Zanimljivosti

LIJEK PROTIV GUŽVI Od Gruža do povijesne jezgre umjesto autobusom električnim plovilom

Gužve na gradskim prometni­cama do grla su došle većini Dubrov­čana. Nezadovoljstvo posebice raste za vrijeme turističke sezone kada vršno opterećenje znatno prelazi kapacitet postojeće mreže. Mjesta na kopnu je sve manje zbog čega je nužno razmi­šljati o alternativama poput prijevoza morem. Ono je trenutno dijelom neiskorišteno, a vrlo lako bi moglo preuzeti dio putnika, u najvećem broju posjetitelja, koji se kreću Libertaso­vim autobusima u smjeru povijesne jezgre. Ideja o ovome poznata je još iz doba master plana Dubrovnika 1968. godine kada se o njemu govorilo kao o morskom tramvaju, a sa svrhom stva­ranja brže veze između ciljnih dijelova Dubrovnika – Lapada, Gruža, Pila čak s produženjem linije do Mokošice, odno­sno Elafita sa zapadne strane te Župe dubrovačke i Cavtata s istoka.

Značajno niže cijene karata i ugodnija vožnja
Najbliže zaživljavanju spomenutog došao je Jupiter Adria AG početkom 2000.-ih. Naime, ovaj investor u turi­stički kompleks koji je trebao niknuti u zoni Čemprijesi na Šipanu, nabavio je desetak plovila čiji zadatak je bio osigurati bolju povezanost otoka, no operacionalizacija projekta uslijed eko­nomske krize nije postignuta. Upravo uspostavljanje linije prema modelu prigradskog prometa, puštanjem u funkciju flote manjih brzih putnič­kih brodova na električni pogon zna­čajno niže cijene karata i kapaciteta do 100 putnika, vizija je tvrtke ‘iCat’ s zagrebačkom adresom čiji čelni čovjek Tomislav Uroda je naš sugovornik. ‘iCat’ skraćenica je za ‘island katama­ran’, a njegova prva inačica u Dubro­vačko-neretvanskoj županiji, odnosno Nacionalnom Parku Mljet zaplovila je 2018.
— Prvi od tri babyCat-a stigao je prošloga ljeta, a preostala dva su tre­nutno u gradnji i opremanju te je nji­hova isporuka predviđena na jesen 2019. ‘babyCat’ je putnički katamaran rute plovidbe. Naziv je dobio zahvanamijenjen za dnevne izlete i kraće ljujući svojoj veličini i namjeni, kao manji brat iCat katamarana. Duljine je 15 metara i širine 5 što daje prostranu putničku palubu koju je moguće prila­goditi različitim namjenama kao što su linijski prijevoz putnika, sportsko edu­kacijski, gastronomsko zabavni izleti i mnoge druge opcije. U osnovi je put­nička paluba dizajnirana kao višena­mjenska s mogućnošću prenamjene u kratkom vremenu – priča Uroda. ­
Otvorena paluba, objašnjava, odre­đuje plovidbu tijekom ljetnih mjeseci, dok je moguće potpuno zatvaranje pro­stora i za zimskog razdoblja.
— babyCat može prevesti do 100 putnika, od čega 70 na sjedalicama. Prednji i stražnji dio palube namije­njen je smještaju osoba u invalidskim kolicima ili za prijevoz bicikla. Maksi­malna brzina broda je 8,5 čvorova, dok je putna brzina 5 do 6 čvorova pri kojoj je ostvarena potpuna samoodrživost. Naime, plovilo je pogonjeno elektro motorima koji energiju dobivaju iz solarnih panela, a kojima je natkri­ven putnički prostor. Kao spremnik energije koriste se litijske baterije koje osiguravaju dovoljno energije za plo­vidbu tijekom kišnih dana ili tijekom noći – tumači.

Bolja otpornost na koroziju i pred­nost električnog napajanja
Brod je građen od stakloplastike čime je omogućeno oblikovanje trupa s malim otporom i iznimno dobrim manevarskim svojstvima.
— Gradnja u stakloplastici ima svoje mane i prednosti, gdje ćemo sva­kako istaknuti ovu bolju stranu, a to je serijska proizvodnja, izrada izni­mno zahtjevnih oblika i niska otpor­nost na galvansku koroziju kojoj su izloženi ostali metalni materijali što je posebno naglašeno kod ovakvih tipova broda kojem je struja osnovni oblik energije. U osnovnoj izvedbi vri­jednost broda je pola milijuna eura za hrvatsko tržište, odnosno nešto više za strano. Njega je moguće nadograditi jačim pogonskim te klimatizacijskim setom, čime vrijednost raste – govori vlasnik ‘iCata’ naglašavajući kako put njegove tvrtke prema električnim bro­dovima nije krenuo od elektro pogona, već od energetski učinkovitog prije­voza s ultra laganim brodovima, kao odgovor postojećem modelu prijevoza na Jadranu.
On traje već 12 godina i u međuvre­menu je evoluirao s energetski učinko­vitog diesel prema elektro pogonu.
— Razvoj cijelog projekta nije bio jednostavan, i tu bih se zahvalio svim suradnicima na njemu, od kolege Klementa Jadrešića s kojim je ovaj put i počeo, do Fakulteta strojarstva i bro­dogradnje i Končar instituta koji su imali sluha i volje sudjelovati u poje­dinim dijelovima razvoja pa do Mini­starstva mora koje nas je podržalo kad je bilo najteže. Važno je spomenuti i Hrvatski registar brodova koji je bio spreman uhvatiti se u koštac s novom tehnologijom, a posebno inspektora Dominovića na čija je leđa pao teret odobrenja – poručuje dodajući kako su električna plovila svakako buduć­nost, no njihova primjena prema nje­govom mišljenju kaska za električnim automobilima desetak godina.
Ono što se u automobilskoj indu­striji događalo prije 10 godina, sada se događa s električnim brodovima.
— Prvi električni brodovi kod nas plove na Plitvičkim jezerima već 50-ak godina, no tehnološki iskorak ostva­ren je tek unazad jedno desetljeće. U današnje vrijeme električni brodovi dobivaju svoj puni smisao budući da su u mogućnosti održavati određene rute pohranjujući energiju u litijskim baterijama male težine, nadopunjuju baterije putem brodskih punjača ili vlastitom proizvodnjom energije putem solarnih panela. Svi spomenuti tehnološki segmenti znatno su napre­dovali zadnjih godina i time otvorili put električnim brodovima – zaklju­čuje Tomislav Uroda. Što se tiče samog elektro pogona, taj dio razvoja traje desetak godina, a počeo je istraživa­njem mogućih primjena na brodovima.

Odličan primjer prakse Norveška
Motori s permanentnim magnetima koje kupuju od tvrtke Tema iz Pule, iznosi, značajno su doprinijele jedno­stavnosti i efikasnosti primjene.
— Drugi segment su litijske bate­rije koje su u vrijeme kad smo počeli koketirati s tom tehnologijom još uvi­jek bile jako egzotična stvar. Sigurnost putnika, energetski potencijal i nad­zor baterija, samo su neki od dijelova razvoja na kojemu smo počeli raditi prije više godina i tek sad znam što sve ne znamo o tome. Nove tehnolo­gije predviđaju veliki broj koraka koje je potrebno savladati, a da ni sami nismo svjesni koliko ih je, koliko su dugi ili teški. Ono što danas znamo i ono što smo znali prije dvije godine znatno je različito i baca potpuno novi pogled na razvoj i pro­jekt elektro broda. Osobno mislim da su litijske baterije jedno prijelazno tehnološko dostignuće kroz koje prola­zimo do još boljeg rješenja, a koje će imati znatno veću mogućnost akumulacije energije, biti sigurnije i dugoročnije – iznosi.
Voli to usporediti s primjerom Sony-jevog walkmana koji je bio osnova Steve Jobsu za razvoj iPoda, a za naj­bolji primjer dobre prakse korištenja električnim plovilima Uroda pak ističe Norvešku.
— Gospodarstvo cijele zemlje izra­slo je na nafti, no spoznaja da to doba polako prolazi okrenula ju je prema električnoj energiji. Najveći investi­cijski fond na svijetu, norveški ‘naftni’ fond čak je promijenio ime. Poznat je podatak da je Norveška kroz razne vidove stimulacija došla do značaj­nog udjela električnih automobila, a slično je i sa brodovima. Zemlja koja ima jasnu viziju i strategiju, isto tako zna definirati ciljeve i metode putem kojih će iste ostvariti. U Norveškoj se potiče razvoj elektro brodova u svim segmentima što je jedni način da se ostvari iskorak. U trenutku kad do toga dođe oni koji su prvi primijenili tu teh­nologiju postaju globalni lideri i dikti­raju sve daljnje korake razvoja – priča.
Da bi to bilo ostvarivo potrebno je uložiti malo volje te biti odlučan u pro­vođenju. Električno plovilo, naglašava, ne može biti konkurentno rabljenom diesel brodu kupljenom u inozemstvu. Na strateškoj nacionalnoj razini se može puno toga napraviti, uz uvjet da se djeluje brzo i u skladu sa svjetskim trendovima. Ako odete na bilo koji značajan sajam brodo­gradnje u svijetu, tvrdi ovaj inovator, više nećete nikoga čuti da priča o LNG-u, dok je kod nas to i dalje tema razvoja. Tipičan je ovo primjer gdje smo zaka­zali ne zbog loše ideje, nego kasnog paljenja.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 19. lipnja 2019.

Pročitajte još

SNIMLJEN U GRADU Pogledajte novi spot Jelene Rozge, scene su predivne

Dulist.hr

Ana Hrnić nova direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika

Dulist

VICKO DRAGOJEVIĆ Tko na nagradama gradi budućnost, taj je neće ugledati

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija