Natrag
23.6.2018 16:04

facebook

twitter

google

rss

dulist

DUBROVČANIN O KRIPTOVALUTAMA Ušli smo u svijet Vlaha Hrdala i digitalnog novca

12.3.2018 @ 22:30 Mia Njavro Aktualno
2;2

Podijelite:

Puno se priča o tome, no zapravo – znamo li što je bitcoin? Što su kriptovalute i postoje li uopće pravila korištenja ove valute koja je istodobno i legalna i ‘komplicirana’ u korištenju?

Teško je u moru informacija razaznati one prave i na jednostavan način ispričati priču o kriptovalutama. No to jako dobro zna Vlaho Hrdalo, iako opisom posla ‘odvjetnik u Zagrebu’, mi ćemo ga ipak nazvati ‘djetetom iz grada’. Naš sugovornik u svom se profesionalnom i znanstvenom radu fokusira na fintech, blockchain i kriptovalute, a mi smo se, potaknuti sve češćim spominanjem kriptovaluta u javnosti, odlučili obratiti baš njemu. Vlaho je i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (uBiK), trenutno piše doktorat o pametnim ugovorima, u ranijem znanstvenom radu bavio se digitalnom privatnošću…

Kriptovalute već su duže vrijeme tema brojnih medija i javnosti općenito, no čini se kako je objasniti ih – nešto teže. Što je zapravo bitcoin i koje se pravne regulative tiču ove valute?

Kriptovalute su oblik digitalne financijske imovine koje funkcionalnost i sigurnost duguju kriptografiji. Kvalitativna razlika u odnosu na druge vrste financijske imovine leži u tome što je blockchain tehnologiji, umjesto nekoj osobi ili instituciji, povjeren njihov nastanak i provjeravanje valjanosti transakcija. Povezana s tim je i činjenica da su one najčešće decentralizirane što znači da ne postoji centralno tijelo koje njima upravlja već skrb o mreži vode svi i nitko. Bitcoin je prva nastala funkcionalna kriptovaluta i najistaknutiji predstavnik te skupine digitalne imovine. Stvoren je početkom 2009. godine od strane nepoznatog autora (ili više njih) koji je koristio pseudonim Satoshi Nakamoto. Upravo je pseudonimnost jedna od značajki bitcoina, a očituje se u činjenici da su korisnici bitcoin platne mreže iskazani putem adresa umjesto nekog osobnog identifikatora. U Republici Hrvatskoj propisi ne definiraju bitcoin ni bilo koju drugu kriptovalutu, što postavlja prepreke za njihovo korištenje. No, to ne znači da su kriptovalute ilegalne ili da je njihova upotreba zabranjena. Iz više mišljenja različitih državnih tijela proizlazi dopustivost korištenja kriptovaluta, kao i iz činjenice da se eventualno ostvarena zarada od trgovanja kriptovalutama oporezuje porezom na kapitalne dobitke.

Na koji način bi kriptovalute mogle utjecati (ili već utječu) na svakodnevni život njenih ‘korisnika’ (ako se može tako reći) i što je s njihovom budućnošću?
Radi se o relativno mladoj vrsti imovine pa je prognozirati budućnost nezahvalno. Nedvojbeno se radi o vrlo volatilnom tržištu i vrijednost pojedine kriptovalute može tijekom istog dana značajno oscilirati. Ako se međutim odmaknemo od samih kriptovaluta kao samo jedne od emanacija blockchain tehnologije, samoj tehnologiji može se prognozirati svijetla budućnost jer osigurava provjerljivost transakcija i sustav koji se (barem dosad) pokazao neprevarljivim.

Postoji li opasnost korištenja bitcoina kao valute?
Od ulaganja apsolutno da. Svi odgovorni akteri redovito upozoravaju na rizike ulaganja u kriptovalute, ali su često tzv. high risk-high yield investicije vrlo privlačne. Mislim da nema opasnosti od samog korištenja jer se u praksi dosad pokazalo upravo suprotno. Kriptovalute mogu pomoći tamo gdje država ne može, u slučaju tzv. failed states poput Zimbabvea i Venezuele čije su službene valute postale gotovo bezvrijedne. Ili primjerice omogućiti pristup financijskom tržištu onima koji nemaju bankovni račun, a takvih je danas dvije milijarde. Bitcoin ima svojih nedostataka i o tome se vrlo otvoreno govori, ali bitcoin je tek jedna od brojnih kriptovaluta, a hoće li zadržati dominaciju ovisi o mnoštvu različitih faktora.

Bavite se u svom radu i ‘pametnim ugovorima’, odnosno ugovorima koji se sami provode. Tehnologija je zapravo svježa, a što nam može donijeti?
Tehnologija je možda svježa, ali zamisao baš i nije. Jedan od pionira kriptografije i članova skupine Cypherpunks čija je mailing lista i iznjedrila Satoshija Nakamota, američki znanstvenik Nick Szabo još je 1996. godine predstavio ideju pametnih ugovora koje je opisao kao vrlo naprednu verziju automata za kavu kod kojeg pouzdano znate da će obje strane transakcije izvršiti obvezu (nakon ubacivanja kovanice, neovisno o volji bilo koje osobe – dobit ćete svoju kavu). Ono što pametni ugovori kako ih danas razumijevamo omogućavaju je da aparat ne zataji jer čitava blockchain mreža osigurava da se transakcija provede onako kako su je strane zamislile. Kroz godine koje dolaze vjerujem da ćemo u primjeni vidjeti pametne ugovore za potrebe osiguranja, poslovanja nekretninama pa čak i zdravstva gdje su već u razvoju projekti koji bi osigurali provjerljivost porijekla lijekova s obzirom da godišnje prema podacima Interpola milijun ljudi umre od krivotvorenih lijekova.

Jedan ste od osnivača Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK) i njen predsjednik. Čime se udruga bavi i koji su joj ciljevi?
Udruga je osnovana krajem prošle godine s prvenstvenim ciljem stvaranja artikulirane zajednice osoba koje se u Hrvatskoj bave blockchain tehnologijom. Ona bi potom mogla svim zainteresiranim pružiti relevantne informacije i omogućiti pravnu, financijsku i tehnološku podršku u razvijanju regulatornih okvira i strateških blockchain projekata. UBIK zasad broji oko 200 članova, a prvi značajniji uspjeh polučio je upravo otvaranjem dijaloga s institucijama i pokretanjem procesa samoregulacije u kojem očekujemo suradnju i s našim pandanom u Sloveniji, Blockchain Think Tank.

Što su to ICO-i i mogu li se provoditi u Hrvatskoj?
ICO je crowdfunding metoda prikupljanja sredstava za lansiranje vlastitog tokena ili kriptovalute. Sredstva se prikupljaju u nekoj od etabliranih kriptovaluta te se potom koriste za razvoj namjeravanog projekta. Dosada su zabilježena samo dva, uvjetno rečeno, ‘hrvatska’ ICO-a jer su ih radili Hrvati, ali putem stranih kompanija i to zbog nažalost neodgovarajućeg pravnog okvira. Trenutno se međutim upravo u Dubrovniku priprema ICO koji bi trebala provesti tvrtka registrirana u Republici Hrvatskoj i nadamo se utrti put daljnjim sličnim projektima.

Foto: Marko Lukunić / PIXSELL

Komentari





O autoru: Mia Njavro

Diplomirana novinarka i magistrica komunikologije. U slobodno vrijeme pišem, u radno vrijeme pišem. Prestala sam skupljati salvete, a najčešće se bavim temama od životne važnosti, kao što su filmovi, glazba i društveni mediji.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana