Godišnji je rast potrošačkih cijena u rujnu (1,4 posto) bio niži nego prethodnoga mjeseca te najniži od ovogodišnjega travnja. Kretanje inflacije ostaje vođeno cijenama roba koje su volatilne i podložne šokovima, odnosno cijenama hrane i energije, ističu iz Hrvatske gospodarske komore.
Tako je upravo zbog usporavanja godišnjeg rasta cijena ovih dviju roba usporio i rast indeksa potrošačkih cijena. Rast cijena energije usporio je sa 7,0 posto na 5,3 posto, pri čemu je usporio rast električne energije te goriva i maziva za prijevozna sredstva. Naime, cijene nafte su i na svjetskom tržištu u rujnu rasle sporijom godišnjom stopom (42,5 posto) nego prethodnoga mjeseca (56,8 posto), pa se isti trend (iako blaži) dogodio i na domaćem tržištu. Tako su cijene goriva i maziva za automobile blago usporile godišnji rast s 12,9 posto na 12,4 posto, ostajući glavna inflatorna komponenta koja je izravno utjecala na 57,4 posto godišnjeg rasta indeksa potrošačkih cijena u rujnu.
Isto su tako cijene prerađene i neprerađene hrane, koje čine gotovo trećinu indeksa potrošačkih cijena, rasle sporije nego prethodnoga mjeseca (štoviše, cijene neprerađene hrane su pale za 0,1 posto) te su izravno utjecale na 14,9 posto godišnjeg rasta indeksa potrošačkih cijena. To znači da je godišnja inflacija bez ove dvije vrste roba iznosila tek 0,3 posto, što pokazuje da je dio inflacije koji izvire iz potražnje još uvijek nizak. Odnosno, još uvijek izostaju veći pritisci na rast cijena iz monetarnih determinanti inflacije te u skladu s time monetarna politika HNB-a ostaje ekspanzivna. U sljedećim mjesecima očekujemo još blaži rast cijena nafte i hrane te zadržavanje inflacije ispod 2 posto.
Slična su kretanja i na području eurozone, našeg najvažnijeg trgovinskog partnera, gdje Europska središnja banka ne očekuje da će podići ključne kamatne stope do kraja ljeta sljedeće godine, a inflaciju očekuje na razini od 1,7 posto u ovoj i sljedeće dvije godine.