Ulicama moga Grada

Đorđićeva i Getaldićeva

Nakon što smo polomili sva jaja koja smo imali na raspolaganju u ove dane Uskrsa, treba nam živit dalje. A za živit u ova naša vremena, treba imat dobra ….! „Mnoge stvari su nam na dohvat ruke, samo treba malo savit kičmu!“ kaže stara poslovica. Saginjemo se mi zbog puno toga, pa se često i ponižavamo, al' malo toga dobrog dođe do naših ruku.

Osrednji po svemu, i visinom i moralom, prolaze i vladaju svim i svačim oko nas. Pa i nama samima određuju sudbinu. „Da bi ste bili popularni, trebate bit osrednji!“
Dosta za uvod. Ajmo u đir. Ostale su još dvije ulice u onom spoju Straduna i kvarta Za Rokom. Treba i o njima nešto reć', jer imena ulica Grada dana su u čast velikih likova naše povijesti. Koji su po svom životu i onom što u njemu učiniše to zaslužili! I nisu bili „osrednji“!
 
BENEDIKTINAC I PJESNIK
 

Osrednji po svemu, i visinom i moralom, prolaze i vladaju svim i svačim oko nas. Pa i nama samima određuju sudbinu. Imena ulica Grada dana su u čast velikih likova naše povijesti. Koji su po svom životu i onom što u njemu učiniše to zaslužili! I nisu bili „osrednji“

Đorđićeva, zadnja ulica kvarta za Rokom, ime je dobila 1912. po Ignjatu Đurđeviću, po nekima Đorđiću, benediktincu i sjajnom pjesniku baroka, dubrovačkom pučaninu čija je obitelj stekla plemićki naslov tek nakon velike trešnje 1667. Rođen je u Dubrovniku 1675. s imenom Nikola, s 18 godina postaje član Velikog vijeća, bio Knez Republike na Šipanu, kapetan tvrđave Lovrijenac, pred njim je bila velika karijera, ali… nesretno se zaljubljuje, te zbog neuzvraćene ljubavi sve napušta 1697., odlazi u Italiju i stupa u Isusovce, a nakon deset godina prelazi u Benediktince. Tu je dobio ime Ignjat, stekao obrazovanje i zvanje svećenika, znanje retorike i stručnjaka za klasične jezike, vratio se u rodni grad, opat je samostana na Mljetu i služi na području Višnjica, malom selu nadomak Grada kojeg su do temelja porušili i opljačkali Crnogorci 1806. godine, u samostanu Sv. Jakova, gdje mu je i grob.
Umro je, spisi kažu od srca, 1737., iako njegova smrt nikad nije pojašnjena! Naime, 1710. protjeran je privremeno iz Grada, navodno zbog politike, iako su uz njega vezane i mnoge ljubavne afere tog vremena. Možda upravo i zbog tog, smatra ga se ponajvećim lirikom dubrovačke stare poezije, autor je poema „Uzdasi Magdalene pokornice“ i „Saltijer Slovinski“ te pastorale „Suze Marunkove“, objavljenih zahvaljujući prijepisima njegovih prijatelja, jer on je sve svoje spise spalio!
 
BETINA ZRCALA
 
Točno po sredini ulaska sa Straduna do Roka ulica je Getaldićeva. Dobila je ime po najvećem matematičaru, optičaru i fizičaru Europe svog vremena, Marinu Getaldiću – Ghetaldusu, koji je rođen 1568., a umro 1626. godine u Dubrovniku. Jedan od njegovih instrumenata u sastavu je optičkih zbirki muzeja u Londonu. Počeo je karijeru kao zapovjednik Stona, ali rano odlazi na put po Europi, spisi kažu kako je bio čak i Gallilejev učenik, a već 1602. počinje izdavati svoja otkrića u knjigama „Neki stavovi o paraboli“ i „Unaprijeđeni Arhimed“. Ostaje zapisano i ovo; „Onaj tko je samo jedanput vidio kako Bete pali male drvene modele brodova uz pomoć svojih zrcala, davao je maha svojoj mašti i pripisivao Getaldiću magične sposobnosti!"
Povratkom u Grad bavi se eksperimentalnom fizikom, posebno optikom, praveći pokuse u Betinoj spilji, gledajući prema nebu i zvijezdama kroz onu rupu u stijeni iznad skrivene i prelijepe uvalice, ponajljepše za kupanje, za one koji još ne znaju malo dalje od Šeherzade, a koja se tako zove po njegovom nadimku – Bete! Jedno je to od nekoliko skrivenih, a prelijepih kupališta na Pločama, od Banja do Sv. Jakova. Malo dalje barkom može se i do Orsule, lijepe i skrivene, tajnovite….
Neke sedamdesete tamo se kupa i stara balica Grada, potvrđuje slika davna; Fujo Omerčahić, Tonći Režić, Nikša Sessa, Ivo Đani Miller, Tonko Brailo i Igor Žuvela!  
I dok se u „Fontani“ povela žestoka rasprava o nekim povijesnim istinama i detaljima o čeljadi i ulicama Grada između starog Hamze, Muhe Ovčine i Igora Žuvele, što je valjalo zapisat, slijedi nastavak priče Vlaha Gasa, o tiskari „Ivo Čubelić“ u kojoj je počeo radit kad se vratio iz vojske. One…
 
Prilozi:
Na Orsuli, prelijepoj plaži, znana stara balica iz Grada….
Žestoka rasprava o ulicama i čeljadi Grada između Hamze, Muhe i Igora
Vlaho Gas pred ulazom gdje je nekad bila tiskara "Ivo Čubelić"
 
 
 

Pročitajte još

NA STRADUNU Na kraju ovoga đira ulicama našeg Grada

Boris Njavro

ULICAMA MOGA GRADA Na Paskovoj poljani, naokolo fontane

Boris Njavro

ULICAMA MOGA GRADA Nikad nikome nemoj natjerati suzu!

Boris Njavro

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija