Natrag
18.11.2018 22:28

facebook

twitter

google

rss

dulist

DIREKTOR ZL DUBROVNIK ROKO TOLIĆ ‘ Pokrenuli smo investicijski ciklus. I nemamo namjeru stati!’

24.8.2014 @ 18:20 Nikša Miletić Aktualno

Podijelite:

Zračna luka Dubrovnik jedan je od najstabilnijih gospodarskih čimbenika hrvatskog juga. Godinu za godinu bilježe poslovnu dobit, i isto tako godinu za godinu ulažu milijunske iznose u poboljšanje na svim poljima.

Kolika je odgovornost biti na njezinom čelu, kako vidi budućnost dubrovačke zračne luke, koje investicije su već pokrenute, a koje su tek u planu, samo su neke od tema o kojima smo razgovarali s direktorom ZL Dubrovnik, Rokom Tolićem.

Milijunta putnica stigla je četiri dana ranije, kako bi vi ocijenili ovu sezonu?
– Sama ta činjenica pokazuje kako je riječ o uspješnoj sezoni, u kontekstu broja putnika u zračnoj luci. Imali smo spori start prije svega zbog ukidanja nekih zimskih linija, ali s dolaskom ljetnog reda letenja bilježimo povećanje od 6 posto što je izvan naših očekivanja jer smo u poslovnom planu priželjkivali rast od 2 posto.

Kakvi će biti financijski pokazatelji, prate li fizičke?
Mi imamo manji broj letačkih operacija, a više putnika. To znači da su letovi bolje popunjeni, ili je riječ o zrakoplovima većeg kapaciteta. Ono što zaslužuje posebnu pozornost u daljnjem menadžeriranju jest pad prihoda u trgovini, uvjetovan prvenstveno zbog ulaska u EU. Ulažemo dodatne napore u ovaj segment, imamo čak i veći promet nego lani, ali prihod je daleko od nekadašnje razine. Sada imamo nove trošarine, plaćamo PDV i to jednostavno više nije toliko isplativo kao što je bilo nekada. No, nismo jedini u takvoj situaciji, to je realitet svih zračnih luka u Europskoj uniji i nema nam druge nego prilagoditi se novonastalim poslovnim uvjetima. Ušli smo u golem investicijski ciklus i to ne iz hira, već iz prijeke potrebe za dodatnim kapacitetom i zadovoljenjem međunarodnih standarda i sada moramo pokazati upravljačko umijeće kojim ćemo sve to iznijeti na vlastitim leđima. Vjerujem u tim kojim raspolažem i naravno, u sve aerodromske radnike.

Investicija o kojoj govorite je Razvoj Zračne luke Dubrovnik – 2020.?
Da. To je projekt od 245 milijuna eura, a obuhvaća sve od izgradnje novih zgrada, elektroinstalacijske infrastrukture, rekonstrukcije avijacijskih staza, skladišta, platforme, rješavanje pitanja kanalizacijskih i oborinskih voda i još mnogo toga. To je skupa investicija, ali zbog stalnog napretka i podizanja standarda to je nešto što mi moramo pratiti. Zračna luka je jako skup posao, najlakše je ograditi pistu, ali održavanje aerodromske infrastrukture je izuzetno skupo. Nije slučajno da je više od polovice aerodroma u Europi, naše veličine, ovisno o subvencijama, posluju s gubitkom. Upravo zato mi već niz godina ostvarenu dobit vraćamo natrag u razvoj infrastrukture jer moramo imati određeni standard usluge koju pružamo. Mi smo u prvoj fazi uložili sada 36 milijuna kuna vlastitih sredstava. Time smo započeli investicijski ciklus novog terminala koji želimo nastaviti zasluživanjem novca iz EU fondova.

Koje novosti možemo očekivati za sljedeću sezonu, hoće li biti novih letova i prijevoznika?
Mi imamo respektabilan rezultat u pokrivenosti i broju avijacijskih kompanija koje lete prema Dubrovniku. Imamo ugovore s gotovo 60 aviokompanija što nije uobičajeno za grad naše veličine. Mi jesmo poznata destinacija, ali konkurencija također ne miruje i tržišni udio koji imamo valja znati sačuvati. Zadovoljni smo strukturom avio-partnera i dominacijom tzv. tradicionalnih prijevoznika u odnosu na one rastuće, niskotarifne. Kod nas je sve transparentno i svaki prijevoznik zna unaprijed koliko što košta. Cilj nam je zadržati postojeće destinacije, ali i povećati frekvenciju na njima. Gotovo da više nema značajnijih odredišta na našoj listi želja, ostao je nepokriven tek možda Istanbul. On nam je interesantan i kao grad i kao tzv. hub, odnosno čvorišni aerodrom za putnike s Istoka.

Je li bilo pregovora u tom smjeru?
Bilo je nekoliko krugova pregovora, ali nažalost taman kad smo došli blizu uvedene su vize za Tursku i to nas je malo zaustavilo, ali nema odustajanja. Uvjeren sam da će biti noviteta u našoj mreži za 2015. godinu!

Uvođenjem viza izgubili smo dosta i na još jednom tržištu, onom ruskom?
Da, to tržište je palo preko 60 posto. Letove i dalje imamo, ali putnika je značajno manje. Ostaje nam vjerovati u organizacijske iskorake ministarstava nadležnih za izdavanje viza, kao i u dodatne turističke marketinške aktivnosti. Čini se da neki naši konkurenti, primjerice Grčka, nakon suočenja s drastičnim padom prometa, poduzimaju mjere koje im ove godine donose evidentna poboljšanja. Nije sramota učiti na dobrim primjerima, a mene posebno intrigira procedura o olakšanom viznom režimu koji su Grci uspjeli ishodavati za svojih pet otoka u Egejskom moru. Zar Dubrovnik ne bi mogao imati istovjetnu ‘otočnu’ argumentaciju za takvo što?

 Je li se Vlada tu nemarno ponijela prema brojnim upozorenjima još prije ulaska u EU?

Pred Vladom je tada bilo puno legislativnih novina, no već je prošlo godinu dana i sada se očekuju organizacijski iskoraci. Dio njih je već napravljen, ali treba pogledati što rade naši konkurenti i odakle im toliki rast. Ako oni organizacijski rade nešto bolje od nas, to trebamo slijediti ili uvesti bolju praksu. Nije točno da Rusi neće letjeti zbog viza, oni idu u austrijska skijališta i grčka ljetovališta, a to je sve EU. Što smo mi kao turistička destinacija napravili da ih privučemo? Određene poslovne politike koje su se ogledale u drugačijim, u pravilu rigoroznijim uvjetima, za ruske tour operatore, zasigurno nisu išle u prilog tome.

Kako komentirate ukidanje zimskih letova od strane Croatie Airlinesa, prvenstveno linije za Frankfurt?
Dosta se medijske prašine podiglo uslijed ukidanja te linije, ali treba istaknuti kako se ne smije kriviti isključivo prijevoznika. Mi koji smo izravno u avijaciji znamo koliko zimskih dana je bilo kada je veliki zrakoplov dolazio s jedva dvadesetak putnika, a to, priznat ćete, nema nikakvu ekonomsku održivost. Trebamo se svi preispitati o kvaliteti i snazi naše zimske ponude, postojanju ili nepostojanju zajedničkog nastupa na ključnim emitivnim tržištima, kao i pronalasku adekvatnih partnera koji nam mogu osigurati volumen potrebit za održavanje zračne linije na iole ekonomskim osnovama. Frankfurt je jedan od ključnih čvorišnih aerodroma i kao takav je poveznica s doslovce čitavim svijetom.

Uloga zračne luke u dovođenju gostiju je neosporna, ali kakva su vaša predviđanja u slučaju izgradnje Pelješkog mosta i autoceste ili makar brze ceste?
Tu je zapravo riječ o komplementarnosti prometnih grana i mislim da će zračna luka pojačati svoju konkurentnost. Udaljenost će i dalje ostati kilometarski velika, jedino će ugoda i brzina putovanja biti nešto drugačija. Neće to nas ugroziti na nijedan način, dapače pomoći će nam. Primjera radi, mi smo izgubili veliki dio prometa prema Međugorju upravo zato što od nas do tamo nema autoceste i treba tri puta prelaziti granicu, a iz Splita se lakše uključiti na autocestu i samo je jedan prelazak granice. Logično je zato da smo to ‘izgubili’ Splitu. Dolaskom autoceste bolje ćemo pokrivati taj dio primjerice, a da ne govorim o dolini Neretve. Pazite, nama se treuntno događa da jedan dio putnika koji ide na Pelješac, ide preko Zračne luke Split jer im je lakše poći na trajekt u Pločama, nego prelaziti granice i voziti se starom magistralom.

Gdje dubrovačka zračna luka trenutno stoji u odnosu na konkurenciju, splitsku i mostarsku te zračnu luku u Tivtu i Podgorici?
U odnosu na Split, logično je da imaju veći broj putnika jer obuhvaćaju veće područje, no ono u čemu se mi volimo uspoređivati je razina usluge koju pružamo i putniku i aviokompaniji. Ne zaboravimo da smo prije dvije godine dobili europsko priznanje kao druga najbolja zračna luka do 5 milijuna putnika. Na to priznanje smo posebno ponosni jer vrednuje rad naših djelatnika, i želimo biti konkuretni u tom smislu i u praćenju tehnoloških rješenja i njihove implementacije u svojem svakodnevnom radu.

Svako toliko se pojavljuju špekulacije o tome kako će država ići u prodaju Zračne luke Dubrovnik, ali i dijela ostalih zračnih luka. Kako vi to komentirate?
Ako do toga dođe mi kao menadžment malo toga možemo napraviti, ali naši suvlasnici su i Županija, Grad Dubrovnik i Općina Konavle. Mi s njima imamo izvrsnu suradnju i siguran sam da će oni uvijek biti za to da Zračna luka ostane javno poduzeće, a ne da ode u privatne ruke. Mi takvim navodima možemo odgovoriti upravo ovakvim projektom kroz kojeg svoju sudbinu pozicioniramo na način da pokažemo koliko umijemo, možemo i hoćemo vlastitim znanjem i sposobnostima. Teško je očekivati koncept u kojem će se povući europski novac za stratešku infrastrukturu, a onda je tako financiranu prepustiti u privatne ruke. Zato je ovo za nas projekt svih projekata.

U svijetlu nedavnih događanja i brojnih zrakoplovnih nesreća u inozemstvu nameće se još jedno pitanje – koliko je sigurno hrvatsko nebo?
Zračni promet pobuđuje najviše interesa javnosti, no prema svim statistikama, zračni promet je uvjerljivo najsigurniji način prijevoza, a recentni incidenti i nesreće zbog kojih me ovo pitate, nažalost nemaju baš sve uzroke koji se mogu svesti pod okolnosti normalnog civilnog zračnog prometa. Hrvatsko nebo je jednako sigurno koliko i europsko, a europsko je statistički najsigurnije na svijetu. Permanentno se radi na podizanju i zadovoljenju, odnosno provjeri ispunjenja standarda koji jamče navedenu sigurnost, ali u konačnici sve počiva na profesionalizmu, pažnji i predanosti ljudskog faktora. Zato je odgovornost posla kojeg i mi radimo u Zračnoj luci Dubrovnik upravo ogromna i zato je svaki naš radnik jednakovrijedna karika u pouzdanosti tog lanca odgovornosti.

Hoće li širenje zračne luke značiti novo zapošljavanje?
Hoće.

Kako bi vi dosada ocijenili svoj mandat?
Teško je meni govoriti o tome, to neka procjenjuju vlasnici, radnici i stručna javnost. Moj neskromni osjećaj je da smo ostali na stazi progresa koji je evidentan iz godine u godinu, bilo da se gledaju interna dostignuća, bilo da nas se stavlja u nacionalni pa, ako baš hoćete i u regionalni i europski kontekst. Ponosan sam što sam na čelu tima koji sada vodi Zračnu luku, a ukoliko uspijemo ishodovati europska sredstva za njenu rekonstrukciju, razvoj i neovisnu ekonomsku opstojnost, držim da bi to bila kruna karijere za svakog člana tima koji sudjeluje u tom složenom procesu, neovisno o životnoj dobi i aktualnoj poziciji u organizacijskoj strukturi. U igri je više od milijardu i po kuna, odnosno razloga i argumenata koji mogu dati najedakvatniji odgovor na Vaše postavljeno pitanje, a ja mogu jamčiti samo to da nam neće nedostajati odlučnosti da posao odrađujemo najbolje što znamo.

Komentari





O autoru: Nikša Miletić

Magistar sam komunikologije, po prirodi idealist, u stvarnosti cinik sa rozim naočalama. Smatram kako je biti u mogućnosti ispraviti ili ukazati na nepravdu vjerojatno najveća legalna i legitimna moć koju pojedinac može imati.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana