Natrag
17.11.2018 18:28

facebook

twitter

google

rss

dulist

NAKON SASTANKA S ORLIĆEM Vlahušić o zidinama, DPDS-u, udrugama i asketama

13.2.2014 @ 16:24 Baldo Marunčić Grad / Kome zidine

Podijelite:

Nakon sastanka Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine pred ‘sedmu silu’ sam je izašao gradonačelnik Andro Vlahušić.

– Razgovarali smo o tome što znači primjena zakona u praksi, temeljem premijerovog govora u kazalištu da imovinom treba upravljati Grad, ali da se dogovorimo o načinu primjene zakona. Zakon je sam po sebi dosta jasan, ali postoje neke stvari koje se mogu drukčije interpretirati i o tome smo danas raspravljali – kazao je uvodno Vlahušić.

– Predsjednik DPDS-a Denis Orlić kazao je kad svi elementi zakona budu ovršni, Društvo će ih poštovati. Što znači ovršan, to bolje znaju pravnici nego ja, ali prihvatili smo takav stav – istaknuo je Vlahušić, dodavši kako će sve stavove iznijeti i u pismenom dijelu.

– Konzultirat ću se s Gradskim vijećem i predsjednikom Nikom Bulićem, jer smo mi to zajedno radili pa da to bude zajednički stav predsjednika Gradskog vijeća i mene. A naši pravnici će se konzultirati s pravnicima Ministarstva kulture, koji su predlagatelji, oko ovih odredbi, što je dokumentacija, što sredstva, a što imovina. Tako zakon neće interpretirati jedna i druga strana, nego da dođe do dogovora između Društva i Grada – kazao je Vlahušić.

O zaposlenicima DPDS-a koji rade na zidinama

– Grad će dobiti popis, a Dubrovački muzeji će im ponuditi podjednake uvjete, a na njima je hoće li ih prihvatiti.

O novcima na računu Društva

– Društvo može trošiti novce za projekte koje su dosad napravili, ali o tome treba postići poseban dio dogovora.

O naplati ulaznica za zidine

– Naplatu ulaznica za zidine i za muzeje radi ista tvrtka, s njima ćemo se dogovoriti o načinu preuzimanja jedinstvenog sustava naplate, jer će naplatu za zidine vršiti Muzeji Grada Dubrovnika. Sav novac od muzeja, zidina i ljetnikovaca ide direktno u proračun Grada, a vraća se muzejima za troškove. Kad se odbiju troškovi, pola ide u zavod za obnovu, a druga polovica ostaje u proračunu. Ono što Zavod ne potroši ostaje u proračunu.

O novcu koji se ne potroši

– Primarno ide za kupovinu baštine na području grada, potom na kulturu. U proračunu za ovu godinu treba kupiti Čingriju, spomenik vrijedan 13 milijuna kuna. Za kupnju ljetnikovaca, Bozdari u Čajkovićima i Đurđević. Želimo da svi ljetnikovci budu u gradskom vlasništvu, da ih obnovimo i stavimo u funkciju muzeja grada Dubrovnika. Već za ovu sezonu ćemo imati ulaznicu za ljetnikvce Rijeke dubrovačke od 80 kuna. Moći će se obilaziti od Kaboge i Gučetića do samostana u Rožatu. taj će novac biti značajan. Drugo su kulturne ustanove. Glupo je ne koristiti europske fondove za obnovu baštine.

O budućoj ulozi Društva

– Društvu ostaje vrijedna imovina, koja nije mala. Društvo nastavlja obnovu stonskih zidina i Kule Soko. Svi smo se složili da je teško potrošiti više od 15 milijuna kuna na godišnjoj razini na obnovu baštine. Nikada Društvo u svojoj povijesti nije potrošilo više od 10 do 12 milijuna kuna, niti je ikad Zavod za obnovu potrošio više od 4 do 5 milijuna kuna. Moj prijedlog je da Gradsko vijeće kroz javne potrebe u kulturi otvori posebnu stavku ‘Javna potrebe u kulturi za baštinu’. Novac koji se ne potroši na obnovu baštine vraća se u proračun Grada Dubrovnika, na koji se izrijekom može javiti DPDS i ostale registrirane organizacije. I trošiti ih pod istim uvjetima kao Zavod za obnovu.

O dokumentaciji Društva

– Zakon nije izričito rekao što je dokumentacija, smatram da je to ona koja se tiče obnove zidina i drugih povijesnih spomenika, a to treba preuzeti Zavod za obnovu. Dokumentacija o radu Društva ostaju Društvu.

O pitanju ‘Čije su zidine?’

– Cijelo vrijeme traje taj spor. Kad Društvo kaže kako postoje u svijetu institucije koje upravljaju baštinom. Da, postoje fondovi u Engleskoj, ali dvije trećine novca prikupe sami članovi, a jednu trećinu od ulaznica. A ovdje je prihod Društva potpuno od imovine Grada. Denis orlić, Niko kapetanić, Maja Nodari plaćaju simboličnu članarinu i nisu prikupili milijun kuna godišnje za obnovu zidina, nego samo iz imovine grada.

O tipu komercijalizacije ‘zidina i nečega’

– Konstatirali smo da i sada na zidinama postoji jedan restoran na dvije lokacije o kojem javnost ne govori. Postoje restorani na zidinama koje drži Društvo, ali i u zidinama, od Gil’sa do Gradske kavane, o kojima nitko ne priča, a koji su u zidinama, unutar zidina. Postoje suvenirnica i komercijalizacija koja već sada postoji. Grad Dubrovnik nema namjeru izdavati nigdje na zidinama niti suvenirnice niti štandove, već će to biti djelatnost Muzeja grada Dubrovnika. Kao što u Kneževom dvoru postoji suvenirnica Dubrovačkih muzeja, tako može biti i na Minčeti, Bokaru ili negdje drugo. Ali isključivo kao prostor prodaje Muzeja grada Dubrovnika.

O predstavnicima Grada u Velikom i Malom vijeću DPDS-a

– Ukoliko suradnja bude dobra, predstavnici Grada Dubrovnika na visokoj razini, svi osim gradonačelnika, mogu sudjelovati kao članovi Malog ili Velikog vijeća DPDS-a, a akon je omogućio Društvu da bude obavezan član u stručno-savjetodavnom vijeću zavoda za obnovu.

O Zavodu za obnovu

– Zavod je sad pod kontrolom Gradskog vijeća, koji uz suglasnost ministra kulture i župana imenuje ravnatelja. Predsjednika upravnog vijeća i tri od sedam članova imenuje gradonačelnik. Ravnateljica Ivanka Jemo odlazi u mirovinu sredinom ove godine. Imaju 13 zaposlenih, a naš plan je da odmah idemo na 20, koji će svi imati plaće na razini gradske uprave, a ne države. Dakle, 20-30 posto veće. Treba nam 6-7 inženjera, arhitekata, urbanista, koji će raditi na cjelovitoj obnovi. Recimo, Lazareti će ići pod Zavod, jednako kao i obnova pločnika. Dobit će obvezu raditi dokumentaciju, obnavljati i investicijski održavati svu spomeničku baštinu u vlasništvu Grada Dubrovnika, RH i javnog interesa, stonskih zidina i Sokol Kule. Za velike projekte kao Lazareti uzet će kredit.

O onima koji se ‘dereče’, a nisu askete

– Doći će iza mene netko novi, ali… Od ulaznica za zidine u vlasništvu grada ostvarivat će se prihod od 100 milijuna kuna. Od ulaznica za muzeje 30-ak milijuna, žičare 5 do 8 milijuna, autobusera. Kumulativno to sve donosi prihod od 150 milijuna kuna. A 2008. godine, kad je dubrovački turizam bio na vrhuncu, od toga nije bilo ni kune. Imali smo prirez od 15 posto, komunalni doprinos najveći u zemlji. Prirez pao na 13 posto, komunalni doprinos smo svugdje smanjili. I sada se ovaj gradonačelnik tuče i polako završavamo tu priču da u proračunu bude 150 milijuna kuna više, a bez ijedne lipe građana. I to je loše? Netko je iz malog dijela prihoda koji je sebi uzeo davao onima koji sada viču, dereče se, žele se samospaljivati. Želimo biti siromašni, jer je to lijep ideal. Pa kad zaradiš novac ne kupiš skupe cipele jer to nije pošteno. Postoje askete, ali ja ne vidim da su ovi koji se dereče askete.

O Miošiću, Bupiću, Gjaji

– Od prvog dana sam htio da sva imovina Grada dođe u Grad Dubrovnik. Čuli ste stav Vida Bogdanovića da je bila greška nešto dodijeliti na trajno korištenje, a slično su dodijeljene i polovica Lazareta. I s Art radionicom lazareti smo potpisali ugovor u kojem su dobili sasvim dovoljno prostora za djelovanje, jer ne mogu glumiti grad. Uvjeti i okolnosti se mijenjaju. Ne mogu razumijeti dio medija, gradskih vijećnika, stručnjaka, zašto je bolje da 16 milijuna kuna ne završi u Gradu. Zašto se vijećnici tako tvrdo tuku za to? Zašto je dobro biti siromašan? Mogu razumjeti vijećnika Miošića, profesora u Gimnaziji, koji je zadovoljan što taj novac ide u proračun jer tako zarađuje plaću. razumijem i profesora Bupića, kojeg je kao sveučilišnog nastavnika strah da će mu plaća bez tih novaca pasti, a svejedno će mu pasti s 0,5 na 0,3 posto. Ali zašto Gjaja želi da Grad ima 12 milijuna kuna manje? Ne mogu razumijeti one koji na Facebooku pišu da je gradonačelnik gramziv, a 50 do 90 posto aktivnosti kao pojedinaca i udruga dolazi iz proračuna Grada. Moja plaća je fiksna, a sve što ostane damo udrugama. Bilo bi korektno da oni koji traže novac, a napadaju nas, da se ne jave i ne traže od Grada ništa. Pa će više biti za one druge. Ako žele siromašan Grad, neka ga ne čine još siromašnijim time što od Grada nešto traže. Budite pošteni, vaše obitelji imaju dovoljno jer su naslijedile ili zaradile, bavite se svojom djelatnošću. Ali nemojte od Grada tražiti, jer postoje ljudi koji cijene svaku kunu koja stigne u gradsku kasu.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana