Natrag
14.12.2018 20:34

facebook

twitter

google

rss

dulist

Medeja – intimna tragedija nesretne ljubavi

4.8.2012 @ 10:50 Baldo Marunčić Kultura
4;4

Podijelite:

Drugi premijerni dramski naslov 63. Dubrovačkih ljetnih igara, Euripidov antički klasik „Medeja“u režiji Tomaža Pandura ostvaren u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, premijerno je prikazan sinoć,  3. kolovoza na monumentalnoj tvrđavi Lovrjenac.

Kontroverzan, ali neosporno karizmatičan, slovenski redatelj Tomaž Pandur danas postavlja predstave diljem Europe, a za svoj rad višestruko je nagrađivan. „Medeja“ je Pandurova prva suradnja s Dubrovačkim ljetnim igrama.
 
Njegova „dubrovačka“ Medeja barbarka je, osvetnica, zločinka, ali prije svega žena. Ona je žena tuđinka, neprihvaćena, prezrena, marginalizirana, drugačija, ali uvijek svoja. Odbačena, ponižena i stjerana u kut, zadaje konačni udarac. Otkazuje poslušnost, kažnjava supruga i državu, kažnjavajući i sebe. Počinja najužasniji čin najveće barbarske bešćutnosti i ubija vlastitu djecu.
 
U svojoj patnji izopćenosti, drsko izazivajući velike i svete ideje i vrijednosti društva, Medeja je nevjerojatno suvremen lik i njena priča aktualna i gotovo tri tisuće godina nakon. Medejina priča intimna je tragedija nesretne ljubavi.
 
Danas Medejin duh na Lovrjenac dolazi se zapitati zašto je Jazon uopće trebao isploviti prema Kolhidi. A odgovora nema… Potraga za Zlatnim runom i Medejina priča jedna je od ključnih, velikih tema naše civilizacije i svaki dan, svaku večer ona se iznova rađa u duhu vremena i prostora.
 
Takva je i ova dubrovačka Medeja – u bojama Mediterana, puna talijanske ikonografije, sukladna maestralnoj Almi Prici, koja je igra razapetu između neba i zemlje, zarobljenu u labirintima ženske i muške volje u utrobi magične tvrđave Lovrjenac.
 
Euripid – „najtragičniji od svih pjesnika“ kako ga je nazvao Aristotel, koji je za razliku od ostalih starogrčkih „tragičara“ smatran pjesničkim „glasom naroda“ nenadmašan je kada obrađuje osjećaje koji prerastaju u strasti kojima likovi ne mogu vladati. Razočarenje, očajanje i strast u njegovim ženskim karakterima, poticani osjećajima, nisu nikad bezrazložni, niti izviru iz slabosti ili zloće.
 
Tekst je adaptirao Darko Lukić, dramaturgiju potpisuje Livija Pandur, scenografija je djelo hrvatsko-austrijskog dizajnerskog kolektiva Numen, kostimografkinja je Danica Dedijer, glazbu potpisuje slovenski duo Silence kojeg čine Boris Benko i Primož Hladnik, video je uradak Dorijana Kolundžije, za fotografije je zaslužan Aljoša Rebolj a oblikovatelj svjetla je Andrej Hajdinak.
 
Festivalski dramski ansambl predvodi maestralna Alma Prica kao Medeja, njenog supruga Jazona igra Bojan Navojec, Čuvar zlatnog runa je Livio Badurina, Fera igra Ivan Glowatzky, Mermera Romano Nikolić, a Egeja Damir Markovina. Argonauti, odnosno Korinčani su: Kristijan Potočki, Andrej Dojkić, Petar Cvirn, Tomislav Krstanović, Jure Radnić, Ivan Magud, Adrian Pezdirc i Ivan Ožegović.
 
„Medeja“ će se na Lovrjencu odigrati još 4., 5., 6. i 7. kolovoza u 21:30 sati na Lovrjencu, a sve izvedbe su rasprodane. Predstava će u razdoblju od 11. do 13. rujna gostovati na Ljubljanskom festivalu, a zatim će zaigrati i na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana