Natrag
9.12.2018 23:43

facebook

twitter

google

rss

dulist

Doris Peručić progovorila o stanju u ACI-ju

25.12.2013 @ 21:25 Nikša Miletić Aktualno

Podijelite:

Doris Peručić bi trebala biti privremeno kadrovsko rješenje u Upravi ACI-ja.

Imenovana je za direktoricu na rok od godinu dana nakon što je prethodno provela godinu i pol dana na čelu Nadzornog odbora ove državne tvrtke. Peručić je prva žena u povijesti ACI-ja na čelu ove tvrtke, koja pred sobom ima i neka izuzetno važne poslovne ciljeve. Prije svega se to odnosi na pripremu i provedbu dokapitalizacije ACI-ja, što je jedna od tema razgovora za NoviList.

Čini se nekvalitetnim rješenjem da jedna važna strateška državna tvrtka ima prvog čovjeka uprave na tako kratak rok?

  – Zavisi iz kojeg kuta gledate. ACI treba jednu čvrstu upravu, ali ja sam došla iz NO-a i po zakonu mogu biti imenovana na period do godinu dana. Za to vrijeme moj status u NO-u miruje, a NO nastavlja raditi s četiri člana. Ne bira se novi predsjednik, već zamjenik obnaša dužnost predsjednika. Mogu se složiti kako nije idealno rješenje što Uprava nije kompletirana, ali ja sam na ovoj funkciji do formiranja nove Uprave.

Vi mislite kompletirati Upravu u toj prvoj godini.

  – Radit ću do daljnjega kao jedini član Uprave. Formiranje Uprave ne ovisi samo o meni, već i o vlasniku.

Mislite li ponovo raspisivati natječaj za izbor predsjednika Uprave ACI-ja ili se ta ideja pokazala lošom?

  – Međunarodni natječaj koji je raspisan za predsjednika Uprave ACI-ja trebao je biti jedan pozitivan primjer kako i državna tvrtka može funkcionirati po međunarodnim tržišnim principima i na tržištu rada. Natječaj je proveden po svim pravilima struke uz testiranja, provjeru kompetencija i prezentaciju vizije razvoja ACI-ja pred Nadzornim odborom. No, ništa nije idealno, pa je ispalo da odabrani kandidat Bruno Bonifačić na kraju nije završio mandat u Upravi do kraja. Nije to samo slučaj s državnom tvrtkom. I u privatnim tvrtkama i korporacijama događaju se slične stvari, no privatne tvrtke nisu pod takvom lupom javnosti pa se takvi slučajevi niti ne zamjećuju. Kod nas i u svijetu tvrtke imaju fluktuaciju upravljačke strukture dok ne dođe do optimalnog odabira.

Prebrz Bonifačić

Što je razlog učestalih smjena Uprava u ACI-ju? Vi ste kao predsjednica u NO-a surađivali i s Antom Violićem, Brunom Bonifačićem i Draženom Nikolićem?

  – Ne bih govorila ništa loše o niti jednom od njih. Svatko je na svoj način pokušavao raditi najbolje što je mogao i znao. Želim vjerovati da su svi imali najbolje namjere, viziju i planove. Bonifačić je možda bio malo previše brz i htio je puno toga napraviti u vrlo kratko vrijeme.

Kažete da je htio previše, ali formalno je smijenjen zato što neke ciljeve nije ispunio, iako poslovni rezultati nisu bili negativni?

  – Bonifačić je smijenjen zato što nije poštivao interne akte Društva, odluke se nisu donosile na propisani način, a došlo je i do doze netrpeljivosti unutar Uprave što je otežalo poslovanje društva za koje je on kao predsjednik bio odgovoran.

Je li Dražen Nikolić smijenjen zbog problematične suradnje s tvrtkom BBDO ili su u pitanju neki drugi razlozi?

  – Sama suradnja s tvrtkom BBDO nije bila problematična. Oni su kao agencija izabrani na natječaju, ali su bili sporni troškovi i način na koji su nastali, a da se nije poštivala procedura propisana ugovorom o poslovnoj suradnji. U konačnici, da suradnja nije zaustavljena, troškovi bi narasli do višemilijunskih iznosa. Između ostalog NO o tome nije bio korektno i dovoljno informiran, već je doveden pred gotov čin. Na kraju smo morali spašavati situaciju i stopirati te troškove. Razlog smjene je nepoštivanje procedure i nanesena šteta Društvu, a i troškovi bi bili puno veći da nismo reagirali.

Što se na kraju dogodilo s aferom nezakonitog korištenja lož ulja u trajanju od čak tri godine?

  – Poduzete su aktivnosti prema nadležnim institucijama. Detalje ne mogu otkrivati, jer je postupak u tijeku.

Pretpostavljam da govorite o kaznenim prijavama?

  – Da. O rezultatima tog postupka ovisit će utvrđivanje odgovornosti te poduzimanje daljnjih koraka prema odgovornima.

Postoji li još istraga koje se po različitim predmetima provode od strane USKOK-a i DORH-a u ACI-ju?

  – ACI konstantno surađuje s nadležnim institucijama. Kao NO donijeli smo u travnju ove godine odluku da za sve predmete, gdje postoji sumnja u kazneno djelo, Uprava mora poduzeti korake prema nadležnim institucijama. Sada sam na čelu ACI-ja pa se ista odluka odnosi i na mene kao Upravu.

Jeste li vi podnijeli neku kaznenu prijavu od preuzimanja nove funkcije?

  – Jesam, no više od toga vam ne mogu reći.

Investicije koje su se provodile u ACI-ju navodno su u pojedinim slučajevima nesrazmjerne, jer su plaćeni radovi, koji nisu bili izvedeni?

  – Da, radi se o slučaju u ACI marini Palmižana odnosno suradnji s jednom tvrtkom, gdje nisu izvršene obveze prema ACI-ju. To je također predano nadležnim institucijama.

Prepoznatljiv sustav

Mislite li mijenjati unutarnje poslovno ustrojstvo, jer je kritika da marine funkcioniraju same za sebe, te nema sinergije i kvalitetne kontrole poslovanja?

  – To su prioriteti. Moramo postići da ACI bude jedinstven sustav marina, da svaki klijent koji dođe u marinu osjeti gdje je došao. No, ništa se ne može preko noći. Dugo su godina marine funkcionirale same za sebe. Sada moramo težiti tome da budemo prepoznatljivi kao sustav, raditi na boljoj kontroli poslovanja, što će nam donijeti i bolji imidž u javnosti. ACI-jeve marine su građene davno kad su trendovi na tržištu bili drugačiji, a danas imamo drukčije zahtjeve tržišta. Neke marine nemaju mogućnosti širenja, a brodovi su sve veći i klijenti su zahtjevniji. Moramo raditi na modernizaciji marina, infrastrukture i podizanju kvalitete usluge i zato što je konkurencija sve veća.

Što je s projektom uvođenja jedinstvenog »call centra« gdje bi svaki nautičar mogao u realnom vremenu imati dostupne sve relevantne informacije o usluzi i ponudi?

  – Od toga nećemo odustati. Moramo razvijati strategiju upravljanja odnosa s klijentima. Taj je projekt još uvijek otvoren. No, ne možemo ništa preko noći. Potrebno je napraviti analizu čime realno kao sustav raspolažemo, od tehnike, tehnoloških rješenja, baze podataka, pa tek onda raditi na nadogradnji sustava i edukaciji osoblja, tako da 2015. godine sve bude spremno.

Što će konkretno nautičari dobiti 2015. godine?

  – Bolju kvalitetu usluge, kontakt u svakom trenutku, informacije o slobodnim vezovima, ponudi, cijenama, servisu plovila, slobodnim mjestima u restoranima, ponudi cijele destinacije, sve što će pokazati da svakom klijentu poklanjamo dužnu pažnju u jednom partnerskom odnosu s ciljem da nautičare koje imamo zadržimo duži period.

Vi imate vezova koji nisu registrirani, nisu u evidenciji, odnosno marine gdje se plovila vežu na crno?

  – Ako je na crno onda to Uprava ne zna. Dijelom i zbog takvih priča namjeravamo uvesti kontrole. Nemam saznanja da takvih slučajeva ima, ali bih voljela da mi se to dojavi ako postoje i tamo gdje postoje. Bez kvalitetne kontrole cijelog sustava nema kontrole kvalitete usluga i ponude, niti možemo unaprijediti poslovanje. Potrebno je izraditi i sistem nagrađivanja i penala kako bi ovisno o rezultatima kontrole mogli nagrađivati ili odrediti disciplinske mjere ukoliko se pokaže potrebnim.

Marina u Slanom

Ideja s prenamjenom vojnih objekata diljem Jadrana je neslavno propala. Ispada da je to bilo neodgovorno najavljivati kao gotovu stvar?

  – Zato ne želim najavljivati projekte koji nisu u dovoljnoj mjeri spremni za realizaciju. Prenamjena vojnih objekata nije moguća zbog regulative Europske komisije. Megalomanski se krenulo u najave, a prethodno je trebalo sve pažljivije ispitati, pa onda odlučiti da li krenuti s najavom u medijima, jer inače ispadamo neozbiljni.

Što je s dugoročnom strategijom razvoja ACI-ja?

  – U ACI marinama raspolažemo s kapacitetom od oko 6.000 vezova. No, možda je vrijeme da prestanemo govoriti o broju vezova. U budućnosti treba razmišljati o veličini brodova koje možemo primiti u marine. Za takva luksuzna plovila nemamo dovoljno kapaciteta, iako smo svjesni da je u tom segmentu moguće realizirati puno veće prihode.

Koje su najvažnije investicije u pripremi?

  – Prije svega, izgradnja nove ACI marine u Slanom. Ona predstavlja veliku i važnu investiciju ne samo zbog iznosa od 60 milijuna kuna, već i zbog činjenice da je to prva nova ACI marina nakon dugog niza godina. Marina će raspolagati kapacitetom od 200 novih vezova. U ACI marini u Komolcu u Dubrovniku realizirat će se proširenje marine kojim će se omogućiti povećanje kapaciteta za 45 vezova za mega-jahte. U toj marini dovršava se i dokumentacija za daljnju izgradnju i proširenje platoa suhog veza. Činjenica je da marine moramo vezivati uz destinacije, a s obzirom da u Dubrovniku postoji velika potražnja za vezovima za mega-jahte očekujemo da bi projekt proširenja trebao krenuti u realizaciju u prvoj polovici 2015. godine. Prema planu investicija i ACI marina Rovinj će ići u rekonstrukciju i kopnenog i morskog dijela početkom 2015. godine. U ACI marini Cres realizirat će se radovi na izmjeni svih pontona. Postoje također planovi proširenja marine u Vodicama. Ukupni iznos investicija u idućoj godini iznosi oko 100 milijuna kuna. Većina ćemo realizirati vlastitim sredstvima, dio putem kredita.

Modernizacija Ičića

Kada će na redu biti modernizacija marine u Ičićima?

  – Ičići su također u planu, modernizacija je u toj marini svakako potrebna. Manje kozmetičke promjene napraviti ćemo već ove zime. Dugoročno želimo vratiti statusni simbol Ičićima i staru slavu te marine. U izradi je i petogodišnji plan investicija, kojim ćemo točno definirati dinamiku radova proširenja i obnove marine u Ičićima.

Nove lokacije za marine?

  – Sve ovisi o raspisanim natječajima za koncesije na pomorskom dobru. Važno je da budemo realni s planovima. Prvenstveno moramo raditi na proširenju kapaciteta na postojećim lokacijama. Sudjelovali smo u natječaju za koncesiju u Tisnom, no službene rezultate još nemamo. Imamo i konkretnih upita o preuzimanju u menadžment nekih marina u Hrvatskoj, što je jedna interesantna novost o kojoj razmišljamo. Usporedo s time, moramo povećati udio na nekim novim tržištima, kako tradicionalnim tržištima kao što su Njemačka, Austrija i Italija, tako i na novim kao što su zemlje Beneluxa, Skandinavija, Francuska i Engleska, pa i na drugim kontinentima. U budućnosti se trebamo otvarati prema svim tržištima, koje Hrvatsku vide kao izuzetno atraktivnu i privlačnu destinaciju za nautički turizam.

Što je s dokapitalizacijom ACI-ja, gdje su poželjni partneri mirovinski fondovi?

  – Vlada RH, kao većinski vlasnik mora prvo donijeti odluku o dokapitalizaciji. Taj proces nije jednostavan niti brz, traje u idealnim uvjetima najmanje šest do devet mjeseci. Željeni partner su svakako mirovinski fondovi. Država želi zadržati većinski udio, minimalno 50 posto plus jednu dionicu u svom vlasništvu. Realno, ako se dokapitalizacija realizira do kraja mog jednogodišnjeg mandata bit ću zadovoljna. U svakom slučaju očekujemo da se dokapitalizacijom omogući novi snažni investicijski ciklus za razdoblje iza 2015. godine.

Poslovni rezultati u ovoj godini?

  – Ove ćemo godine biti na razini prošle godine kada smo imali dobit od 16 milijuna kuna, zaključila je Peručić za Novi List.

Komentari





O autoru: Nikša Miletić

Magistar sam komunikologije, po prirodi idealist, u stvarnosti cinik sa rozim naočalama. Smatram kako je biti u mogućnosti ispraviti ili ukazati na nepravdu vjerojatno najveća legalna i legitimna moć koju pojedinac može imati.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana