Od ovoga ponedjeljka, kako je i bilo najavljeno, nastavilo se s prvom fazom čišćenja i obnove 30 metara glavnog kanala kanalizacijskog sustava u povijesnoj jezgri.
Nakon otvaranja sondi (mjesta gdje su stavljene zaštite građevinskih jama) na kanalu i prebacivanja cisterne kojom će se ispumpati zaostala voda, započelo se s čišćenjem dijela glavnog kanala koji se u međuvremenu, odnosno od svibnja, popunio raznoraznim materijalima. Četvrtina posla je odrađena i do kraja tjedna će se izbaciti sav materijal. Nakon toga slijedi dodatno istraživanje stijene u dnu kanala koja je bila ‘zanimljiva’ konzervatorima, što će oduzeti dan do dva posla.
– Nakon toga slijedi posljednji korak postavljanja kineta u kanalu i s time smo završili posao – rekao je za DuList Vicko Begović, član Uprave Vodovoda Dubrovnik. Tijekom ovih radova, Stradunom se širi neugodan miris koji se zbog prirode ovoga posla očito ne može izbjeći.
– Može se izbjeći jedino radom u kasnim noćnim satima kad je praktički nema nikoga na Stradunu – istaknuo je Begović. Rok trajanja radova je do kraja studenog. Naime, već 1. prosinca počinje Dubrovački zimski festival koncertom Petra Graša što iziskuje među ostalim – postavljanje bine.
– Do kraja mjeseca moramo završiti. Prognoza za idućih 15 dana je dobra, tako da možemo možda i ranije gotovi – rekao je Begović.
Kineta
Druga faza u siječnju
Početak druge faze čišćenja i sanacije 270 metara ostatka kanalizacijske mreže povijesne jezgre počet će u siječnju 2019. godine, što nam je najavio predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić u jednom od proteklih brojeva DuLista. Nakon završene prve faze slijedi potrebno dokumentiranje odrađenog posla.
— Nakon postavljanja kineta sav urađen posao bismo prezentirali konzervatorima. Ukoliko budu suglasni s tim, završili bismo izvedbeno-projektnu dokumentaciju, troškovnike i išli bismo u javni natječaj za nastavak sanacije kompletnog ostatka Straduna, odnosno – u drugu fazu. Ne možemo ništa početi prije nego što kompletiramo izvedbeni projekt – ističe. Očekuju kako će cijelu dokumentaciju završiti do kraja ove godine, a početkom iduće godine raspisati tendere te u konačnici krenuti u cjelovitu sanaciju. Zasigurno je kako radovi druge faze neće biti gotovi ni do kraja 2019. godine. Naime, bit će također potrebno prekinuti radove tijekom sezone, konkretno od 15. svibnja do 15. listopada, što zbog vrućine, što zbog gužvi.
— Smatram, ako iskoristimo dio predsezone i podsezone iduće godine, kako bismo mogli odraditi dobar dio posla. Sad znamo što nas čeka, kakvu opremu moramo imati i na koji način, kojom tehnologijom raditi – rekao je. Vrijeme za njih zapravo nije ni presudno, odnosno unutar kojeg će razdoblja završiti s radovima.
— Bitno je samo da se u redu napravi. I kad to završimo, da se nitko ne vraća kasnije u kanalizaciju – godinama! Potrebno je sve sanirati kako treba, kako se ne bi ponovile poplave. Nadalje, potrebno je, naravno, zadovoljiti uvjete funkcioniranja kanalizacije, a i da se ti kanali koji su povijesna baština, u konačnici sačuvaju kakvi jesu – govori nam Matušić o velikom poslu koji ih čeka. Pokušat će postaviti što manje otvora na Stradunu, maksimalno dva, na samom početku i kraju dionice. Dodaje i kako će također za vrijeme proslave svetog Vlaha zatvoriti otvore. Ostatak čišćenja i saniranja 270 metara koštat će 3 milijuna kuna.
Nadaju se iz Vodovoda kako će uspjeti refundirati cijeli projekt EU fondovima, a sukladno kojim će smjernicama natječaj biti pripremljen.
30 metara kao ogledan primjerak
Radovi na čišćenju i sanaciji kanalizacijske mreže povijesne jezgre započeli su u ožujku 2017. godine, a trebali su biti gotovi do početka prošlog ljeta. Ideja je bila očistiti prvih 30 metara koji su najkritičniji jer se radi o dijelu kanala u koji se slijeva sva voda. Prva faza zapravo predstavlja jedan ogledan primjerak onoga što se sve može očekivati u daljnjem čišćenju i postupku saniranja, radova u kanalu…
— U prvoj fazi radili smo sanaciju dijela kanalizacijskog sustava povijesne jezgre od velikog mula do Orlandova stupa, na način što smo uvodili cijevi u kanal. Bili smo primorani, zato što smo imali velike prodore mora na tom dijelu. Drugog načina, kako bismo postigli vodonepropusnost – nismo imali. Sad kad smo se, recimo to tako, odmakli unutar Straduna, praktički imamo mogućnost, a na čemu su konzervatori inzistirali, čišćenja i sanacije kanala kakav jest bio – rekao je. Nastavno se kanal sužava i biva sve niži. Tako da će se morati i način sanacije prilagoditi.
— Da smo uspjeli do kraja sezone sanirati 30 metara kanala, sad bismo razgovarali o tome kako rješavamo ostatak Straduna. U međuvremenu bismo imali vremena riješiti projektnu dokumentaciju, i raspisali tender. No, nažalost nismo – rekao je Matušić.
Naime, razlog prolongiranja radova bio je što su u dnu kanala naišli na stijenu za koju se nije predviđalo kako se
može nalaziti u tom dijelu Straduna. Konzervatori su imali saznanja kako se tu nalaze samo mekši materijali zbog čega su tražili dodatno ispitivanje kamena.
— A onda je došao dio godine kada praktički nismo mogli nastaviti raditi. Temperatura je unutar kanala bila 54 stupnjeva Celzijusa. Bilo je preriskantno raditi. Bili smo svjesni kako je izvođačima bilo teško raditi zbog takvih uvjeta. I naravno, Stradun je bio pun turista – naglašava Matušić.
Ističe kako je dosadašnji rad urodio plodom. Primjer tomu je i nedavna obilna kiša. Stradun nije poplavio, što zbog intervencije ljudi iz Čistoće koji su otvorili slivnike, ali i zbog same prva faze čišćenja zbog koje je kanal ‘praktički prodisao’, kako kaže Matušić. Dodao je i kako se broj od 10 do 15 ljudi u projektu čišćenja i sanacije neće promijeniti.
— Nemate prostora za uvesti veći broj ljudi. Unutar kanala može biti jedan čovjek, maksimalno dva, odnosno još jedan koji će mu pomagati i koji će voditi računa da se nešto ne dogodi. Da ga mogu izvući. Nikad niste 100 posto sigurni. Ni ako ima sto ljudi, ne može biti veći učinak – ističe Matušić. Smatra kako je sreća što su pronašli tvrtke i ljude koji mogu odraditi i žele odraditi ovaj posao.
— Nije standardan posao. Tvrtke koje to rade, već su ga radile u Splitu, Rijeci… Imaju iskustvo i specijalizirali su se za tu vrstu posla – naglašava.
Nakon 500 godina – prvo čišćenje
Inače, riječ je o prvom čišćenju od nastanka kanalizacije. Dakle, 500 godina trebalo je proći kako bi se netko upustio u čišćenje kanalizacijske mreže povijesne jezgre. Ovaj posao je zbog toga bio – rudarski. Radnici su doslovno kopali pronađene materijale. Bilo je ostalo samo 20 centimetara slobodnog prostora do vrha svoda. Stanje je kako ističe Matušić, bilo kritično. Naime, naišli su na materijal koji je muljevit i dosta zbijen jer je istrunuo. Sad očekuju neki materijal koji će biti rijeđi. Dodaje kako će kasnije biti malo teže čistiti, iz razloga, kako budu napredovali na Stradunu jer će cisternom s velikog mula teže moći dokučiti i izvlačiti materijal. Kaže kako je teško prognozirati kad bi se to začepilo.
— Bio je krajnji rok da uđemo u ovaj posao. Sreća što i jesmo ušli – istaknuo je. U gradskoj jezgri postoji dobro poznati problem smještaja mastolova kod ugostitelja. Nakon što očiste kanal, problem masnoće ne bi trebao više biti zastupljen. I dalje će dolaziti u crpnu stanicu, ali će se moći cisternom na crpnoj stanici izdvojiti i odvesti. No ono što je sigurno, morat će se više apelirati među ostalim prema ugostiteljima po pitanju ugradnje mastolova i njihovog održavanja.
— Sigurno je kako ćemo očistiti Stradun, no postoje i sekundarni kanali koji su manjih dimenzija i gdje je ta masnoća još zastupljenija. I nemate drugog načina nego otvarati pločnik, kanale, izvlačiti mast lopatama i iznositi iz grada što predstavlja težak posao – naglašava Matušić. Uskoro se može očekivati prezentacija cijelog projekta čišćenja, a mi se nadamo kako ćemo se nakon ovog čišćenja svi zajedno potruditi kako ne bi došlo ponovnog začepljenja.
Foto: Đivo Glanz/Vodovod Dubrovnik privatna arhiva