Natrag
11.12.2018 16:51

facebook

twitter

google

rss

dulist

Kakav je položaj trudnica na poslu?

28.11.2013 @ 13:26 Mia Njavro Zanimljivosti
7;7

Podijelite:

'Trudna na poslu – Stop diskriminaciji majki na tržištu rada' bila je tema današnjeg okruglog stola održanog na Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku.

Roda Dubrovnik trenutno broji deset članica i jednog člana, sve programe koje provodi RODA, provode se i lokalno te su stalno u kontaktu s rodiljama i trudnicama, istaknula je voditeljica podružnice Alisa Aliti Vlašić.

Branka Mrzić Jagatić, koordinatorica programa i volontera udruge RODA, u svom izlaganju na Kampusu osvrnula se na mehanizme zaštite prava trudnica na tržištu rada, ističući kako 250 članica i članova aktivno nosi velik dio posla općenito u djelovanju udruge RODA.

– Sama udruga postoji 12 godina, kada j je osnovalo nekoliko majki i očeva zbog toga što su bili revoltirani naknadama. Pokazalo se kroz naše dugogodišnje djelovanje kako su žene općenito, posebno kada su u tom emotivnom i posebno uzbudljivom dijelu života, relativno nespremne boriti se za sebe i zaštitu svojih prava, jer im je važnije njihovo dijete i da trudnoća bude uredna. Zato je velika stvar okupljanja ove udruge. Naša vizija i misija je zaštita i promoviranje prava djece, trudnica, majki, rodilja, očeva… Odakle nam ideja da uopće postoji diskriminacija trudnica na tržištu rada? Ima je zbog kontakta kojeg imamo direktno s našim korisnicama od samih početaka RODE. Žene se javljaju gotovo svakodnevno s pitanjima o njihovim pravima, zabrinute žene koje žele zaštiti svoja prava u trenutku kad ulaze u majčinstvo a nalaze se na tržištu rada – naglasila je Mrzić Jagatić.

Kroz direktan kontakt s korisnicama, RODA je čula osobne i vrlo emotivne priče, čest klišej gdje žena radi i ve je ok dok ne ostane trudna. Kad zatrudni, ugovor na određeno ne biva produžen ili biva raskinut, istaknula je Mrzić Jagatić, te dodala kako je posebno zabirnjavajuće kako državne institucije nisu lišene tih različitih oblika diskriminacije, te čak kako postoje žene koje rade po više godina u nekoj tvrtki, pa izgube posao zbog trudnoće.

– Zabrinjava kako se raskid ugovora i neprodužavanje istog vrlo često poklapa s trudnoćom, što je spolna diskriminacija, a to se događa u cijeloj Hrvatskoj – ističe Mrzić Jagatić.

Popis oblika diskriminacije tako uključuje pitanja poslodavca prilikom zapošljavanje žene kao što su 'Planirate li imati djece?', a ta pitanja se ne smiju postavljati direktno već se 'provlače' kroz neformalni dio pitanja. Zatim, tu su oblici demokracije poput uvreda prilikom objava trudnoće u tvrtkama, zatim neodgovarajućih uvjeta rada za trudnice nemogućnost dobivanja slobodnog vremena za posjete doktorima, zahtjevi za neplaćenim radom, rad od kuće, odnosno – općenita klima gdje su trudnice na teret društvu.

– Trudne žene su radno sposobne dok sam ne procijene koliko mogu. Nažalost, postoji i oblik diskriminacije gdje žena dobiva otkaz pri povratku na posao, odnosno gdje se zaboravlja kako je ona dio kolektiva. Osim toga, tu su pritisci za ranijim povratkom s porodiljnog dopusta, nemogućnost korištenja bolovanja radi djetetove bolesti, nejednaka raspodjela brige za dijete i kužćanstvo, gdje je veći dio tereta ipak na ženama. Odnosno, žene moraju koristit sve moguće pomoćne varijante, poput baka, rođaka… – među ostalim je u predavanju istaknula Mrzić Jagatić.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari





O autoru: Mia Njavro

Diplomirana novinarka i magistrica komunikologije. U slobodno vrijeme pišem, u radno vrijeme pišem. Prestala sam skupljati salvete, a najčešće se bavim temama od životne važnosti, kao što su filmovi, glazba i društveni mediji.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana