Nikša Matić novi je vršitelj dužnosti ravnatelja Doma Marina Držića. Mnogi ga znaju kao vrlo susretljivog knjižničara, uvijek na usluzi svim korisnicima Narodne knjižnice Grad, a mi smo porazgovarali o njegovim planovima na čelu Doma Marina Držića.
Što Vam znači imenovanje vd ravnateljem Doma Marina Držića?
– U profesionalnom smislu znači mi puno. To je jedan vrlo odgovoran posao jer je ova ustanova 2008. postala samostalna ustanova u kulturi. Imamo svega petero zaposlenih, skupa sa mnom. Dom djeluje na dvije lokacije. Dom je sve ono što nam Držić znači, a misao osnivača ovoga Doma je da on gaji lik i djelo Marina Držića u svakom aspektu – od izložbenog, vizualnog, likovnog do multimedijalnih prezentacija, preko web stranice koju treba nanovo napraviti i ažurirati. To mi je također jedan od ciljeva jer u današnjem svijetu globalne komunikacije odnosi s javnošću i dobar marketing mogu napraviti jako puno u pogledu promocije bilo koje ustanove, kako u svome gradu, tako i u Hrvatskoj te na međunarodnom planu.
LIK I DJELO MARINA DRŽIĆA
Koji su Vam ciljevi, što ćete ostaviti, a što promijeniti u Domu Marina Držića?
– Dom Marina Držića mora biti prepoznat u lokalnoj zajednici, najširem krugu građana Dubrovnika i cijele Županije. Posebno ćemo se posvetiti najmlađima i okrenuti se djeci iz osnovnih i srednjih škola, pa do fakulteta jer smo suočeni s time da Dubrovnik sa svojom velikom tradicijskom i kulturnom poviješću ima što za ponuditi i šteta bi bilo da se Dom Marina Držića u takvoj priči izgubi. Moramo puno poraditi na promociji Doma kroz sve vidove, a posebice multimedijalne sadržaje, većem samoreklamiranju u ćemu će nam pomoći i TZ Grada i sam Grad Dubrovnik, kao i nadležni Odjel za kulturu i pročelnica Ana Hilje, s kojima imamo odličnu suradnju. Naši ciljevi moraju biti u viziji plana Grada Dubrovnika i programski i financijski. S obzirom da se programski i financijski plan donosi u kolovozu za iduću godinu, od svoje kolegice naslijedio sam programski dio gdje ću, naravno, uz dužno poštovanje, nastaviti neke zacrtane planove za ovu godinu. Nema smisla ne nastaviti nešto što je dobro, ali ćemo i jedan dio programa modificirati. Cilj nam je popularizirati Dom kako bi bio prepoznat u lokalnoj zajednici, odnosno da postane nezaobilazan dio dubrovačke kulturne ponude. Dom ćemo zimi okrenuti Dubrovniku, djeci i starijima. Tada ćemo održavati niz tematskih večeri posvećenih Držiću i njegovom dobu. Ali otvoreni smo i za svaki vid suradnje. Dom planiramo uvrstiti na sve društvene mreže kako bismo ga približili mlađoj generaciji. Sve što radimo bit će uvršteno i na kuturni kalendar Grada Dubrovnika.
Često se postavljalo pitanje treba li Dom Marina Držića biti zasebna ustanova u kulturi. Čak se na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika moglo čuti kako će se priključiti Dubrovačkim knjižnicama. Hoće li do toga doći ili će ipak ostati samostalna ustanova u kulturi?
– Nažalost, u ovom trenutku nemam informacije vezano za to.
SURADNJA KULTURNIH USTANOVA
I dalje ćete organizirati izložbe?
– Apsolutno. Neke od izložbi koje je kolegica Vesna Delić Gozze uvrstila na programski sadržaj za ovu godinu ćemo svakako realizirati, no već smo u nekim novim kontaktima za buduća događanja u Domu Marina Držića. Nitko nije otok sam za sebe i dubrovačke ustanove u kulturi moraju što tjesnije surađivati. Iz više razloga – jer je to jeftinije, pa s našim matičnim kazalištem koji nosi ime Marina Držića planiramo ostvariti suradnju, kao i sa Dubrovačkim knjižnicima te Dubrovačkim ljetnim igrama. Svi mogu pomoći, kako oni nama, tako i mi njima. Zajednički programi bit će vrlo važan segment povezivanja svih kulturnih ustanova. Primjerice prezentacija izložaka renesansnih kostima iz fundusa KMD-a, zašto ne? S gospodinom Dubravkom Kastrapelijem iz Zagreba, koji je ilustrator i pisac dječjih knjiga i romana, i koji je napravio ilustracije iz Dunda Maroja, dogovaramo njegovu izložbu i nadamo se da ćemo je u najskorijem roku i otvoriti.
BEZ NOVIH ZAPOŠLJAVANJA
Treba li Dom Marina Držića ostati samostalna ustanova?
– Dubrovnik je jedan među rijetkim gradovima gdje jako veliki dio proračuna odlazi na kulturu. To, naravno, ima svoje razloge. Prvenstveno, Dubrovnik sa svojom kulturnom ponudom kako ljeti, a ja se nadam i zimi, ima što pokazati i Dom Marina Držića ima svoje mjesto. Diljem Europe i svijeta postoje ovakve slične ustanove, memorijalne kuće. Iz ove pozicije teško je govoriti treba li biti ili ne, treba vidjeti i uskladiti i programski i financijski dio, napraviti dubinsku analizu, pa sjesti za stol i porazgovarati i reći ima li smisla da djeluje kao samostalna ustanova ili u okviru neke druge institucije. Dom Marina Držića nema samo svoj stalni postav, ima i biblioteku. To je biblioteka zatvorenog, specijalnog tipa, gdje nije korisnicima omogućeno iznositi knjige, ali naravno nama je dužnost pratiti i popisati sve što se u njoj nalazi te u budućnosti povećati veličinu fonda. Ne znamo još uvijek točan broj knjiga, sada ćemo pristupiti uvođenju svih knjiga u inventarnu knjigu, a nakon toga ih računalno unositi u program K++. Osim muzejske zbirke koja se obrađuje u računalnom programu M++ postoji i sekundarna dokumentacija (hemeroteka, izložbe, filmoteka, plakatoteka, fonoteka…) koja se obrađuje u računalnom programu S++. Zadatak nam je pronalaziti predmete i otkupljivati sve one iz kasnog 16. stoljeća te ih stavljati u stalni postav. Dom treba postati referentni centar za Marina Držića. Cilj nam je i povećati prihod iz vlastitih sredstava od prodaje ulaznica, izradom suvenira koji bi bio prihvatljiv cijenom. Ideja je krenuti s modulom ukoliko netko kupi suvenir da dobije gratis životopis Marina Držića. Posebnu pažnju ćemo posvetiti i europskim natječajima za dobijanje bespovratnih sredstava, za što će pored mene biti zadužena i još jedna osoba.
Hoće li to značiti novo zapošljavanje?
– Neće. Jednostavno svi moramo skupiti glave. Ljudi u Domu su vrijedni, marljivi, kooperativni, bitna je samo podjela posla.