Natrag
16.12.2018 19:03

facebook

twitter

google

rss

dulist

Kome najviše vjeruju Hrvati?

14.2.2013 @ 20:16 Baldo Marunčić Zanimljivosti

Podijelite:

Istraživanje agencije GfK provedeno tijekom prosinca 2011. i 2012. godine pokazalo je kako hrvatski građani imaju nisko prosječno povjerenje u institucije. Najmanje vjeruju političkim strankama, a najviše znanosti i prijateljima.

Najveće promjene zabilježene su na primjeru Haškog suda koji je nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima zadobio veće povjerenje hrvatskih građana. Za razliku od lani kada je Haškom sudu vjerovalo samo 11 posto hrvatskih građana, sada mu vjeruje svaki treći građanin (32 posto).

Jednako tako, pada povjerenje u Hrvatsku narodnu banku i Europsku uniju. Prije godinu dana, u prosincu 2011., povjerenje u HNB i tadašnjeg guvernera imalo je 44 posto hrvatskih građana, a u HNB i sadašnjeg guvernera vjeruje svega njih 25 posto.

Hrvatska je na ulasku u EU kojoj povjerenje daje samo 22 posto hrvatskih građana, dok više od polovice, 54 posto, nema povjerenja u tu instituciju.

Trend pada povjerenja zabilježen je i u primjeru predsjednika države Josipoviću, kojem je lani  vjerovala skoro polovica (48 posto), dok sada povjerenje u predsjednika ima svaki treći građanin Hrvatske (34 posto).

Političkim strankama Hrvati najmanje vjeruju. Samo oko 6-7 posto Hrvata vjeruje političkim strankama. Novoj Vladi, a pogotovo premijeru Zoranu Milanoviću građani Hrvatske ukazali su veće povjerenje u odnosu na njihove prethodnike. Međutim, usprkos povećanju povjerenja, ono je još uvijek na niskoj razini – premijeru vjeruje 17 posto građana, a Vladi samo njih 14 posto.

Već godinama se ne mijenja broj onih koji ukazuju povjerenje državnoj upravi odnosno administraciji – 12 posto hrvatskih građana. Skoro podjednako povjerenje hrvatski građani imaju u sindikate, Europsku uniju, sudstvo i medije, a povjerenje u te institucije nije se značajno mijenjalo u protekle dvije godine, a od navedenih institucija može se izdvojiti tek sudstvo kod kojeg se očituje lagani porast povjerenja u protekle dvije godine.

Medijima vjeruje 21 posto hrvatskih građana, isto kao i prije godinu dana, a nešto više od polovice građana (53 posto) nema povjerenje u medije. Najviše povjerenja u medije imaju stanovnici Like i Istre, a najmanje oni iz Zagreba.

Raste broj građana koji nemaju povjerenje u banke – ove godine 42 posto ne vjeruje bankama, dok 26 posto građana ima povjerenje u banke. Prošle godine bankama je vjerovalo 34 posto građana, a samo jedan posto više nije imalo povjerenja u banke. Nešto manje od polovice hrvatskih građana (46 posto) vjeruje bankama s kojima posluje, dok svaki peti građanin Hrvatske im ne vjeruje. Stupanj povjerenja je jednak prošlogodišnjem.

Sve je veći broj građana koji vjeruju policiji – policiji vjeruje otprilike svaki treći građanin (33 posto), dok u ovu instituciju nema povjerenja 41 posto građana. S porastom stupnja obrazovanja među hrvatskim građanima opada stupanj povjerenja u policiju.

Crkva, školstvo i vojska imaju podjednako prosječno povjerenje. Povjerenje u crkvu i školstvo stabilno je poslijednje dvije godine, dok je povjerenje u hrvatsku vojsku naraslo u odnosu na godinu dana ranije. Vojsci vjeruje 40 posto hrvatskih građana, dok ovoj instituciji povjerenje nije iskazalo 27 posto. U odnosu na lani, smanjio se broj onih koji ne vjeruju vojsci.

Crkvi u Hrvatskoj vjeruje nešto više od polovice građana (52 posto), dok nepovjerenje izražava njih 30 posto. Hrvatskom školstvu vjeruje polovica hrvatskih građana (51 posto), dok 22 posto ne vjeruje ovoj instituciji. Situacija je ista kao i prošle godine.

Hrvati imaju visok stupanj povjerenja u liječnike, vjeruje im 54 posto, dok 22 posto nema povjerenje u navedenu grupu stručnjaka.

Na samom vrhu institucija kojima Hrvati najviše vjeruju nalazi se znanost i ljudi s kojima se druže. Povjerenje u znanost je stabilno poslijednje dvije godine, 65 posto hrvatskih građana vjeruje u znanost, dok njih 14 posto nema povjerenja.

Prijateljima vjeruje 80 posto hrvatskih građana, dok 10 posto ne vjeruje ljudima s kojima se druži. Dalmatinci najviše vjeruju prijateljima, dok najmanje povjerenja u ljude s kojima se druže imaju stanovnici Sjeverne Hrvatske.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana