Natrag
19.12.2018 16:47

facebook

twitter

google

rss

dulist

HEP zbog “Omble” odgovara udrugama

26.3.2013 @ 14:43 Andrea Falkoni Račić Aktualno

Podijelite:

Zbog zaključaka udruga o protivljenju izgradnji Hidroelektrane Ombla priopćenjem se oglasila i Hrvatska elektropriveda. HEP, naime, želi odgovoriti "na netočne tvrdnje objavljene u njihovom priopćenju".

– U nastavku odgovaramo na svaki pojedini razlog zašto bi Vlada, prema zaključcima Zelenog foruma, trebala odustati od projekta HE Ombla:
• jer se temelji na rješenju o prihvatljivosti za okoliš iz 1999. godine
Realizacija projekta temelji se na sljedećim dozvolama:

  • Lokacijska dozvola (svibanj 2006.),
  • Načelna dozvola (srpanj 2010.) i
  • građevinske dozvole (svibanj 2011.).

Hrvatska zakonska regulativa ne predviđa vremensko ograničenje važenja izdanih dozvola dok je projekt u tijeku. Stoga su te dozvole prema hrvatskom zakonu i dalje važeće jer rad na projektu neprekidno traje od 1999. godine. Prema Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu, kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi članak 6. Direktive EU o staništima, za projekt HE Ombla ne postoji zakonska obveza provedbe novog postupka ocjene prihvatljivosti zahvata na okoliš. Spomenute dozvole ishođene su u skladu s upravnim aktima koji su izdani na temelju kontinuiranih sveobuhvatnih istraživanja.

Naime, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša je u Rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš iz 1999. godine, između ostalog, obvezala HEP da izradi program zaštite šišmiša u Vilinoj špilji, prije početka gradnje HE Ombla, te provede program praćenja stanja okoliša (monitoring) prije izgradnje hidroelektrane kako bi se do početka građevinskih radova stvorila baza podataka potrebna za utvrđivanje nultog stanja.

Na temelju tih zahtjeva, HEP je u više navrata angažirao specijalizirane institucije i tvrtke, koje su provele istražne radove duž cijelog špiljskog sustava Omble, a koja su obuhvatila ciljana istraživanja faune šišmiša („Utjecaj HE Ombla na faunu šišmiša u Vilinoj špilji i mjere zaštite“, PMF, prosinac 2008.) i špiljskih staništa. Zadnji istražni radovi provedeni su 2012. godine.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je, u skladu s mjerama zaštite okoliša propisanima u Rješenju, stručnu podlogu u vezi s faunom šišmiša (iz 2008.) dostavilo na mišljenje nadležnom tijelu za poslove zaštite prirode – Ministarstvu kulture. Ministarstvo kulture je 6. ožujka 2009. izdalo mišljenje o predloženim mjerama zaštite faune šišmiša i špiljskog sustava, na temelju kojeg su u projekt HE Ombla ugrađene sve zahtijevane mjere. Mišljenje je izdano kada je u zakonodavstvo RH već bila implementirana procedura ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

• jer su podaci i podloge koji su korišteni pri procjeni utjecaja na okoliš zastarjeli te su rađeni 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća ili čak i ranije.
Na ovu je primjedbu većim dijelom odgovoreno u prethodnom odgovoru. Tomu dodajemo da je HEP, kao društveno odgovorna tvrtka, u dogovoru s kreditorom projekta, prije planiranog početka građevinskih radova, 2012. godine proveo dodatne opsežne istražne radove na lokaciji, u vezi s faunom šišmiša (Oikon, Zagreb), ribama (Hrvatsko ihtiološko društvo) i špiljskom faunom (Hrvatsko biospeleološko društvo).

Istražni radovi provedeni su u svrhu stvaranja baze podataka i definiranja mjera zaštite, a što je zahtijevalo i Rješenje, upravo uvažavajući nove kriterije i obveze iz područja zaštite prirode. U tu svrhu je i angažirana tvrtka WSP.
Stručnjaci WSP-a su na temelju tih novih istraživanja te izrađenog 3D modela ponašanja vode (B&W), ali i na temelju svih prethodnih istraživanja i relevantne stručne hrvatske i međunarodne literature (autori navode da su koristili 34 različita izvora) izradili Plan upravljanja bioraznolikošću područja HE Ombla i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

• jer su dodatna istraživanja bioraznolikosti pokazala da se radi o jedinstvenom nalazištu iznimno bogate faune koja bi realizacijom projekta bila narušena ili uništena.
S obzirom da smo otvoreno, korektno i cjelovito objavili baš sve studije u vezi sa zaštitom okoliša, bilo bi korektno da i Zeleni forum jednako cjelovito iščitava i prenosi nalaze Studije. Naime, ključni zaključci javno objavljene Studije WSP-a, izrađene na temelju dodatnih istraživanja su sljedeći:
„Nema negativnih utjecaja na faunu šišmiša ako se uspješno provedu mjere ublažavanja i upravljanja lokacijom (na temelju monitoringa lokacije).“
„Nije moguće zaključiti da neće biti negativnog učinka na karakteristike staništa ‘špilje zatvorene za javnost’,“ ali će se stvoriti „značajno, susjedno novo stanište u cilju ublažavanja negativnih učinaka povezanih s promjenom staništa. Posljedično, treba imati na umu da je moguće dugoročno povećanje podzemnog staništa kao podrška kopnenim vrstama beskralježnjaka koji žive u postojećim istraženim špiljama na gornjoj i srednjoj etaži te stvaranje dodatnih 400 metara podzemnih prolaza kao stanište za šišmiše.“
„Stvaranje zamjenskog staništa u kombinaciji s detaljnim Programom nadzora i upravljanja ima značajnu mogućnost smanjivanja negativnih utjecaja na stanište ‘špilje zatvorene za javnost’.“

• jer su nezavisni stručnjaci u neovisnoj reviziji negativno ocijenili procjenu utjecaja na okoliš iz 1999. godine.
Spomenute revizije nažalost nisu nigdje javno objavljene za razliku od svih relevantnih dokumenata u vezi s okolišem za HE Ombla, koje je HEP objavio na internetskim stranicama te ih nakon provedene javne rasprave o SUO, u posljednje dvije godine u još dva navrata javno predstavio. Zato ne možemo adekvatno komentirati njihove zaključke i ocijeniti kvalitetu revizije. Osim toga, ako govorimo o reviziji u dijelu koji se odnosi na utjecaj na živi svijet, revidentima u tom trenutku nisu bila na raspolaganju najnovija istraživanja provedena 2012. Također, ne želeći umanjiti ocjenu stručnosti i količinu angažmana tih revidenata, valja ipak napomenuti da su na izradi Plana upravljanja bioraznolikošću područja HE Ombla i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (financiranog putem donatorskih sredstava iz fondova Europske unije), 24 eksperta radila više mjeseci.

• jer je projekt naglašeno rizičan i eksperimentalan, te je s obzirom na povijest HEP-ovih hidroenergetskih ulaganja, opravdano očekivati 30%-40% veću cijenu realizacije od planirane.
Projekt nije ni rizičan ni eksperimentalan. Još 1965. godine, u prostoru dinarskog krša, izgrađena je brana Grančarevo (BiH), kojom je stvorena velika podzemna akumulacija. Ista tehnologija izrade podzemnog dijela brane – injekcijska zavjesa, bit će primijenjena i kod izgradnje HE Ombla.
Nadalje, sve priobalne hidroelektrane u Hrvatskoj (Senj, Velebit, Zakučac, pa i Ombli obližnja HE Dubrovnik), izgrađene su u krškom terenu i svi njihovi vitalni objekti smješteni su u podzemlju.
Samo do 2003. godine u Japanu je izgrađeno 14 podzemnih akumulacija, od čega sedam u krškom terenu. Česti potresi, pa tako ni katastrofalan potres 2011. godine nimalo nisu ugrozili sigurnost podzemnih brana.

HEP je, radi dodatne provjere sigurnosti projekta, tijekom 2012. godine angažirao stručno savjetodavno tijelo sastavljeno od svjetski priznatih stručnjaka iz područja geologije, hidrogeologije, geotektonike, seizmologije i građevinarstva. Stručni je savjet analizirao sva dosad provedena istraživanja te je izradio zaključno izvješće o geološkim i hidrogeološkim te seizmotektonskim značajkama prostora HE Ombla, prirodne seizmičnosti šireg prostora, pojave inducirane seizmičnosti i ocjene projektnih rješenja HE Ombla. Iz zaključaka izdvajamo:

  • Izgradnja objekata sustava HE Ombla ne može utjecati na prirodnu seizmičnost šireg područja Dubrovnika;
  • Punjenje i pražnjenje podzemne retencije nema nikakvog utjecaja na uzroke jakih potresa na dubrovačkom području, a njihova učestalost ne može se povećati izgradnjom hidroelektrane;
  • Razrađena projektna rješenja potvrđuju da je izgradnja podzemne retencije i pripadajuće hidroelektrane tehnički ostvariva.
  • Projekt HE Ombla je korektno i stručno napravljen te se uz strogu primjenu tehničkih propisa može pristupiti njegovoj realizaciji bez ikakve opasnosti za sigurnost objekata i ljudi.

Što se tiče „očekivanog“ povećanja troškova izgradnje, naglašavamo da će se postupak izbora izvođača radova provesti prema natječajnom postupku dogovorenom s kreditorom projekta (EBRD), prema pravilima javne nabave EU.
• jer bi se potencijalna korist od izgradnje HE Ombla u vidu proizvedene energije mogla ostvariti ulaganjem planiranih sredstava u solarizaciju koja bi osigurala zamjensku energiju.
Nema nikakve mogućnosti da HEP planirana sredstva za HE Omblu uloži u „solarizaciju“. HEP je, naime, od EBRD-a prema vrlo povoljnim uvjetima dobio namjenski kredit za izgradnju HE Ombla u iznosu 123 milijuna eura.
Kad govorimo o „zamjenskoj energiji“, treba imati na umu da fotonaponski sustavi to ne mogu osigurati iz više razloga:

  • energetskog – fotonaponski sustavi, zbog prirode izvora energije, za razliku od hidroelektrana, ne mogu sudjelovati u pokrivanju druge dnevne špice potrošnje, one večernje;
  • financijskog – fotonaponski sustavi financijski su održivi isključivo uz subvencioniranu (poticajnu) otkupnu cijenu;
  • prostorno-okolišnog – za proizvodnju jednake količine električne energije iz fotonaponskih sustava, potrebno je površina koja odgovara veličini oko 9000 nogometnih igrališta.

• jer bi promašaj HEP-ove investicije pokrili građani RH kroz povećanje cijene struje.
Iz prethodnog odgovora vidljivo je da se upravo članovi Zelenog foruma zalažu za energetska rješenja koja bi zahtijevala povećanje cijene električne energije. HE Ombla će nakon isteka razdoblja povrata investicije postati još jedan stabilan, predvidljiv i konkurentan izvor dobiti, kao što su to i sve druge hidroelektrane u HEP-ovom sustavu.
HEP d.d. je samostalni poslovni subjekt, a investicija u HE Omblu je više nego dvostruko manja od godišnjih ulaganja HEP grupe. Investicija je utemeljena na studiji ekonomske isplativosti koja je pokazala povrat investicije u 13 godina te da će HE Ombla imati konkurentnu cijenu na tržištu, daleko nižu od cijene električne energije iz uvoza. Izgradnja hidroenergetskih objekata doprinosi stabilizaciji cijena električne energije.

• jer se realizaciji HE Ombla usprotivio i sam Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović
WSP je krajem veljače HEP-u dostavio Plan upravljanja bioraznolikošću područja HE Ombla i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. HEP je u najkraćem roku dokumente dostavio na uvid, i sa stručnjacima WSP-a s rezultatima Studije izravno upoznao ministra Zmajlovića i suradnike u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Od 11. ožujka, od kada su ovi i drugi prateći dokumenti javno objavljeni na internetu, traje jednomjesečni postupak javnog savjetovanja, tijekom kojega EBRD kao kreditor prikuplja primjedbe i pitanja svih zainteresiranih strana, posebno uključujući stranu ovlaštenu za pitanja okoliša u Hrvatskoj – Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. U tom smislu, očekujemo da Ministarstvo uskoro donese službeno mišljenje u vezi s projektom HE Ombla, na temelju važećeg domaćeg zakonodavstva, akata iz provedenog upravnog postupka i zaključaka Plana upravljanja bioraznolikošću područja HE Ombla i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu – odgovor je udrugama poslan iz HEP-a.

Komentari





O autoru: Andrea Falkoni Račić

Profesorica sam povijesti i etnologije, no igrom slučaja, ili sreće, nakon završenog studija počela sam raditi kao - novinarka. I u tom poslu, uz lijepe, ali i teške trenutke, ostala niz godina. Volim kad svojim radom pomažem ljudima velikog srca. U slobodno vrijeme, nije da ga baš imam, čitam, slušam, osluškujem...

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana