Natrag
17.11.2018 16:56

facebook

twitter

google

rss

dulist

LUMBARDSKA PSEFIZMA Kako su stari Grci zazivali sreću oko imovine na Korčuli

25.10.2018 @ 22:25 Dulist Kultura

Podijelite:

Psefizma iz Lumbarde, monumentalni kameni natpis koji dokumentira osnivanje grčke kolonije na otoku Korčuli, jedan je od najznačajnijih spomenika grčke civilizacije u Hrvatskoj.

Za nas predstavlja najpoznatiji i najistraživaniji grčki spomenik, poseban po tome što sadrži odluku narodne skupštine o podjeli zemlje pri osnutku naseobine. Kao jedan od ‘dragulja’ čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu. S obzirom da je nedavno upravo na ovom mjestu održana svečana primopredaja, dvoje ključnih ljudi za ova istraživanja – dr. sc. Hrvoje Potrebica, redoviti profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditelj arheoloških istraživanja u Lumbardi i dr. sc. Jelena Marohnić, docentica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – rado su nam odgovorili na nekoliko pitanja o spomeniku nacionalne i svjetske važnosti, rekonstruiranom od nekoliko ulomaka pronađenih još 1877. godine na položaju Koludrt u Lumbardi, gdje se najnovijim istraživanjima utvrdilo da je pronađena cisterna, izuzetno djelo helenističke arhitekture kakvom nema premca na Jadranu. S obzirom da je upravo ona prva pročitala što piše na psefizmu, prof. Marohnić ne skriva uzbuđenje i čast.

-Nevjerojatan osjećaj. Inače se bavim grčkim natpisima i, da me je netko pitao što bih voljela da se pronađe, bila bih odgovorila – gornji desni ugao lumbardske psefizme! Razlog za uzbuđenje je, naravno, u brojnim zagonetkama koje postavlja odavno poznati dio natpisa: kako se naseobina zvala? Koje su točne okolnosti osnutka? Tko su Pil i Daz koji se spominju zajedno s Isejcima, Grcima iz Visa? Kako je točno izgledala podjela zemlje? Koliko je bilo naseljenika?… Ovaj novi ulomak neće moći odgovoriti baš na sva ta pitanja, ali će pojasniti barem neka od njih i omogućiti nam da preciznije postavljamo nova pitanja – ističe nam prof. Marohnić, a prvo su, kaže, ustanovili kako se novi ulomak savršeno spaja s malenim fragmentom objavljenim 2005. godine.

-Površina novoga ulomka nije tako dobro sačuvana kao na drugim fragmentima pa važnu ulogu za čitanje natpisa ima 3D modeliranje koje je izvrsno napravio kolega Miro Vuković. Ono omogućuje da se razaznaju i dijelovi slova nevidljivi golome oku – napominje dalje.

Što nam ovaj trag povijesti poručuje?
-Lumbarska psefizma nije dokument o osnutku naseobine, kako se često pogrešno navodi, nego dokument o tome kako se prilikom osnutka naseobine zemlja podijelila među naseljenicima, i po tome je jedinstven i dobro poznat posvuda gdje se istražuju antički Grci. Kao i svaki pravni dokument, sadrži strogo formulaičan tekst o tome tko je, kad i kako donio odluku te što je točno odlučeno. Na početku se u invokaciji zaziva sreća, potom se dokument datira po hijeromnamonu Praksidamu. Sama riječ hijeromnamon može se odnositi na hramskog ili sudskog službenika. Kako nemamo dovoljno izvora za rekonstrukciju redoslijeda isejskih hijeromnamona, ne možemo prevesti ovu godinu u naš način brojanja godina. Prema općem izgledu spomenika i oblicima pojedinih slova pretpostavlja se da se radi o ranom 3. st. pr. Kr. Zatim se tekst prvog retka nakon još dva slova prekida i novi ulomak donosi novu riječ, koja se nije predviđala: spominju se arhageti – osnivači, i potom se u drugom retku nastavlja poznati tekst o Isejcima i ocu i sinu Pilu i Dazu. Novi ulomak pojasnit će niz detalja u prvih deset redaka teksta, najviše o podjeli zemlje, a iz preliminarnog čitanja mogu izdvojiti još i da se čini da su prvi naseljenici dobili ukupno četiri pletra zemlje, a ne tri kako smo mislili, i da se spominje ploča u koju se upisalo gdje je tko dobio zemlju, što upućuje na nekakav nacrt. Rad na čitanju novog ulomka je pri kraju, uskoro slijedi objava, i, naravno, nastavak istraživanja. Za tumačenje ovoga teksta jako je važno više znati o naselju, i upravo će arheološka istraživanja omogućiti da se i spomenik potpunije protumači – zaključuje.

Izuzetno zanimljivi rezultati istraživanja
Povijest arheoloških istraživanja u Lumbardi u nekom smislu zapravo seže još u 19. stoljeće odnosno upravo 1877. g. kada su Lumbarajci našli prve fragmente Psefizme na Koludrtu. Samo istraživanje ima vlastitu, bogatu povijest, a prof. Potrebica, shvativši iz sudjelovanja u istraživanjima kako se radi o golemom arheološkom potencijalu, s Centrom za prapovijesna istraživanja započinje 2007. s istraživanjima upravo u podnožju Koludrta. — Rezultati su bili izuzetno zanimljivi, od ostataka rimske arhitekture preko bizantskog novca, antičkih alatki za ribolov te nekih predmeta koji potječu iz razdoblja doseljavanja slavenskog stanovništva na ovaj prostor. Međutim već tada smo shvatili da je priča koju pokušavamo ispričati daleko veća i pokrenuli smo seriju geofizikalnih istraživanja koja su rezultirala naznakama velikog antičkog naselja čiji su ostaci još prisutni na nekoliko mjesta u Lumbardi. Istovremeno smo se okrenuli istraživanju prapovijesnih gomila i kontrole nad prostorom koju ti drevni spomenici markiraju u odnosu na Lumbarajska polja i Pelješki kanal. Paralelno sa svim aktivnostima pokušavali smo uspostaviti evidenciju svih arheoloških nalazišta i spomenika poznatih na prostoru Lumbarde te smo svake godine provjeravali i njihovo stanje. Već nas je nekoliko godina brinulo ubrzano propadanje cisterne, ali nismo imali načina da ju istražimo uz ograničena sredstva, a da ne ugrozimo njezinu statičku stabilnost – napominje prof. Potrebica.

Razvoj modernih tehnologija, posebno fotogrametrije i 3D modeliranja, omogućilo im je da razvijemo metodološki paket kojim bi mogli istražiti, dokumentirati, ali istovremeno i zaštititi ovaj izuzetno vrijedan spomenik.
-Taj napredak i činjenica da smo zapazili naglo širenje oštećenja na samoj cisterni potaklo nas je da privremeno zaustavimo sve ostale aktivnosti na prostoru Lumbarde i posvetimo se upravo tome spomeniku. Svjesni goleme važnosti kakvu bi taj pronalazak mogao imati, već tada smo oformili multidisciplinarni tim izuzetnih stručnjaka kako bi u takvom slučaju mogli odmah pristupiti znanstvenim zadacima koje takav pronalazak povlači za sobom. I kao što bi Psefizma rekla – imali smo sreće… – istaknut će prof. Potrebica. O daljnjim otkrićima na ovim prostorima, bit će nesumnjivo, još riječi, a za kraj ćemo spomenuti i još jednu zanimljivost koju je podijelio s nama – svuda na svijetu – počevši od prestižnih američkih sveučilišta – stručnjaci s područja klasične arheologije upravo ovaj spomenik imaju kao prvu asocijaciju na prostor Hrvatske, čak i oni kojima nije baš jasno gdje se naša zemlja nalazi.

-Međutim, naš istraživački zadatak bila je i ostala cisterna. Riječ je o monumentalnom objektu koji prema građevnim elementima i načinu konstrukcije pripisujemo razdoblju helenizma, odnosno grčke kolonizacije. Veličina od otprilike 10 sa 16 metara i zasada pretpostavljena zapremnina od gotovo 500 metara kubnih kao i izuzetna kvaliteta izrade predstavlja jedan od najjačih argumenta za postojanje helenističkog naselja u Lumbardi koje je u posljednje vrijeme u stručnoj literaturi često osporavano. Osim toga već preliminarno istraživanje nam govori da na Sredozemlju postoji malo objekata koje možemo usporediti s našom cisternom i da je riječ o izuzetno važnom spomeniku u daleko širim razmjerima – zaključuje prof. Potrebica.

Komentari





O autoru: Dulist


Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana