Zanimljivosti

Najbogatije zapadne zemlje na antidepresivima

U bogatim državam svijeta u proteklih deset godina zabilježen je rast korištenja antidepresiva, puno više u odnosu na dijagnosticirane, zbog čega stručnjaci brinu da se takvi lijekovi pretjerano koriste ili zlorabe.

U svom izvještaju 'Health at a Glance' organizacija OCDE upozorava na statistiku prema kojoj u nekim zemljama svijeta, poput Islanda, Kanade, Skandinavije ili Australije, više od jedan od deset stanovnika dobiva recept za antidepresive, dok se globalna razina oboljelih od depresije istovremeno nije povećala, što navodi na zaključak da psihijatri previše prepisuju takve lijekove.

Povećanje korištenja antidepresiva objašnjava se i time kako ih se pretjerano prepisuje i za psihičke bolesti koje su mnogo manje opasne. Antidepresivi se u nekim državama masovno gutaju i zbog ekonomske krize, pa je tako potrošnja ovih lijekova u proteklih pet godina skočila za 20 posto u Španjolskoj i Portugalu.

Psihijatri se slažu kako se antidepresivi trebaju prepisati teško oboljelim ljudima, ali da ne bi smjeli biti uvijek prvi korak u terapiji niti prepisani onima s blažom depresijom. Psihoterapija i druge vrste nefarmakološke terapije pomažu oboljelima od depresije, naročito dugoročno gledajući, no u izvještaju OCDE-a se ističe i kako u mnogim državama nedostaje psihologa i psihoterapeuta. Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) naglašavaju da je najnegativnije u cijeloj priči što 'mnogi ljudi sada piju antidepresive, a ne bi trebali'.

Liječnici su devedesetih godina prošlog stoljeća, napose u Americi, počeli masovno prepisivati lijekove poput Prozaca, koji su se smatrali boljima od prethodne generacije psihofarmakoloških proizvoda, jer između ostaloga ne izazivaju toliko ovisnost. Ipak, nakon serije samoubojstava, od 2003. je u SAD i Velikoj Britaniji zabranjeno prepisati Prozac mlađima od 18 godina.

Neki stručnjaci podsjećaju kako je 'nesretenost dio života', te da se ne treba samo tako prepisivati antidepresive 'kako bi se ljudi osjećali veselije'. Potrebno je razlikovati tešku kliničku depresiju, za koju lijekovi itekako trebaju, od lošeg raspoloženja ili blagih depresija i perioda nevoljnosti. Njima se preporučuje psihološko savjetovanje.

Pročitajte još

Čak 10 ‘Oskara znanja’ stiže u Dubrovnik, najbolji su učenici Umjetničke škole

Dulist

JUTRO KOD MERCANTEA Nije problem s parkingom nego simpatičan prizor

Dulist

Prije godinu dana HIRovci krenuli na put oko svijeta

Dulist