Peškafondo

[Investitori i megalomani] Buffer zona

[Investitori i megalomani] Buffer zona

Gradska uprava na čelu s Matom Frankovićem našla se pred prvim pra­vim, velikim i delikatnim problemom. Naime, uredi gradske uprave ne izdaju građevinske dozvole zbog buffer zone. Na čekanju je, potvrdio nam je i sam gradonačelnik Franković, desetak gra­đevinskih dozvola, a broj bi se pod pri­tiskom restrikcija mogao i utrostručiti.

To u prijevodu znači, zasad najmanje desetak potencijalnih tužbi koje su pojedinci, podnositelji zahtjeva za izda­vanje građevinske dozvole, u moguć­nosti podignuti u upravnom postupku protiv odgovorene osobe, u ovom slu­čaju gradonačelnika Frankovića. Slije­dom toga moguće je opterećenje Pro­računa jer svaka ta osoba može tražiti i naknadu štete. Jer zakon je jasan, ukoliko je podnositelj predao kom­pletiran zahtjev za izdavanjem građe­vinske dozvole, gradska je administra­cija dužna u roku od 30 dana donijeti rješenje.

I gdje je zapravo nastao problem? Razlog je zasigurno u raskalašenoj grad­nji posljednjih desetljeća koja je una­karadila kontaktnu zonu, onu tik uz zidine. Slijedom niza žalbi, kojima su se hvalili Srđevci, sve kako bi ‘obranili’ povijesnu jezgru, UNESCO je odlučio reagirati. Zapravo, glavni naum Srđe­vaca je bio obraniti grad od golfa na Srđu, ali o tome nešto kasnije. Dakako, treba napomenuti kako Srđevci, pri­mjerice, nisu dizali buku kada se gra­dilo zdanje na Kapelici i kako tada nisu uvidjeli sukob s baštinom. Tada su zažmirili svjesni da bi se njihovi poje­dinci našli u teškom sukobu interesa.

I da ubrzam… UNESCO je reagirao. Proširio je tampon zonu na područja koja su daleko od ruba zidina, na Mon­tovjernu, Nuncijatu, Gruž, na područje Lapadske obale. Vjerojatno se sada pitate što je sa Srđem? Vrh brda ostao je netaknut i nezaštićen, nije potpao pod buffer, što znači da apartmanizacija ipak nije zaustavljena. U siječnju 2017. godine Zavod za prostorno uređenje DNŽ izdao je dokument koji nosi naziv ‘Izmjene i dopune prostornog plana DNŽ’ u kojem su jasno ucrtane granice gradnje, no kako je došlo do ‘sloma vla­sti’ u Gradu Dubrovniku bilo je važnijih stvari o kojima je trebalo razmišljati, a ne o nekoj buffer zoni.

A sada je voda došla do grla. Zajedno s Ministarstvom kulture na čijem je čelu Dubrovkinja Nina Obuljen Korži­nek napravljen je protuprijedlog prema UNESCO-u, kako bi se barem malo ubla­žili kriteriji ‘tampona’. Vjerojatno, kako bi se omogućila gradnja po Lapadu, Nuncijati i Montovjerni. Do konačne ‘presude’ UNESCO-a, na sastanku mini­strice i gradonačelnika koji se održao u ponedjeljak u Gradu ipak je odlučeno kako se nove građevinske dozvole neće izdavati. Do daljnjega!

I tu se javlja novi problem HaDeZe­ovoj upravi. Bez obzira kakvu odluku donio UNESCO, Grad Dubrovnik će morati pokrenuti izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana (GUP-a). To u prijevodu znači nezadovoljstvo investitora, a Frankoviću zamjeranje, puno zamjeranja. I to baš u godini pred izbore, jer nijedan novi plan, pa iako se tek nazivao ‘izmjena’, ne može se izra­diti preko noći. Recimo, u Lapadu se jedva čekaju promjene GUP-a, kako bi se jedna postojeća građevina rušila, a na njezinom mjestu gradio poslovno-stambeni i tko zna još kakav kompleks od 8 katova. Lapadu baš to nedostaje! I nije Lapad jedini ugrožen, kao da je malo investitora – megalomana koji bi se našli s kojekakvim novim idejama i prijedlozima.

Dubrovniku svakako treba zaštita, treba mu povratak one poznate dubro­vačke mjere, koja je svih ovih godina bila gažena i devastirana, a isto tako se treba razmišljati i o razvoju, koji je moguć ukoliko se planski i sustavno urbanistički promišlja. Pojedini dije­lovi Dubrovnika su toliko unakaženi da nam nema popravka. No, je li baš rješenje konzervacija? Zaustaviti sve i na takav način se praviti da smo nešto zaštitili!? Uostalom, objekt koji čeka na obnovu više od 25 godina danas postaje upitan projekt. Područje Hotela Belve­dere je buffer zona, zar ne? Važno da je Srđ izuzet od svega. Maja i Aaron vje­rojatno zadovoljno trljaju ruke. Neka se sve zaustavi, a tamo gradnja počne…

Adio Vam

Pročitajte još

[PODCAST ‘S BARBAROM’] Otvoreno o životu prije i nakon kobnog 21. listopada 2001. Tko je Zlatko Milić danas?

Barbara Đurasović

OKRUGLI 600. BROJ! Podižemo cijenu novine za 7 centi, a plaću novinara na 1050 eura!

Barbara Đurasović

‘MIRNE DUŠE’ U POLITIKU Pravi, pošteni i rehabilitirani

Barbara Đurasović