Zanimljivosti

LJUBAVNA STATISTIKA Porastao broj građanskih brakova, mladenci sve stariji

Stupanje u bračnu zajednicu mnogi smatraju jednim od najuzbudljivijih događaja u životu.
No, dok izgovaraju sudbonosno da ili stavljaju finalnu točku na svoj brak, malotko je svjestan
da tim činom postaje dio statistike. Osim polazne i završne točke nečijega bračnog puta,
statistika bilježi još i niz zanimljivosti koje stvaraju sliku o navikama stanovništva, ali i
promjenama u društvu.

Uzimam
Početak bračnog života označuje jednostavna trosložna riječ − uzimam. Dio je to obreda
kojim za mnoge počinje novo razdoblje u životu. No, koliko god taj događaj bio poseban te se
pamti cijeli život, na njega se u posljednjih deset godina odlučuje sve manje parova. Naime,
u 2009. sklopljena su 22 382 braka, dok je u 2018. sklopljen 19 921 brak. To je još uvijek
nešto više od rekordne 2013., kad je sklopljeno najmanje brakova u prethodnom desetljeću,
točnije 19 169 brakova.
Osim godišnjeg zbroja na razini Hrvatske, zanimljivo je promatrati i učestalost zasnivanja
bračne zajednice na razini županija. Naime, bilo da je riječ o tradiciji ili dobnoj strukturi, neke
županije u Hrvatskoj prednjače po broju sklopljenih brakova na 1 000 stanovnika. Najvećom
stopom sklopljenih brakova u 2018. mogu se pohvaliti Požeško-slavonska i
Brodsko-posavska županija (6,1), a slijedi ih Vukovarsko-srijemska županija (5,9). Najmanju
stopu sklopljenih brakova imala je Istarska županija (3,8).

Pred matičara ili u vjersku instituciju
Osim učestalosti, s godinama se mijenjao i način sklapanja braka. U promatranom razdoblju
od 2009. do 2018. raste broj građanskih, a smanjuje se broj vjerskih brakova. U 2009. godini
36,5% brakova bili su građanski, a prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., taj
udio je čak 49,9%. U skladu s tim, u 2018. bilo je 50,1% vjerskih brakova.

Kasno ljeto najpopularnije za izricanje bračnih zavjeta
Trendovi se mijenjaju. Iako je pomalo očekivano da će se s godinama izgled pozivnica, torte,
dizajn vjenčanice pa i sami svadbeni običaji modificirati, pomalo iznenađuje da se mijenja i
doba godine kad se najviše parova odlučuje na sklapanje braka. Pedesetih, šezdesetih i
sedamdesetih godina 20. stoljeća najpopularniji mjeseci za ulazak u bračne vode bili su
siječanj, veljača i prosinac, osamdesetih godina zimske mjesece zamijenio je travanj, da bi
se unatrag posljednjih petnaestak godina najviše brakova sklapalo u kasno ljeto i ranu jesen,
odnosno tijekom rujna i listopada. Tako je bilo i 2018., kad je najviše parova svoj najvažniji
dan odlučio smjestiti u rujan.
No, uvijek postoje iznimke. Neki smatraju da je posebno romantično zavjetovati se na vječnu
ljubav baš na Valentinovo, dan zaljubljenih. Tako je u 2018. godini 26 brakova sklopljeno
upravo na dan 14. veljače.

Ženik i nevjesta sve su stariji
Koliko ste puta čuli izraze poput stara cura ili stari dečko? Nekada su se pripisivali dobi u
kojoj danas većina mladih ni ne pomišlja na brak. S vremenom su prosječni ženik i nevjesta
itekako ostarjeli, što odlično prikazuje statistika. Prije više od pola stoljeća u bračnu zajednicu
ulazilo se u ranim dvadesetima. U 1960. prosječna dob nevjeste pri sklapanju prvog braka
iznosila je 22,6, a ženika 25,8 godina. U pedeset godina ta dob za oboje se povećala pet
godina, pa je u 2010. prosječna nevjesta imala 27,3 godine, a ženik
30,1 godinu. U 2018. žene su u prosjeku stupale u brak s 28,7, a muškarci s 31,3 godine.
Iako su se desetljećima odvijale mnoge promjene u društvu, a iz ove je analize vidljivo da to
nije zaobišlo ni ponašanje ljubavnih parova, jedna je stavka konstantna. Muškarci i dalje
stariji stupaju u brak te su u prosjeku gotovo tri godine stariji od svojih odabranica.

Brak prosječno traje 14,9 godina
No, iako pri ulasku u brak rijetko tko razmišlja o njegovu roku trajanja, nažalost, mnogi
završe prije očekivanoga. Bez obzira na razloge razvoda, činjenica je da je u posljednjih
deset godina njihov broj u porastu. U 2009. zabilježeno je 5 076 razvoda, zatim je taj broj s
godinama rastao te je vrhunac dosegnuo u 2016. (7 036 razvoda), nakon čega se godišnji
broj razvoda počeo smanjivati te je u 2018. zabilježeno 6 125 razvedenih bračnih parova.
Brakovi koji su svoj kraj u doživjeli u 2018. u prosjeku su trajali 14,9 godina, a supružnici su u
prosjeku bili u ranim četrdesetima. Žene su u trenutku razvoda u prosjeku imale 41,0, a
muškarci 44,2 godine.

Nove bračne vode
Kraj jednoga bračnog iskustva ne znači nužno gubitak vjere u ovu stoljećima postojanu
instituciju. Štoviše, neki su nakon prvoga bračnog neuspjeha odlučili braku dati drugu šansu.
Naime, u 2018. 2 064 žene i 2 017 muškaraca sklopilo je drugi brak, a da su prije toga bili
razvedeni. Postoje i oni koji ni nakon gubitka bračnog partnera nisu izgubili vjeru u bračnu
sreću. Tijekom 2018. u nove bračne vode uplovilo je 226 udovica i 236 udovaca.
Na kraju ostaje samo za zaključiti da ljubav zaista nema zadanu agendu. Dobro je slijediti
svoj put i ne zaboraviti da za ovu kraljicu emocija, svojevrsni začin života nikad nije kasno!

Pročitajte još

PEPELNICA ILI ČISTA SRIJEDA Počinje korizmeno razdoblje

Dulist

MASLINA 2020. Danjel Sabadin šampion, a nagrađena i Zrinka Cvitešić

Dulist

DULIST PRVI DONOSI Obnovljena crkva sv. Mihajla otvara se 17. ožujka

Leona Rašica

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija