Natrag
22.3.2019 11:27

facebook

twitter

google

rss

dulist

DUBROVAČKI ODVJETNIK UPOZORAVA Ova porezna novost bi vas mogla koštati posla

12.12.2018 @ 16:07 Dulist Hrvatska

Podijelite:

Od 1. siječnja 2019. Hrvatska uvodi digitalno pečaćenje. Novost je to iz Općeg poreznog zakona, koji je Hrvatski sabor usvojio 21. studenog, a koju su poduzetnici, na svoje zaprepaštenje, tek sad uočili.

Naime, jednako kao što danas inspektori Porezne uprave mogu zapečatiti neki kiosk, pekarnicu ili trgovinu te im tako stopirati poslovanje, za tri tjedna moći će stopirati i poslovanje web trgovina, cloud servisa, mobilnih aplikacija, web portala i svega drugog u digitalnom prostoru u Hrvatskoj.

Znamo li da danas gotovo i nema usluge u prijevozu, turizmu, financijama, trgovini, marketingu te brojnim drugim industrijama, a da im usluga na neki način ne ovisi o internetu, onda je lako zaključiti da je digitalno pečaćenje prijetnja dobrom dijelu hrvatskog gospodarstva, piše Poslovni.hr

Neće funkcionirati s trakicom i voskom na vratima, već će Porezna uprava moći zabraniti rad poduzetničke digitalne usluge, vjerojatno, dajući naredbu svim telekomima da svojim korisnicima u Hrvatskoj onemoguće pristup do vas. Naglasili smo “vjerojatno”, jer digitalno pečaćenje je po članku 44. Općeg poreznog zakona jako široko i neprecizno definirano.

Ne čudi stoga što se u poslovnoj javnosti pojavio prijepor da li se kroz digitalno pečaćenje pokušava doskočiti trendu hrvatskih poduzetnika da tvrtke osnivaju u inozemstvu ili je to priprema napada na Amazon, Apple, Facebook, Google i Microsoft da prodaju u Hrvatskoj organiziraju preko lokalnih tvrtki a ne preko Irske. Ili su se pak lokalni političari dosjetili načinu kako spriječiti neki budući Uber da uskoči na hrvatsko tržište.

Postoji i dvojba da li je to model po kojem se želi spriječiti strane online kladionice i kockarnice da nude usluge u Hrvatskoj. No, to otvara i pitanje kako je to različito od Uberovog ulaska u Hrvatskoj koji je iz perspektive EU uobičajen, ali ne i iz perspektive hrvatskih zakona. Drugim riječima, mnogi se pitaju da li su poreznici pod bor dobili drakonske škare za odsjeći bilo kojeg EU online poduzetnika s hrvatskog tržišta.

Jedan od prvih koji su upozorili na problem s digitalnim pečaćenjem je predsjednik UBIK-a i odvjetnik Vlaho Hrdalo koji smatra da je to protuustavno rješenje, odnosno protivno čl. 49. Ustava RH koji jamči poduzetničke slobode, kao i temeljnim pravima EU.

“U zakonskim izmjenama se vrlo spretno izbjeglo navesti da je za primjenu ove mjere potrebno kršenje nekog zakona pa je rušenje nečije, primjerice, internetske stranice od strane Porezne moguće bez postojanja čak i osnovane sumnje”, kaže Hrdalo.

Dodaje da je posebno opasan način na koji su dane ovlasti poreznicima da odlučuju o tome kad primijeniti digitalno pečaćenje. Pojašnjava da je zakonodavac uvjete za primjenu ove mjere svjesno postavio alternativno: Potrebno je ili ostvarivanje poreznih pogodnosti ili nastanak nenadoknadive štete što znači da se mjera može primijeniti i kad nikakva šteta ne nastane.

Kako bi ilustrirao do koje se mjere digitalno pečaćenje može rastegnuti u primjeni navodi primjer Youtubea. Tvrdi da je to prva stranica koju će poreznici temeljem novog OPZ-a 1. siječnja moći blokirati. “YouTube ispunjava sve uvjete. Iako je pružatelj medijskih usluga u smislu hrvatskog Zakona o elektroničkim medijima, izbjegava primjenu tog propisa i pritom ostvaruje porezne pogodnosti, jer porez plaća u Irskoj”, kaže Hrdalo.

Porezni stručnjaci Šime Prtain i Pere Mioč iz Mazarsa potvrđuju da je ova intervencija izazvala niz nejasnoća i stoga očekuju pojašnjenja u najavljenom Pravilniku o provedbi OPZ-a. No, po njima već se nameće zaključak da zbog široke formulacije i nedorečenosti, ove izmjene u određenoj mjeri unose pravnu nesigurnost. Iako se radi o izmjenama OPZ-a, naime, kažu da u trenutnim okolnostima proizlazi da predmetna odredba nema previše veze s porezima.

Promatrajući formulaciju ove odredbe, proizlazi da nova, neuobičajeno široka ovlaštenja – zabrana daljnjeg rada – Porezna uprava može primijeniti samo ako se određena gospodarska djelatnost obavlja putem interneta pri čemu nisu ispunjeni zahtjevi posebnih propisa za obavljanje te djelatnosti. Prema komentarima u sklopu javne rasprave, navode, većina sudionika je bila uvjerenje da su ovi uvjeti prije svega usmjereni k sprječavanju budućih pojava poput Ubera koje će ‘zaobilaziti’ zahtjeve posebnih propisa.

Međutim, kako nije bilo službene potvrde ovog stava od strane zakonodavca, smatraju da će prva primjena ove odredbe rasvijetliti mnoge stvari.Čak i ako su navedeni uvjeti ispunjeni, Porezna ima pravo blokirati pristup internet stranici samo ako je dodatno ispunjen barem jedan od dva uvjeta, pa kao prvi navode da se obavljanjem djelatnosti na opisani način stječu nepripadajuće porezne pogodnosti, što je formulacija koja je izazvala najveće dvojbe u stručnoj javnosti.

“Niz odredbi tuzemnih poreznih propisa, međunarodnih ugovora te Direktiva i Uredbi EU Poreznoj upravi pružaju dovoljno široku pravnu osnovu za razrezivanje poreza u slučajevima gdje nerezidenti ili rezidenti institucionalno pokušavaju izbjeći poreznu obvezu ili takve obveze nisu ni svjesni. Budući da PU već ima zakonski okvir koji joj dozvoljava naplatu poreza u takvim slučajevima, s poreznog aspekta ostaje nejasno zašto bi to bio povod za zabranu rada. Štoviše, ovaj članak OPZ-a ne govori o tome da će PU naplatiti taj porez, nego blokirati pristup Internet stranici što svakako nije očekivani smjer, kažu Prtain i Mioč.

Naši sugovornici iz Mazarsa dodaju i da je sporan drugi uvjet “da se izaziva teško nadoknadiva šteta za društvenu zajednicu”, jer nije jasno koji su kriteriji za procjenjivanje istog, kao ni razlog zbog kojeg se PU dodjeljuje ovlaštenje za arbitrarno prosuđivanje takvih neporeznih kategorija.

Nadalje, i drugi stručnjaci u svom osvrtu navode da je primijećena pojava na našem tržištu sve većeg broja aktivnosti subjekata registriranih izvan RH, pa se fiskus pokušava upotrijebiti u svrhe koje nisu primarno porezne. Poreznu upravu po novome se koristi u sprječavanju obavljanja djelatnosti na nezakoniti način.

No, nova mogućnost u praksi bi se mogla svesti, prema riječima jednog uglednog poreznog savjetnika, da ste bez ikakve mogućnosti pravne intervencije izloženi poreznoj represiji po diskrecijskom pravu kroz jednu vrst kaznene mjere zabrane rade od strane poreznih tijela, iako je sporno, kaže, jesu li ona kvalificirana za utvrđivanje zakonitosti nečijeg poslovanja u pogledu ispunjavanja svih uvjeta koji su regulirani posebnim propisima za obavljanje djelatnosti.

“Utvrđivanje uvjeta zakonitosti za obavljanje djelatnosti, kao prva pretpostavka, čini se da je više pitanje za inspekciju Ministarstva gospodarstva. Ako bi oni to utvrdili, tijelo koje je u poreznom nadzoru, potom bi na utvrđeno iskorištavanje poreznih pogodnosti kao drugu pretpostavku trebalo subjekt obvezati na plaćanje poreza, a ne izreći zabranu rada”, kaže stručnjak koji nije želio biti imenovan.

Komentari





O autoru: Dulist


Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana