U Hrvatskoj ima gotovo 2700 žena svake godine koje obole od karcinoma dojke, a zbog nedovoljnog znanja kako među bolesnicima tako i liječnicima samo mali broj njih se odluči za rekonstruktivnu kirurgiju, rekao je u četvrtak u Dubrovniku, predsjednik Hrvatskog društva za plastičnu kirurgiju, Rado Žic.
U izjavi novinarima na otvorenju 2. Međunarodnog kongresa plastične kirurgije ”Fellows in science” i 10. jubilarnog Hrvatskog kongresa plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije s međunarodnim sudjelovanjem Žic je istaknuo kako je osim neznanja razlog malom broju rekonstruktivnih zahvata i relativno malen broj plastičnih kirurga u Hrvatskoj.
”Gotovo 2700 žena svake godine oboli od karcinoma dojke. To je veliki broj, a jedan relativno mali broj tih žena se odluči za rekonstrukciju dojke djelomično zato jer nema dovoljno znanja ni među liječnicima opće prakse ni među bolesnicima, ali ni onkolozima koji ne preporuče pacijentici da se napravi rekonstrukcijski zahvat”, rekao je Žic te dodao kako je drugo ograničenje broj plastičnih kirurga i ograničenje broja dvorana u kojima plastični kirurzi mogu raditi.
Žic je naglasio kako se mora raditi na povećanju svijesti i mogućnosti za te zahvate, a na upit kolika je stopa uspješnosti odgovorio je kako to ovisi o tehnici, no u svakom slučaju vrlo visoka.
”Sama rekonstrukcija dojke nakon karcinoma je pokrivena sa HZZO-om, a uspješnost ovisi o tehnici i varira od 95 do 100 posto, ovisno o tome rade li se neki mikrokiruški zahvati i slično”, rekao je on.
Ovaj liječnik je ustvrdio i kako postoji i određeni broj žena koje dolaze na operaciju profilaktički, odnosno nemaju razvijen karcinom, ali imaju veliki rizik od njegova nastanka.
”To su žene koje imaju BRCA 1 i BRCA 2 gene pozitivne i kod kojih je rizik od nastanka raka dojke između 65 i 80 posto”, ističe on te dodaje kako je u Hrvatskoj veliki problem što HZZO ne pokriva troškove genetskog testiranja žena s povećanim rizikom.
”Takvo testiranje košta oko tisuću eura i radi se na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, a vrijeme čekanja je oko četiri mjeseca”, kaže Žic te zaključuje kako će u Dubrovniku od 1. do 4 listopada koliko traje kongres svoje znanje podijeliti veliki broj predavača iz cijelog svijeta.
Predsjednik ovog kongresa plastične kirurgije Marko Margaritoni rekao je kako je u Hrvatskoj danas više od 70 plastičnih kirurga te kako taj broj svaki dan raste, kao i broj bolnica u kojima se ovaj vid kirurgije danas izvodi.
”U Hrvatskoj danas više od 70 plastičnih kirurga i broj raste, više od deset bolnica ima Odjele ili jedinice plastične kirurgije ili pojedinačne kirurge. Najbolji dijelovi rekonstrukcijske kirurgije u Hrvatskoj se mogu mjeriti s međunarodnim uspjesima na tom polju”, kaže Margaritoni.
Kao segment na kojem se mora još raditi on ističe opekline, te naglašava kako je to segment koji uključuje više institucija, od vrha države do medicine.
Također kako kaže, iako se u javnosti plastična kirurgija percipira kao estetska, to je tek mali dio njihovog posla.
”Estetska kirurgija je samo jedan mali dio onoga što radimo, puno više se bavimo rekonstrukcijom defekata nakon liječenja tumora ili sami to radimo od onkokirurgije do rekonstrukcije u istom zahvatu na raznim dijelovima tijela”, kaže Margaritoni.