Natrag
19.12.2018 14:51

facebook

twitter

google

rss

dulist

Fiksira se kamata na ‘švicarce’

18.5.2013 @ 13:39 Nikša Miletić Aktualno

Podijelite:

Konačan prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZOKI) stavljen je u javnu raspravu objavom na web-stranicama Ministarstva financija krajem tjedna.

Nakon što je proteklih mjeseci ispipavano bilo javnosti puštanjem djelomičnih informacija o budućim promjenama, sad su i službeno objavljeni prijedlozi najvažnijih izmjena koji se mogu svesti na nekoliko točaka; kamata kredita u švicarcima ne smije biti veća od početne, ograničava se i visina kamata na stambene i potrošačke kredite, a dopuštena prekoračenja limitiraju na visinu jedne plaće, prenosi vecernji list.

Kao i kod svih promjena, nekima je svanulo, drugima se smrknulo. Slavit će dužnici u švicarcima, za koje je Vlada napravila ono što su tražili od suda; u prijedlogu izmjena naznačeno je da aprecira li valuta kredita s valutnom klauzulom više od 20 posto, kamata i marža ne smiju biti veće od početnih. S obzirom na to da euro ni u najcrnjim scenarijima katastrofičara neće “plesati” 20 posto, jasno je da se odredba odnosi na kredite u švicarcima, i to retroaktivno. Jedino što zakon ne predviđa jest odšteta za razdoblje dok se ta odredba nije primjenjivala.

Kamata na stambeni kredit 6.37 posto

– U postojećim ugovorima o kreditu, u kojima je ugovoreno da se promjenjiva kamatna stopa mijenja odlukom banke, nije ispunjen nijedan od uvjeta iz Zakona o obveznim odnosima. Može se reći da su svi takvi ugovori ugovoreni s ništetnim odredbama o povećanju kamata – zaključuju predlagači, koristeći isti argument na koji se pozvala udruga Franak u svojoj tužbi protiv banaka.

U dijelu izmjene ZOKI-ja, kojim se najviša visina kamate na stambeni kredit određuje kao prosječna kamata na stambene kredite u valutnoj klauzuli odobrene u Hrvatskoj i uvećane za jedan bod, tim ministra financija Slavka Linića nije se baš proslavio. Posebno ako se uzme u obzir argument na koji se sami pozivaju; da su prosječne kamate na stambene kredite u Hrvatskoj 5,37 posto, u eurozoni 3,35 posto. Kamata od 6,37 posto baš i nije neka naročita zaštita, jednako kao ni maksimalna kamata na potrošačke kredite, limitirana na efektivnu kamatu od 11 posto, odnosno jedan bod ispod 12 posto, koliko iznosi zakonska zatezna kamata.

Ako po toj kamati dužnici budu morali otplaćivati razliku između visine dopuštenog prekoračenja koje sad koriste i onoj koje Linić do kraja 2014. ograničava na iznos prosječne plaće u posljednjih šest mjeseci, nije baš jasno kako će im to pomoći. Ministar financija, očito je, nikad nije bio u – minusu. Barem ne u bankarskom. A dužnicima predlaže ono što državi čije financije vodi nikako ne uspijeva – smanjiti dug.
 

Komentari





O autoru: Nikša Miletić

Magistar sam komunikologije, po prirodi idealist, u stvarnosti cinik sa rozim naočalama. Smatram kako je biti u mogućnosti ispraviti ili ukazati na nepravdu vjerojatno najveća legalna i legitimna moć koju pojedinac može imati.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana