Crtice iz Konavala

Konavle i Cavtat u I. svjetskom ratu (XI. dio)

Kako se bližio kraj Prvog svjetskog rata, tako se neizbježno približavao i kraj Austro-Ugarske Monarhije. Ipak su se tijela vlasti raspadajuće Monarhije održavala do samoga kraja. Očiglednu slabost Austro-Ugarske pokušale su iskoristiti razne pljačkaške grupe iz Crne Gore. Tako su u noći između 13. i 14. travnja 1918. godine upali u Stravču komiti opljačkavši pritom nekoliko kuća. Ostalo je stanovništvo bilo uznemireno vijestima koje su dolazile s Konavoskih brda. Da zabrinutost nije bila zaludu, pokazalo se već nekoliko dana kasnije, točnije 22. travnja. 1918. godine, kada grupa crnogorskih komita upada u selo Gabrile u blizini Kordićeve kuće. Na sreću okolnog stanovništva, tamo ih je dočekala oružna ophodnja mještana i uspjela ih potjerati prije nego li su učinili ikakvu štetu. Posljedice Rata počinju se osjećati u listopadu 1918. godine u obliku svakojakih nestašica koje kao da vrebaju i napadaju još žešće stanovništvo koje je srećom uspjelo izbjeći ratnu pogibiju. Naime, sredinom tog mjeseca, zbog nedostaka ugljena obustavljena je i plovidba između Cavtata i Dubrovnika parobrodom ‘Cavtat’. Daljnji tijek događaja nizao se filmskom brzinom. Nova država Slovenaca, Hrvata i Srba, razriješena okova Austro-Ugarske Monarhije, proglašena je 29. listopada 1918. godine. Propao je i posljednji pokušaj Habsburgovaca da reorganizacijom smire narode u svojoj velikoj multinacionalnoj državnoj tvorevini. Austro-Ugarska se raspada.

BUČNA PROSLAVA PRIMIRJA
Proglašenje nove države u Cavtatu se slavilo 1. studenoga 1918. godine. Za tu su prigodu po mjestu izvješene jugoslavenske, hrvatske i srpske zastave. Kao i u ostalim dijelovima Dalmacije i Hrvatske, u Cavtatu se 3. studenoga 1918. godine osnovao Mjesni odbor narodnog vijeća za cijelu Općinu. U taj prvi odbor su izabrani: Božo Vragolov kao predsjednik, Niko Skurić, tada narodni zastupnik, i Antun Bratić. Cavtat su još u odboru predstavljali dr. Ivo Božić, Đuro Lonza, Pero Kušelj, Ilija Račić, Tomo Kostopeč, Ivo Stanoš, Andro Miljan i Niko Vragolov. U odbor je izabrano još niz predstavnika s područja cijelih Konavala. Izbor se zbio u Kalačićevom restoranu gdje je bilo prisutno mnogobrojno pučanstvo. Na skupštini su govorili Antun Bratić, zastupnik Niko Skurić, Andruško Miljan i Ivo Stanoš, tada bilježnički kandidat. Nakon sastanka i izbora članova odbora svi su nazočni pošli pred državne urede kako bi skinuli oznake AustroUgarske Monarhije i postavili znakovlje nove države. Ubrzo, 3. studenoga 1918. godine slijedi primirje. Narod s oduševljenjem dočekuje te vijesti pa u noći 4. studenoga kroz Cavtat prolaze ophodnje s trobojnicama i pjevaju se domoljubne pjesme. Cijela je riva bila osvijetljena i ispaljivale su se rakete. I mađarski su se vojnici koji su se zatekli u Cavtatu pridružili slavlju pucajući iz topova. Od prevelikog pucanja se upalila i slama kod Miljanove kuće, ali nije bilo veće štete. Na placi se pale i ferali koji su za vrijeme rata bili ugašeni. Toga istog dana predala se i mađarska vojska mjesnom odboru Narodnog vijeća u Cavtatu. Sve vojne predmete koje su vojnici imali, kao i hranu, uredno su morali predati novim vlastima, ali uz uvjet da, dok ne pođu svojim kućama, da im se od predanoga daje hrana. Vojnici će Cavtat napustiti već iduće dane – 6. i 7. studenoga. Svi su bili razoružani i s hranom slabo opskrbljeni, no prema mjesnom stanovništvu cijelo su se vrijeme vrlo korektno ophodili. Kada je austrougarska vojska napustila mjesto, odmah se osnovala Narodna garda kako bi se čuvao Cavtat od upada različitih bandi koje su tada kružile Konavlima. Mladost se nerado odazivala u redove Narodne garde te se skrivala po kućama, jer im je bilo dosta vojske i novačenja. Za vrijeme trajanja rata crkvena zvona nisu smjela zvoniti pa se prvi put oglašuju 5. studenoga 1918. godine.

Pročitajte još

Orhan Pamuk, turski nobelovac i Jakov Pervitić, kartograf iz Konavala

Božo Lasić

Veliki rat, Božićni mir, Bečka filharmonija, Konavle i Mihovil Nikolić

Božo Lasić

Nikola Primorac – prvi na svijetu u maloj brodici preplovio Atlantik

Božo Lasić