Kultura

‘DUBROVNIK U HRVATSKOJ POVIJESTI’ Prvo, ali sigurno ne i jedino djelo posvećeno Nenadu Vekariću

Urednik ‘od glave do pete’, od druženja, stvaranja, bilježaka, pa do cilja – izdavaštva, ali to najbolje znaju upravo oni koji su se s njime našli u tom poslu – biranim riječima znanstvena savjetnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, prof. dr.sc. Nella Lonza opisala je velikog dubrovačkog, nikad prežaljenog, akademika Nenada Vekarića.

Njemu u čast ovog su ponedjeljka brojni znanstvenici, ljubitelji povijesti i pratitelji rada HAZU-a došli na promociju zbornika ‘Dubrovnik u hrvatskoj povijesti’ ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku i Fakulteta hrvatskih studija. Novo vrijedno djelo posvećeno je upravo akademiku Vekariću, a baza mu leži u neospornoj vrijednosti dubrovačke kulturno-povijesne baštine, jedinstvenog svjetskog fenomena. Djelo su ovog ponedjeljka predstavili prof.dr.sc. Slavica Stojan, prof.dr.sc. Stjepan Ćosić, te prof.dr.sc. Mario Grčević, urednik Zbornika, uz uvodnu riječ prof.dr.sc. Nelle Lonza.

– Knjiga je posvećena onome tko je volio knjige, pisao knjige i podržavao tuđe knjige i bez kojeg zapisane povijesti Dubrovnika dijelom možda ne bi ni bilo. Razmišljajući kako da se nekako odužimo u Zavodu, za sve ono što je učinio, promišljali smo o različitim formama, no ni jedna nam se nije učinila primjerenom. Ono što je akademik Vekarić učinio ne da se svesti u niti jednu konkretnu formu zahvale – postavio je Zavod na vrlo čvrste šine, vodio ga nekoliko desetljeća, udahnuo mu novi život s novim ljudima, pokrenuo je nevjerojatnu izdavačku djelatnost po kojoj se ovaj zavod prepoznaje, i ne najmanje važno, širio je duh akademske čestitosti – reći će na početku večeri Lonza, uz snažnu poruku kako ‘dug ne vraćaš onome od koga si dobio, nego ga vraćaš mlađim generacijama’.

– Tako nas je akademik Vekarić vezao da nastavimo dalje komunicirati – zaključuje.

Prof. dr.sc. Ćosić dodao je kako je zbornik posvećen njemu u čast temeljem ‘ogromnih zasluga’.
– Zalog HAZU u Dubrovniku odavno je prepoznat kao najvažnija i najbrojnija znanstvena ustanova koja se bavi izdavačkom baštinom. S druge strane, ta je baština najvažnija afirmacija hrvatske povijesti. U Hrvatskoj je znanosti, ne samo u Zagrebu, uvijek postojao širi krug istraživača koji se bave dubrovačkim temama, zbog toga je važno da su Hrvatski studiji nastavili tradiciju okupljanja stručnjaka izvan Dubrovnika oko Dubrovnika i dubrovačkih tema. Uopće ne sumnjam da su generacije praćene i odgajane unutar zadnjeg desetljeća dostatne da se na pravi način prezentira dubrovačka baština, ali važan je taj hrvatski, napose europski kontekst, tako da je Dubrovnik tema o kojoj se piše u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj historiografiji – dodao je među ostalim Ćosić, nabrajajući redom važne i plodonosne autore iz HAZU-a.

– Ovo je prvo ali sigurno ne i jedino djelo posvećeno Nenadu Vekariću, kako na naslovnici, tako i sadržajem. Nema sumnje da će i buduća brojna djela o Dubrovniku i baštini biti na neki način sadržajno posvećena njemu, čija znanstvena baština ostaje kao vjekovječni izvor, inspiracija u proučavanju dubrovačke povijesti u svim njenim bogatim kompleksnim slojevima. Tu su povijest stvarale konkretne osobe, obitelji, rodovi… Nenad Vekarić život je posvetio upravo njima, gotovo bi se moglo reći svakom ponaosob, od najsiromašnijeg konavoskog ili pelješkog kmeta, gradskog fakina do najmoćnijeg senatora i najbogatijeg kneza. Tako precizno poviješću Dubrovnika nije se bavio nitko prije njega – istaknuo je akademik Čosić.

Kako je zapisano pred samo predstavljanje, dubrovački prostor od ranosrednjovjekovnih početaka, preko teritorijalnoga, gospodarskoga i društvenoga razvoja srednjovjekovne komune, do petstoljetne političke samostalnosti i svekolikog razvoja Dubrovačke Republike, svojim vrelima predstavlja najbogatiji dokumentirani isječak hrvatske povijesti. Iako smješten na samom jugu hrvatskoga kulturnoga prostora, Dubrovnik je i u najkompliciranijim povijesnim trenutcima sudjelovao u njegovoj izgradnji i trajno obilježio njegov identitet.O tome je više govorila prof.dr.sc. Slavica Stojan.

– Hrvatski studiji od samog svog ustanovljenja devedesetih ne samo da nisu ignorirali temu Dubrovnika, nego su je štoviše podupirali. Od sredine devedesetih počela sam predavati kolegij na studiju Kroatologije, koji još uvijek teče, a zove se Dubrovačka Republika u kontekstu hrvatske kulturne povijesti, dok kolega prof.dr.sc. Ćosić predaje sličan kolegij. Oba su zainteresirala velik broj studenata, na tom tragu glavni urednik i tada pročelnik hrvatskih studija prof. dr. sc. Mario Grčević, na njegov poticaj i akademik Vekarić, počinju promišljati temu Četvrte kroatološke konferencije. Poveznica Dubrovnika i uloge u povijesti činila je moćan, bogat i izuzetno reprezentativan i trajno inspirativan sadržaj, to je bilo dostatna motivacija i inspiracija i to da inicijativa krene s obje strane. Hrvatskim studijima najlogičniji partner bio je Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i naravno, akademik Nenad Vekarić – istaknula je Stojan, uz riječi kako je Zbornik spletom okolnosti dugo nastajao no kako ‘za dobre stvari nikad nije kasno’. Posveta je, dodala je emotivno, očekivana.

Prof.dr.sc. Mario Grčević također se prisjetio same konferencije, ali i daljnje suradnje s Nenadom Vekarićem, uz emotivan dodatak prijateljstva s neprežaljenim nam akademikom. Tim tragom, veseli znati kako su u Zborniku posvećenom njemu polazište znanstvenicima i proučavateljima bile veze i međusobna prožimanja dubrovačkog prostora s drugim hrvatskim krajevima iz područja historiografije, književnosti, jezikoslovlja, filozofije,  prirodnih znanosti, likovne kulture, glazbene, crkvene i političke povijesti, demografije, etnologije, gospodarstva i drugih područja, a koje su obilježile i oblikovale dubrovačku povijest i dubrovački identitet kao prevažnu sastavnicu hrvatskog kulturnog prostora.

Pročitajte još

KULTNA PREDSTAVA Pogledajte ‘Suton’ online!

Dulist

#OSTANIDOMA Josipina snažna poruka pretočena u slikarsko platno

Mia Njavro Banić

IGRE U DOBA KORONE Situacija nije bajna, program će biti izmijenjen. Koliko, još ne znamo

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija