Iz godine u godinu Hrvatska ‘gubi’ stanovništvo što zbog negativnog prirodnog prirasta, što zbog iseljavanja. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku negativan prirodni prirast zabilježen je i u 2014. godini kada je iznosio 11273.
Takav trend prati i područje Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. I dok demografi apeliraju kako se nešto hitno mora poduzeti, stječe se dojam kako političari baš i nemaju sluha za ovu problematiku. Ili je ne znaju riješiti. Za odumiranje stanovništva Ujedinjeni narodi primjerice ‘krive’ žene. Jer je ženama u sve većem broju draži samački život od onog obiteljskog, te se ne rađa dovoljno djevojčica, koje nastavljaju reprodukciju.
Zapravo, statistika govori u prilog tome kako sve više mladih živi samačkim životom, sve manje žena rađa, a kad rađaju u prosjeku se odluče na jedno, do dvoje djece. Kako u Hrvatskoj tako i u zapadnim zemljama prosječna dob rodilja se pomiče prema tridesetima.
Naime, prema statističkim podacima za 2013. godinu prosječna rodilja bila je starija od 28 godina, dok je recimo sredinom 80-ih prosječna rodilja imala 23 godine! Tako je prije dvije godine prvi put skupina rodilja od 30 do 35 godina bila najbrojnija, te je svako drugo dijete u Hrvatskoj rodila majka starija od 30 godina. Odgađanje majčinstva danas se povezuje s brojnim faktorima, no tu je prije svega stil života koji je neosporno daleko drukčiji nego primjerice sredinom ’80-ih godina prošlog stoljeća.
Stoga nas je zanimalo kakvo je stanje na našem području, a do kakvih smo podataka dobili potražite u tiskanom izdanju DuLista.