mrnavić’, za koju je i dobitnica godišnje državne nagrade u području humanističkih znanosti.

Pročitajte još

Met Opera na velikom platnu Dvorane Visia

Dulist

KONCERT NAKON DESET GODINA Švedski zbor Romeo i Julija nagrađen velikim pljeskom!

Dulist

U Zavičajnom muzeju strani studenti restauriraju konavosku kulturnu baštinu

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija