Natrag
15.12.2018 12:36

facebook

twitter

google

rss

dulist

Na bubanj i hrvatski otoci!

23.2.2013 @ 21:49 Ana Prohaska Aktualno
3;3

Podijelite:

Iako se već godinama nude na prodaju, oglas kanadske agencije za nekretnine o prodaji otoka u Nacionalnom parku Plitvička jezera uzburkao je duhove javnosti.

Posebno zbog činjenice kako je riječ o nacionalnom parku, zaštićenom hrvatskom blagu. Time je još jednom potaknuto pitanje (ras)prodaje hrvatskih otoka, kojih nam ne manjka. Prirodne ljepote na 1200 otoka i otočića na hrvatskom dijelu Jadranskog mora primamljive su brojnim stranim, ali i domaćim kupcima, koji mogu samo sanjati odmor u privatnoj oazi usred mora. No, srećom, iako interes postoji, prodaja baš i ne ide. Zaštiti nacionalnog blaga, u što otoci svakako spadaju, u prilog ide Zakon o otocima prema čijim je odredbama na otocima zabranjena bilo kakva gradnja. Moguća je tek rekonstrukcija zatečenog, no ne treba smetnuti s uma kako je većina otoka, koja je zadnjih godina na prodaju, nenastanjena. Prepreku predstavlja i činjenica što svaki otok obuhvaća i pomorsko dobro, koje je opće dobro i na kojemu se ne može steći pravo vlasništva.
 
Milijuni za kupanjac
 
Sve to odbija potencijalne kupce, koji bi za svoju oazu mira morali iskeširati od milijun do nekoliko milijuna eura. A za što? Dolazak na kupanje.
Od pokušaja prodaje nisu izuzeti ni otoci Dubrovačko-neretvanske županije. Trenutno se u ponudi može naći jedan nenastanjeni otok kraj Korčule, iako nam Frano Bezić, predsjednik strukovne udruge posrednika u prodaji nekretnina pri HGK, tvrdi kako u našem akvatoriju trenutno u službenoj prodaji nije niti jedan otok, tek jedan neslužbeno.

A bilo ih je ranijih godina – od skupine otočića kraj Šipana (prodavali se još 2011.), čijih se dva milijuna kvadrata prodavalo za 24 milijuna eura (4 otoka nudila su se za početnu cijenu od 12 eura po kvadratu), preko Jakljana do Dakse.
– Ranijih godina bilo je oglasa o prodaji otoka, no sve su ponude povučene. Razloge treba potražiti najprije u nedostatku interesa, budući da je na otocima sukladno zakonskim odredbama zabranjena bilo kakva vrsta gradnje. Bespotrebno je da netko po vrlo visokim cijenama kupi otok samo da bi se na njega mogao doći okupati – ističe Frano Bezić.

Prvi otok u Hrvatskoj prodan je, podsjetimo, 2005. godine posredstvom jedne agencije za promet nekretninama. Riječ je o Smokvici kod Primoštena koji je prodan domaćem kupcu.
Kad je riječ o Dubrovniku, veliku buru podigao je oglas za prodaju Dakse, još davne 2003. godine. Prodaja Dakse oglašena je, podsjetimo, na internetu davne 2003. godine, a prodavalo ju je pet iseljeničkih obitelji podrijetlom iz Dubrovnika.
 
DAKSA, JAKLJAN, OTOK ŽIVOTA…
 
No, zbog izostanka interesa kupaca (u čemu je vjerojatno kumovala i strašna povijest ovog dubrovačkog otočića, na kojem su pred kraj Drugog svjetskog rata, bez suda i suđenja likvidirani) i nesređenih papira otok nije prodan. Prvotno se Daksa prodavala za 6 milijuna dolara, da bi se cijena kasnije spustila na svega 3,5 milijuna američkih dolara. Rezultat je i tad izostao, pa se od prodaje odustalo. No, pokušaj stavljanja na tržište ovog dubrovačkog otočića pokrenulo je političku reakciju u samom Dubrovniku.
Naime, još 2007. godine tadašnja gradonačelnica Dubrava Šuica zatražila je od Vlade RH otkup Dakse, udruženim sredstvima Grada i Države, kako bi se na ovom otočiću izgradio memorijalni centar za žrtve zločina, kojega su krajem listopada 1944. počinile partizanske snage nad uglednim Dubrovčanima.

Šuica je svoj zahtjev ponovila i 2011. godine kao saborska zastupnica tijekom rasprave u Saboru o konačnom prijedlogu zakona o pronalaženju, obiježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata. No, otkup se nije realizirao, a srećom ni sama prodaja otoka.

Drugi slučaj prodaje otoka u našoj Županiji odnosi se na Otok Života, koji se vezuje uz privatizaciju hotela “Excelsior” s kojim je njegov tadašnji valsnik, Goran Štrok “u paketu” dobio i nekretninu na moru, točnije Otok života u Malostonskom zaljevu.
Štrokovo ime povezuje se s još jednim otokom. Riječ je o Jakljanu kraj Šipana, kojega je na prodaju ponudila Republička direkcija za imovinu Republike Srbije. Otočić Jakljan površine 3,45 četvornih kilometara 2005. godine prodan je Štroku za 6 milijuna eura.
No, iako trenutno zakonske odredbe štite hrvatske otoke od rasprodaje, budući da kupci bez mogućnosti izgradnje, ali i nemogućnosti upisa pomorsko dobra u vlansištvo, od njih odustaju, ne možemo ne zapitati se hoće li doći trenutak kad će netko i ovu prodaju odobriti, promijeniti zakon i time širom otvoriti vrata prodaji hrvatskih otoka.

Komentari





O autoru: Ana Prohaska

Diplomirana sam novinarka i doktorandica na Doktorskom studiju Povijest stanovništva. Bavim se problematikom iseljavanja povijesne jezgre Dubrovnika i poviješću Dubrovačke Republike..

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana