Zanimljivosti

NA DANAŠNJI DAN Prije 160 godina rođen Vlaho Bukovac

NA DANAŠNJI DAN Prije 160 godina rođen Vlaho Bukovac

Jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara Vlaho Bukovac rođen je na današnji dan 1855. godine u Cavtatu.

Bukovac je začetnik i glavni predstavnik hrvatske moderne i ide u red naših najplodnijih slikara. Prošao je slikarske faze od akademizma, realizma,impresionizma i simbolizma do moderne. Osobito je poznat i priznat po portretima. Najistaknutiji je hrvatski slikar na prijelazu 19. na 20. stoljeće.

Vlahov djed talijanski mornar Giuseppe Fagioni, sklonivši se jednom prilikom od nevremena u cavtatskoj luci, odlučio je tu i ostati. Kupio je malu kuću i oženio se Anom Kličan. Najmlađi od njihovo troje djece, Agostino, nadogradit će kasnije očevu kuću u kojoj će živjeti sa svojom ženom Marijom Perić i djecom Jozom, Vlahom, Anom i Gjorgjom.

Rano djetinjstvo i mladost Vlaho proživljava daleko od obiteljskog doma. Već sa 11 godina odlazi sa stricem Franom u New York.

Nedugo nakon dolaska u Ameriku stric umire, a Vlaha stričeva supruga, umjesto u školu smješta u popravilište na Hearts Island. Nakon četverogodišnjeg boravka u tuđini, vraća se u Cavtat. Kako ne bi roditeljima bio na teret, petnaestogodišnji Bukovac odlučuje plovidbom zarađivati za život. Nakon kraće nautičke naobrazbe, parobrodom Osmi dubrovački, kao mornar putuje na relaciji Carigrad – Liverpool – Odesa. Pomorski život ubrzo je okončan nesretnim padom u štivu broda. Upravo za vrijeme oporavka nastaju prvi slikarski radovi na zidovima rodne kuće u Cavtatu, a u mjestu se razglasilo da je Vlaho slikar.

Ubrzo ponovo odlučuje potražiti sreću u svijetu. 1873. godine s bratom Jozom odlazi u Peru. Zarađuje oslikavajući željezničke vagone, međutim već nakon godinu dana odlazi za boljim poslom u Kaliforniju. U San Franciscu započinje njegovo «amatersko» bavljenje slikarstvom kao i prve poduke iz slikanja. Izrađuje portrete po narudžbi, a pozitivne kritike ohrabruju njegovu odluku da se vrati u Europu i studira slikarstvo.

Za vrijeme kratkog boravka u Cavtatu priprema se za studij slikajući portrete svoje obitelji. 1877. godine pod utjecajem dubrovačkog pjesnika Meda Pucića obiteljsko prezime Fagioni pohrvatio je u Bukovac.

Uz pomoć Meda Pucića, te iste 1877. godine, odlazi u Pariz. Zahvaljujući maloj studiji «Ruka» biva primljen na École des Beaux Arts, u već popunjenu klasu profesora Cabanela. U slikanju brzo napreduje te već 1878. godine po prvi put izlaže na jednoj od najznačajnijih svjetskih izložbi – Pariškom Salonu. Slijedećih 15 godina, sve do 1893. godine, Bukovac na Salonu izlaže slike na temu Crnogorki, aktove i portrete.

S vremenom Bukovac postaje prepoznat kao dobar portretist. Još za vrijeme školovanja i života u Parizu često slika i boravi u Cavtatu, Cetinju, Korčuli, Splitu, Zadru. Veliki broj portreta ostavlja u Engleskoj gdje, od 1886. godine, boravi u nekoliko navrata, zahvaljujući suradnji sa engleskim trgovcima umjetninama Vicars Brothers.

Iz pariške faze, a kao suprotnost akademskim kompozicijama, posebno su zanimljivi pejzaži i vedute slikani u Fontainebleauu, Montmartreu ili, pri posjetu domovini, u Cavtatu i okolici. 1892. godine Vlaho Bukovac oženio se mladom Jelicom Pitarević iz Dubrovnika s kojom će imati četvero djece, sina Aga i kćeri Ivanku, Jelicu i Mariju.

Dolaskom u Zagreb 1893. godine Bukovac postaje centralna figura i kreator hrvatske umjetničke scene, pokretač likovnih događaja te svojim utjecajem na cijelu generaciju mladih slikara sudjeluje u stvaranju temelja hrvatske Moderne.

Mladi umjetnici poput Čikoša, Ivekovića, Tišova, Frangeša, Valdeca, Auera, koji su se do tada školovali u Münchenu, Stuttgartu i Beču, vraćaju se u Zagreb kako bi radili s Bukovcem. Ostavljajući im slobodu osobnog izričaja, ali upućujući ih na važnost slikanja u prirodi, kao njihova zajednička karakteristika nametnuo se svijetli kolorizam zbog čega su i nazivani «zagrebačka šarena škola». 1896. godine većina tih umjetnika, na čelu s Bukovcem, izlaže na Milenijskoj izložbi u Pešti.

Nastojanjem tih istih umjetnika željezna konstrukcija za tu priliku sagrađenog umjetničkog paviljona po završetku izložbe prebačena je u Zagreb.

Bukovčevu zagrebačku fazu, osim izvanrednih portreta, karakteriziraju i velike kompozicije koje slika za zlatnu dvoranu vladina Odjela za bogoštovlje i nastavu (Dubravka, Živio kralj), Hrvatsko narodno kazalište (zastor) i biskupa Strossmayera (Gundulićev san).

1897. godine Bukovac je potaknuo mlade umjetnike na istupanje iz koncepcijski zastarjelog Društva umjetnosti i na osnivanje Društva hrvatskih umjetnika, u duhu novog vremena. 1898. godine organizirali su u Umjetničkom paviljonu veliku izložbu Hrvatski Salon, prvo reprezentativno predstavljanje hrvatskih umjetnika. Te iste godine, neposredno prije otvaranja izložbe, zbog kulminacije nesuglasica s Izidorom Kršnjavijem Bukovac razočaran napušta Zagreb i povlači se u svoj rodni Cavtat.

U Cavtatu ostaje četiri godine. Slika vedute i pejzaže Cavtata i dubrovačkog kraja, portrete obitelji i prijatelja. Za župnu crkvu sv. Nikole slika dioramu Kristov grob, veliku scenu u nekoliko planova koja se dan danas uoči Uskrsa postavlja u svetištu crkve. U to vrijeme oslikao je i strop Bondinog teatra u Dubrovniku. 1900. godine izlagao je na «Svjetskoj izložbi» u Parizu, a 1901. godine po drugi put izlaže na venecijanskom Biennalu.

U mirnom Cavtatu mu ipak počinje nedostajati rad i druženje s umjetnicima te se odlučuje zaputiti, ovaj put s obitelji, ponovo u svijet. 1902. godine odlazi u Beč gdje 1903. ima veliku samostalnu izložbu. Za vrijeme boravka u Beču, Bukovcu stiže poziv iz Praga na upražnjeno mjesto izvanrednog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti. Posljednjih dvadesetak godina života provodi u Pragu posvećujući se pedagoškom radu, a gotovo svako ljeto provodi u domovini. Prvu samostalnu izložbu u Pragu ima tek 1915. godine.

Za vrijeme rata piše autobiografsku knjigu koja je tiskana pod imenom «Moj život» 1918. godine u Zagrebu. Posljednji put posjećuje Cavtat 1920. godine.

Umire 23. travnja 1922. u Pragu. Ispraćen je uz najveće počasti i pokopan u svom rodnom Cavtatu.

 

Izvor: kuca-bukovac.hr

Pročitajte još

Oliver u rodnoj Vela Luci konačno dobiva spomenik?!

Dulist

Sretan rođendan dobrom duhu Grada, našem slavuju Gogi Bonačić!

Ivana Mijić Vulinović

NOVI TREND? U jednoj državi mlađima od 14 godina zabranjen pristup društvenim mrežama

Dulist