Dubrovačka razvojna agencija DURA, koju je osnovao Grad Dubrovnik kako bi realizirala razvojne projekte i kao podršku razvoju poduzetništva, ni nakon dvije godine od aktiviranja nije zaživjela u svom punom smislu.
Ideja da DURA bude spona između Grada Dubrovnika i organizacija značajnih za davanje podrške razvoju, a da pritom ne bude na teret Gradu, još uvijek nije ni blizu ostvarenju.
Podsjetimo, agencija osnovana u srpnju 2007. godine živjela je na hladnom pogonu sve do 1. ožujka 2010. godine, kada je za direktoricu u HSLS-ovoj kvoti izabrana Vera Djokaj. S početnih 100 tisuća kuna ta je tvrtka u prvoj godini djelovanja prepuštena sama sebi, a situacija joj se značajnije ne popravlja ni u dvije iduće godine.
U DVIJE I POL GODINE 2,5 MILIJUNA KUNA
Premda se iz javno poznatih podataka može saznati kako je u 2011. godini Grad Dubrovnik agenciji u svrhu troškova poslovanja ukupno uplatio milijun kuna (preciznije 1 021 000) sredstava, dok plan ukupnih troškova za 2012. godinu predviđa doprinos Grada u iznosu od 1 285 800 kuna (od toga samo za plaće četvero zaposlenih 590 tisuća kuna), građani se često znaju zapitati koja je uopće namjena te tvrtke u gradskom vlasništvu. Posebno kad Grad u nju u dvije i pol godine ulaže gotovo 2,5 milijuna kuna. Jer građani ne primjećuju konkretne učinke postojanja te agencije.
Ono što posebno 'bode oči' je podatak da se agencija i nakon dvije godine od aktiviranja nije financijski osamostalila, prvenstveno kroz uključenje troška plaća pojedinih zaposlenika u stavke projekata Europske unije na kojima ti zaposlenici rade.
– Naš cilj jest povećati broj zaposlenika agencije na račun EU, kako bismo postigli samostalnost od proračuna Grada Dubrovnika – tvrdi Djokaj, direktorica agencije u kojoj još uvijek na račun Grada radi četvero zaposlenika. Oni trenutno surađuju na provedbi devet projekata, dok se za četrdesetak projekata na međunarodnoj i nacionalnoj razini tek očekuje 'zeleno svjetlo' iz Bruxellesa.
IZOSTALA POTPORA GRADSKE UPRAVE
U razdoblju od aktiviranja do danas DURA se doista ne može pohvaliti da uživa pretjeranu potporu Grada. Osim one financijske (za plaće i ostale troškove), ta potpora ostaje tek na razini deklarativnog, a ne konkretnog. To se najbolje vidi iz dva podatka. Prije svega, po činjenici da Gradska uprava godinu dana pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju još uvijek nema ono najnužnije – poseban odjel s osposobljenim timom ljudi koji bi u suradnji s agencijom predstavljao mehanizam za privlačenje europskog novca. Gradu nedostaje odjel koji bi u suradnji s agencijom sastavljao i aplicirao razvojne projekte na europske fondove, umjesto da se Grad zadužuje podižući bankarske kredite s rokovima otplate od preko dvadeset godina. Na isto upozorava i direktorica Djokaj.
– Potrebno je obrazovati barem deset visokoobrazovanih ljudi s dobrim znanjem engleskog jezika koji će za Grad Dubrovnik znati pisati projekte. Dogodit će nam se da nećemo moći 'povući' sredstva, jer nećemo imati stručni kadar – ističe Djokaj, koja posebno naglašava kako će ozbiljna sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova biti dostupna već u srpnju iduće godine.
Zanimljivo je primjetiti kako ni u opisu djelokruga rada Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more, preko kojeg se DURA financira i kojem ta agencija dostavlja redovita izvješća, nema riječi niti o Europskoj uniji niti o nekom uspostavljenom sustavu suradnje s razvojnom agencijom na apliciranju za sredstva iz europskih fondova.
Valja podsjetiti i na predizborna obećanja gradonačelnika Vlahušića vezana izravno na osposobljavanje kadra. Naime, Vlahušić je najavljivao upravo ekipiranje tima mladih stručnjaka koji bi sastavili „katalog projekata“ za povlačenje sredstava iz europskih fondova. Ne može se zaboraviti niti njegova najava kako će Grad Dubrovnik osnovati i svoje predstavništvo u Bruxellesu i tamo zaposliti „nekog mladog“, a prema Vlahušićevim zamislima, njegova zamjenica Tatjana Šimac Bonačić trebala je isti takav ured držati i u Zagrebu. Naravno, od svega toga ništa se nije ostvarilo.
NIJE VRIJEDNO SPOMENA
Drugi pokazatelj nemara Grada prema agenciji s kojom bi trebao aktivno i blisko surađivati jesu i brojni sastanci gradonačelnika Vlahušića na temu razvoja grada, a na kojem, ne samo da DURA ne pronalazi svoje mjesto (ili nije pozvana?), već se u mnogo slučajeva ni ne spominje kao ozbiljan partner.
U potrazi za pozitivnim primjerom takve suradnje Gradska uprava ne treba gledati predaleko, već u svom gradu. Župan Dobroslavić, njegovi zamjenici i županijski pročelnici svim svojim sugovornicima predstavljaju županijsku razvojnu agenciju DUNEA-u kao svog vrijednog i značajnog partnera koji ispunja ciljeve zbog kojih je osnovana.
Dio krivice zbog takvog odnosa sigurno je i na ravnateljici Djokaj, od koje se očekivalo da će jače i glasnije promovirati aktivnosti agencije, izaći među građane, poduzetnike, ulagače. Umjesto toga, ostaje dojam kao da se agencija zabila u svoja četiri zida i bavi se sama sobom.
U kontekstu svega rečenog može se reći kako, uz sav trud koji zaposlenici ulažu u datim okolnostima, dubrovačka razvojna agencija DURA doista izgleda poput nekog nedonoščeta bez majke, a koju nemarna maćeha jedva da i pogleda.
Gdje su 'opipljivi' projekti?
– Kad prijavite projekt do rezultata morate čekati pola godine do godinu dana – objašnjava Djokaj. Na pitanje zašto nema 'opipljivih', konkretnih projekata ostvarenih na području Grada, Djokaj ističe kako zbog strogih birokratskih pravila, prema kojima je Dubrovačko-neretvanska županija ocijenjena kao visoko razvijena, DURA-i u predpristupnom razdoblju nije bilo moguće povlačiti sredstva iz velikog broja takvih programa.
DURA ima problem s politikom
Jedan naš sugovornik, inače konzultant za pisanje projekata iz Zagreba, ističe kako je u slučaju agencije DURA očito problem s politikom, odnosno nedostatkom suradnje Grada i razvojne agencije. Dodaje kako bi agencija više pozornosti trebala posvetiti građanima i njihovim konkretnim potrebama.
– Koliko znam, riječ je o velikom broju projekata, ali nisu to infrastrukturni projekti koje bi građani lako primijetili u svojoj zajednici. Uostalom, treba vidjeti je li se u sve te projekte išlo zbog brojnosti, a ne zbog neke smislene potrebe – kaže nam sugovornik.
Kako doznajemo, Zagrebačka županija trenutno aplicira na 19 strukturnih projekata, a naš sugovornik ističe kako su jadranske županije i gradovi u dodatnoj prednosti jer im na raspolaganju stoje i programi kao što je IPA Adriatic prekogranična suradnja.