Politika

MALDINI I MACAN ANALIZIRAJU ZA DULIST Hoće li nova oporba biti samo bučna ili snažna i argumentirana?

Iza nas su još jedni parlamentarni izbori, a HDZAndreja Plenkovića osvo­jio je čak 66 mandata. Lider stranke već je dan kasnije krenuo pregovarati s koa­licijskim partnerima te će, kako stvari stoje, imati potrebnih 76 potpisa. Poli­tički analitičar i komunikacijski struč­njak Krešimir Macan ističe kako bi Plen­ković vrlo vjerojatno mogao sve brzo dogovoriti i formirati Vladu. ‘U pitanju je maksimalno tjedan dana ili dva’, nagla­sio je Macan.
— Andrej Plenković je, u ovim kri­znim vremenima, uspio uvjeriti da je on sigurna opcija za sljedeće četiri godine. Odradio je dobru kampanju i dobio izbore. U tome mu je pomogla manja izlaznost jer se pokazalo da SDP ne može izvući svoje biračko tijelo na birališta. To je dovelo do velike razlike u broju man­data – rekao je Macan. Naglašava i kako će Domovinski pokret i Most biti dobra oporba.
— Uvijek je vlast dobra onoliko koliko je dobra opozicija. Opozicija će biti jaka pa će biti zanimljivo i u Saboru – navodi Macan. Ističe i kako je SDP računao na to kako će se njihov pobjednički niz nastaviti.
— SDP je zaboravio da mora izvući birače na birališta. To se pokazalo ključ­nim. No, pokazalo se i da SDP to više ne može. Za očekivati je bila ostavka Davora Bernardića jer je ovo najgori rezultat SDP-a, a najbolji HDZ-a od 2000. godine – rekao je Macan. Naglasio je i kako se ovi izbori mogu itekako odra­ziti na lokalne izbore koji će se održati za godinu dana.
— Bit će vrlo važni izbori u Zagrebu, ali i u svim velikim gradovima. Sigurno će se javiti nove opcije potaknute uspje­hom ‘Možemo!’. Ostvarili su veliki uspjeh jer su građani Zagreba bili razo­čarani nedonošenjem zakona o obnovi Zagreba nakon potresa. I jednostavno su na tom aktivizmu dobili. Pretvorili su svoje vijećnićke mandate u mandate saborskih zastupnika. Konačno, Hrvat­ska ima pravu, novu i modernu lijevu opciju. Tako da izbori neće biti onakvim kakvim smo ih zamišljali za godinu dana – navodi. Hoće li HDZ ponoviti uspjeh, pitali smo.
— Mislim da su rezultati, recimo u Dubrovniku, vrlo indikativni i da Mato Franković, ako ovako nastavi, može lako računati na reizbor – naglasio je. Ističe i kako je za Plenkovića, po pita­nju održavanja financijske stabilnosti, ključna osoba i dalje Zdravko Marić.
— Vjerujem da će osigurati sva sred­stva koja su potrebna da izađemo što prije iz ekonomskih posljedica korona­virusa. Ako zadrži Marića, zadržao je financijsku stabilnost – rekao je Macan. Također je naglasio kako je agencija za istraživanje javnog mišljenja ISPOSplus od početka govorila da HDZvodi.
— Jedino su se njihova istraživanja pokazala relevantnima. Svi se drugi moraju zamisliti žele li se i dalje baviti istraživanjem – ističe Macan.

Iznenađenje?
Veliki broj mandata koje je dobio HDZ na čelu s Andrejom Plenkovićem naspram Restart koalicije i jest i nije iznenađe­nje, reći će politolog i sveučilišni profe­sor prof. dr. sc. Pero Maldini. Objašnjava kako je iznenađenje zato što su sve rele­vantne predizborne ankete tijekom pro­teklih nekoliko tjedana upućivale na to da će se voditi tijesna utrka te da će Restart koalicija biti relativni pobjednik izbora. Ipak, ističe, i tada je bilo jasno da Restart neće imati koalicijski potencijal za sastavljanje funkcionalne i stabilne većine, za razliku od HDZ-a, koji unatoč predviđanjima manjeg broja mandata ima znatno veću mogućnost koalira­nja pa time i veće izglede za sastavlja­nje većine. Međutim, kod ovih anketa su barem dva razloga koji umanjuju nji­hovu prediktivnost.
— Najprije, upitna je bila reprezenta­tivnost ispitnog uzorka. Iako su ankete obuhvatile razmjerno velik broj ispita­nika, osobito HRejting (preko šest tisuća), riječ je ipak o nekoliko stotina ispitanika (oko 600) po svakoj izbornoj jedinici, što je doista na rubu reprezentativnosti, čak i uz predviđenu nešto veću statističku pogrešku od 4 posto. Drugi razlog je taj što su ankete uvijek izraz trenutnih sta­vova ispitanika. Budući da su rađene desetak dana prije izbora, one su odraža­vale preferencije birača u tom trenutku pa u odnosu na rezultat izbora, očito je da je u međuvremenu došlo do pro­mjene – ističe Maldini. Promjene, kaže, koje se događaju unutar tog razdoblja ovisne su ne toliko o pretežno petrificira­nim opredjeljenjima već strukturiranih biračkih tijela pojedinih političkih opcija, već o drugim činiteljima, poput animira­nja neodlučnih birača ili izlaznosti.

Često bez jasne alternative
Za neuspjeh Restarta je, navodi, prije svega zaslužna besadržajnost, pogla­vito SDP-a.
— Moramo se prisjetiti kako se tije­kom prve dvije godine – nakon odlaska Zorana Milanovića, koji je iza sebe osta­vio kadrovski i organizacijski devasti­ranu stranku – SDP bavio samim sobom, poglavito unutarstranačkim sukobima, što je stranku dodatno urušilo iznutra, ali i u percepciji građana. U trenutku kad se stranka trebala konsolidirati, Bernar­dić je imao unutarstranačku oporbu s kojom nije uspio naći modus vivendi. To je tradicionalne birače ljevice razočaralo i udaljilo od SDP-a pa su na lokalnim, europarlamentarnim te sada na parla­mentarnim izborima u mnogome apsti­nirali. Uz strah od mogućnosti zaraze na izbornim mjestima, to je također i razlog vrlo niskoj izlaznosti na ovim izborima, dok je dio tradicionalnih birača SDP-a koji su izašli na izbore, svoj glas dao plat­formi Možemo – kaže Maldini. Neočeki­vani uspjeh na izborima za EU Parlament s četiri zastupnika te pobjeda Milanovića kao kandidata SDP-a, privremeno su pri­mirili sukobe i stabilizirali Bernardićevu poziciju.
— Međutim, razlozi tog uspjeha nisu proizlazili iz sustavnog rada stranke jer nisu producirali nikakav novi sadržaj i aktivnosti koje bi građani honorirali povećanom potporom. Prije bi se moglo reći da su kolateralni dobitnici situacije i grešaka HDZ-a, koje su im išle u prilog. Na tom varljivom uspjehu, gradili su očekivanja puno veća od realno mogu­ćih, dodatno pojačana predviđanjima ovih recentnih predizbornih anketa. Upravo su izbori pokazali stvarnu poli­tičku snagu SDP-a, pred kojim sada stoji temeljita programska, kadrovska i orga­nizacijska rekonstrukcija ako se žele odr­žati kao relevantna stranka u hrvatskom političkom prostoru – rekao je Maldini. Bernardićeva ostavka je, kaže, minimum političke odgovornosti koju čelnik svake demokratske stranke mora snositi nakon političkog neuspjeha.
— Bilo bi potpuno promašeno i pro­blematično da takvo što nije napravio. Međutim, znatno važnije od toga je pitanje ima li SDP odgovarajuće ljude koji će iznjedriti novo vodstvo stranke i hoće li imati snage, mogućnosti i krea­tivnosti ‘restartati’ SDP i pokrenuti ga iz dugotrajne krize u smjeru moderne soci­jaldemokracije sposobne odgovoriti na ključne socioekonomske izazove današ­njice – naglasio je.

Plenković u komotnoj situaciji
U proteklih se pola godine, ističe, nala­zimo u nesvakidašnjoj situaciji veza­noj uz pandemiju koronavirusa. Tije­kom tog razdoblja, Plenkovićeva vlada je uspješno upravljala krizom, podjed­nako javno-zdravstvenim i socio-eko­nomskim mjerama.
— Priklanjanje građana vlasti koja osi­gurava stabilnost i zaštitu – prirodna je reakcija u takvoj situaciji pa se uspjeh HDZ-a u znatnoj mjeri može pripisati tome. Međutim, samo to ne bi bilo dovoljno pa je očito da su uz to birači koji su poduprli HDZ honorirali i sve dosadašnje rezultate ove Vlade, pogla­vito političku stabilnost ostvarenu unatoč mnogim izazovima, umjereni ekonomski rast, veću vidljivost i bolje pozicioniranje zemlje u EU. U tome su, na neki način, vidjeli jamstvo kontinui­teta takvih politika i u predstojećem raz­doblju, očekivano bremenitom socioeko­nomskim problemima – navodi Maldini. Razgovori o koaliciji su već krenuli, dan nakon održanih izbora.
— On je u sad jednoj komotnoj situaciji da sastavi Vladu i da zaobiđe njegove najžešće oponente. Dakle, ne mora pre­govarati s Domovinskim pokretom, kako se očekivalo. Time je Domovinski pokret izgubio bilo kakvu mogućnost da ucje­njuje Plenkovića kojekakvim ustupcima, a na što su ozbiljno računali od samoga početka. Naime, odbijanjem Mosta, koji je apsolutno neprihvatljiv HDZ-u, ostavili su otvorena vrata postizbornoj suradnji s HDZ-om, unatoč žestokoj retorici u kam­panji. Istodobno, jasno su komunicirali svoje maksimalističke zahtjeve računa­jući da će kao nezaobilazni partner za formiranje većine dio toga i ostvariti. Međutim, HDZ-ov rezultat ih je učinio u cijelosti nepotrebnima. S obzirom da je riječ o ad hoc sastavljenoj i prilično heterogenoj skupini koju objedinjuje tek desna politička orijentacija, ali ne nužno i isti interesi, pitanje je hoće li ta grupacija ostati postojana. Izostanak ustupaka kojim bi ostvarili svoje interese, a koje im pozicija u oporbi ne može osi­gurati, može utjecati na njihovu entro­piju. Stoga je moguće da se neki akteri iz tog pokreta, budući da su dobrim dije­lom bivši članovi HDZ-a, u nekoj situa­ciji opet priklone HDZ-u – naglasio je Maldini. Domovinski pokret i Most su u oporbi i dalje, ističe.
— Naravno da će njihova kritika u Saboru biti žestoka. Ničega lošeg nema u tome da je oporba snažna. Međutim, gledamo li dosadašnji Sabor, možemo reći kako je oporba bila vrlo bučna, ali ne i snažna. Pitanje je hoće li nova oporba biti sposobna predlagati alternativne politike koje će biti konstruktivni prijed­lozi ili će i dalje inzistirati na ‘goloj’ kritici ili izazivanju kriza? Snažna i argumenti­rana oporba uvijek je poželjan korektiv vlasti i jamac demokratičnosti. Međutim, sama kritika bez jasnih i strukturiranih alternativnih prijedloga, premda legiti­mna, redovito je jalova. Vrlo skoro ćemo vidjeti na kojem će tragu biti nova oporba – rekao je. Dodaje i kako stabilna većina, koja je po svoj prilici izvjesna, omogućuje Plenkoviću i Vladi da neometani ustup­cima i kompromisima, slobodnije pri­stupe ozbiljnim strukturnim reformama, poglavito reformi pravosuđa, zdravstva i uprave te da nastave reforme obrazo­vanja, mirovinskog sustava i fiskalnu reformu, bez kojih neće biti moguć brži razvoj gospodarstva ni funkcionalnija i modernija država.
— Izazovi s kojima će se Vlada odmah s jeseni suočiti su dvoznamenkasti pad BDP-a, pad zaposlenosti i proračunski deficit, dok će istodobno narasti zahtjevi za potporama poslovanju i očuvanju rad­nih mjesta iz javnih sredstava. Trebat će doista puno inventivnosti i truda pri kreiranju politika koje će omogućiti da se održi stabilnost i da se prebrodi situ­acija – kaže Maldini.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 8. srpnja 2020.

Pročitajte još

NOVI CRODEMOSKOP HDZ uvjerljivo prvi, SDP i Domovinski pokret dodatno ‘potonuli’

Dulist

ŽUPANIJSKI VIJEĆNIK MARKO GILJAČA Uzalud županu legitimitet i legalitet kad se dogodi pomor stonskih kamenica

Andrea Falkoni Račić

Već 2024. godine mogli bismo imati novu dvoranu za Svjetsko rukometno prvenstvo

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija