Natrag
15.12.2018 22:59

facebook

twitter

google

rss

dulist

GOSPODARENJE OTPADOM ‘Građani su nepismeni i nezainteresirani, uljuljkali se u turizam’

9.4.2018 @ 18:58 Dulist Aktualno
17;17

Podijelite:

Javno izlaganje Nacrta Plana gospodarenja otpadom Grada Dubrovnika za razdoblje od 2018. do 2023. godine održano je u ponedjeljak popodne u dvorani kina Visia.

Voditeljica projekta izrade Nacrta Plana Nikolina Bakšić iz tvrtke DLS izjavila je predstavljajući dokument kako je cilj unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom kroz smanjenje ukupne količine komunalnog otpada za 5 posto do 2023. u odnosu na 2015. godinu. Također, potrebno je odvojeno prikupiti 60 posto mase proizvedenog komunalnog otpada (papir, staklo, plastika, metal, biootpad) i 40 posto biootpada iz komunalnog otpada, kao i odložiti manje od 25 posto komunalnog otpada. Grad Dubrovnik je obvezan izgraditi još jedno reciklažno dvorište, dok je biokompostana planirana na zemljištu Vrtlara u Zatonu.

Potrebno je prikupiti 75 posto građevinskog otpada, za što treba izgraditi reciklažna dvorišta za tu vrstu otpada. Nisu uspostavljeni sustavi gospodarenjem otpadom muljem, otpadnom ambalažom i morskim otpadom. Potrebno je sanirati lokacije onečišćene otpadom i unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom.

Privremena pročelnica u Upravnom odjelu za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić potom je otvorila javnu raspravu.

Jadranka Šimunović iz Eko Omblića začudila se kako je u Nacrt uključen Centar za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje.

– Po mišljenju mnogih znanstvenika to je velika opasnost za Malostonski zaljev. Ministri Holy i Dobrović prihvatili su naš prijedlog da se ne gradi centar na toj lokaciji. Uz to, niste spomenuli što će biti s otpadom s cruisera i jahti, odnosno apartmana. Tko to kontrolira? Također, što je s reciklažnim dvorištima u Primorju i na Elafitima? Ljudi se žale da im to nedostaje – rekla je Šimunović, dodavši kako iz Nacrta nije jasno gdje će završiti opasni otpad iz bolnica ili cruisera. Sad se deponira na Čavlu, na Pobrežju, istaknula je.

Bakšić je odgovorila kako se u vrijeme sezone očekuje veća količina otpada pa je potrebno provesti kriterijsku analizu nekih lokacija, tj. koliko učestalo odnositi otpad.

– Planom gospodarenja RH nije propisana mjera za zbrinjavanje opasnog otpada, već bi se tim trebale baviti ovlaštene tvrtke. Nije riječ o velikim količinama, jer nema proizvodnog procesa na području grada – rekla je suradnica na izradi Anita Kulušić.

Pročelnica Lončarić izjavila je kako se planom ne može derogirati županijski projekt Centra za gospodarenje otpadom, dok se kao nova lokacija reciklažnog dvorišta razmišlja o lokaciji kod Zatona.

– Na Elafitima ne možemo imati reciklažno odlagališta, ali može se raditi aktivno na prikupljanju – rekla je Lončarić., dodavši kako za reciklažno dvorište građevinskog otpada manjka dozvola za rad.

– Uporno pokušavamo spriječiti pojedince, ali zasad se nažalost pokazalo neuspješnim – rekla je Lončarić.

Nevenka Đirlić iz udruge ‘Pravo na zavičaj’ istakla je kako se u povijesnoj jezgri otpad baca konstantno i u svako doba.

– Što južnije to tužnije kad je riječ o gospodarenju otpadom u Dalmaciji. Svi su se uljuljkali u turizam. Vidim da ova tema nikog ne zanima, kad je ovako mali broj građana došao – rekla je Đirlić.

– Potrudite se, stavite što više kanti jer ih je jako malo. Ali, što se u njih baca? Imamo dojam da su naši građani nepismeni i nezainteresirani. Treba nam kontrola – zaključila je Đirlić, a pročelnica Lončarić naglasila je kako se baš zbog takvih navika se i donosi ovaj plan.

Na upit iz publike kako se zna čuti da se razdvojeni otpad na kraju ne odvaja, odgovorio je direktor Čistoće Marko Iveković.

– Za svaki kilogram razvrstanog otpada imamo prateći papir gdje ide, a tako prelazi i državnu granicu. Na javnim površinama se u spremnicima za npr. plastiku nađe miješani komunalni otpad. Negdje i 80 posto. Tada taj spremnik moramo isprazniti u kamione za miješani komunalni otpad. Sad su svi dobili nalog da se to ne radi dok voditelji ne slikaju takve situacije – rekao je Iveković.

Bivša direktorica Čistoće Nataša Gabričević pitala je hoće li Grabovica primati otpad do 2023. godine, do kad se očekuje izgradnja Centra u Lučinom Razdolju. Zanima je kako će se za 200 tisuća kuna educirati cjelokupno građanstvo.

– Grabovicu treba što prije zatvoriti, a zakonska obveza je da se do kraja godine prestane dovoziti komunalni otpad. Županijski centar je dio strategije Vlade RH. Nisu ispoštovani svi rokovi pa očekujemo od Ministarstva zaštite okoliša i Fonda za zaštitu okoliša da nam ponudi rješenje što i kako s otpadom nakon 31. prosinca 2018. godine – odgovorio joj je direktor Čistoće Iveković.

Davor Lucianović smatra da je premali naglasak stavljen na otpad kao resurs, kao u skandinavskim zemljama.

– Takav je otpad vrlo isplativ – istaknuo je Lucianović te pitao zašto nema malih reciklažnih centara organskog otpada na Elafitima.

– Skandinavci su u sve ovo krenuli pred 30 godina. Mi smo na početku, moramo krenuti od nečega. Nerealno je očekivati da će se sve riješiti u godinu dana. Do Zagreba imamo 600 kilometara, nama je preskupo slati reciklirani materijal u Zagreb – rekao je Iveković, dodavši kako su u Čistoći ‘stanovnicima Elafita dali besplatno kompostere, a tko god je zainteresiran dobit će ga‘. Pročelnica Lončarić naglasila je kako je danas najveći dubrovački problem konfiguracija u gradu kao i krški teren.

Jadran Barač, šef dubrovačkog SDP-a, rekao je da je puno vremena već izgubljeno, a kako se ne poštuju temeljna načela održivog razvoja.

– Ne smatram ovaj plan dodatno razrađenim. Treba nam dodatna edukacija jer se građani neće naviknuti na novi sustav razvrstavanja svojevoljno, već uz kazne – rekao je Barač.

Ljuba Grgurevića zanimalo je kako će se Grad Dubrovnik postaviti prema reviziji projekta Lučino Razdolje, koja se očekuje tijekom travnja.

– Zašto je Grad požurio s ovim planom, umjesto da pričeka taj pravorijek? Što ako se Lučino Razdolje neće raditi? – pitao je Grgurević, kojem nedostaje i projekcija troškova po građane ovisno o uspješnosti provedbe plana.

– Nismo požurili, već kasnimo malo manje od godine dana, jer je prošli plan vrijedio do kraja 2015. godine. Novi plan je kasnio, a mi nismo mogli krenuti s našim dok se ne donese državni. A kad je donesen, imali smo privremeni proračun pa smo mogli započeti tek pripremu – rekla je pročelnica Lončarić te dodala kako će se u vezi revizije sve aktivnosti koordinirati sa Županijom.

Nataša Gabričević na stranici 66 Plana istaknula je dio u kojem se ističe kako će Grabovica ostati otvorena do izgradnje Lučinog Razdolja.

– Grad prejudicira status Lučinog Razdolja i daje jasnu poruku da će se Grabovica koristiti i duže od roka – rekla je Gabričević, a izrađivač nacrta to je ocijenio pogrešnim navodom koji će se ispraviti.

Marin Krstulović rekao je kako od 1991. godine ne postoji legalan način odlaganja građevinskog otpada.

– U Planu nedostaju mjere sanacije svih tih lokacija – istaknuo je Krstulović.

Koje su kazne za Grad ako se Plan upravljanja ne provede? – pitao je Krstulović, a izrađivači su mu odgovorili da nema nikakvih mjera kažnjavanja. Njih je pak ispravila bivša direktorica Čistoća napomenom kako postoje kazne.

Ivanu Bratoš zanimalo je koliko komunalni redari mogu ‘educirati’ građane kaznama, odnosno koliko ih treba, budući da u Švicarskoj njihovi kolege čak kopaju po smeću u potrazi za identitetom prekršitelja.

Ljubo Grgurević pitao je, ako neće biti lokalne kompostane, gdje će ići biootpad, budući da se treba postići u tom segmentu 40 posto razdvajanja.

– Imali smo prošle godine inicijativu dubrovačkih hotela za odvoz bio otpada. Postrojenje za obradu bio otpada najbliže je na sjeveru Hrvatske. Čistoća ima potpisan ugovor s jednom tvrtkom i sav bio otpad iz dubrovačkih hotela prevozi se na sjever – odgovorio mu je direktor Čistoće Iveković.

– Kao grad ili županija smo u vrlo specifičnom položaju, što nam otežava mogućnost gospodarenja otpadom. Treba raditi i dalje na edukaciji, odnosno početi od sebe – dodala je Lončarić.

Podsjetimo, Nacrt Plana objavljen je zbog pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti, a javni uvid u Nacrt Plana traje od 16. ožujka do 18. travnja 2018. godine temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. godine.

Javni uvid moguć je na mrežnim stranicama Grada Dubrovnika te u Upravnom odjelu za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša na adresi Pred Dvorom 1, Dubrovnik, svaki radni dan od 9 do 12 sati. Javnost može dostaviti svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe (s naznakom predmeta ‘Mišljenje na Nacrt Plana gospodarenja otpadom’) na adresu: Grad Dubrovnik, Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Pred Dvorom 1, 20000 Dubrovnik ili na e-mail: urbanizam@dubrovnik.hr.

Prijedlog Plana Grad Dubrovnik dostavit će na suglasnost Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a potom na Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.

Komentari





O autoru: Dulist


Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana