Prvu zabilježenu uporabu pasa u borbene svrhe koristio je perzijski kralj Kyros. Bili su to veliki i masivni borbeni psi koji su u borbi nosili zaštitni oklop. Također, Rimljani su nastavili koristiti ratne pse, ali osim velikih borbenih pasa, počeli su uzgajati i pse lakše tjelesne građe te različite pse za različite namjene.
Teški psi bili su „oružje“ u borbi, dok su lakši psi bili stražari i čuvari, te osobni tjelohranitelji. Kasnije se takav lakši tip psa sve više uzgajao i koristio u različite “civilne” svrhe. Takav se pas mogao lakše kretati i bilo mu je potrebno manje hrane pa se najčešće koristio oko čuvanja imanja i stoke.
U Europi se počinju koristiti u svrhu obrane stoke od kradljivaca, dok su kasnije u Americi korišteni u lovu na odbjegle robove. Ti psi nisu bili školovani, već su samo pokazivali svoje urođene nagone za zaštitom.
POČETAK RADA SA PSIMA
Krajem 19. stoljeća neki su vlasnici počeli demonstrirati rad sa svojim psima. Među njima je bio i Edmond Moecheron, koji se danas smatra ocem Ringsporta. Sa svoja tri belgijska ovčara, imena Dax, Nic i Miss, vrlo brzo postao je atrakcija na hipodromima, sajmovima i cirkusima. Njegov motiv nije bio sport ili umjetnost, već prikazati atraktivan program i pri tom zaraditi novac. Cilj je bio osmisliti program koji će privući što više gledatelja oko „ringa” i izvući novac od njih. Ljudi dolaze iz sve više zemalja gledati taj program te uskoro počinje i sustavno školovanje pasa. Policijski komesar u Ghentu u Belgiji uočava sposobnosti belgijskih ovčara i njihovih trenera te 1899. godine pokreće prvu školu za policijske pse. Napisao je čak i priručnik za školovanje te je time zainteresirao mnoge pa se takav način školovanja ubrzo proširio cijelom Europom pa i Amerikom. U nekim zemljama počinju se razvijati nacionalni programi rada sa psima. Svi programi imaju svrhu testirati urođene nasljedne osobine pasa, njihovu spremnost za rad s čovjekom te sposobnosti psa i vodiča.
ŠKOLOVANJE SLUŽBENIH PASA
Danas se, i načinom školovanja i prikazom tog rada kroz ispite i natjecanja, uočava značajna razlika između školovanja službenih radnih pasa, poglavito u svrhu njihove primjene u policiji i vojsci, te školovanja u svrhu sporta. Dok se kod službenih pasa, zbog njihove zadaće, često radi poticanje obrambenog nagona, kod sportskih pasa potiče se plijenski nagon. Takvi psi mogu biti odlični obiteljski psi, doslovno pravi kućni ljubimac. Discipline i programi školovanja u sportsko-radnoj kinologiji danas se provode po različitim nacionalnim i međunarodnim programima.
SVJETSKA PRVENSTVA
Od internacionalnih programa najzastupljeniji su: IPO program u tri stupnja (IPO I ,II i III), IPO FH tragački, SCH program u tri stupnja (Sch I ,II i III), SCH tragački u dva stupnja (FH 1, 2), mondioring u tri stupnja (MR I , II i III). U Hrvatskoj se također provode nacionalni i međunarodni programi prema pravilniku HKS-a. Programi sportsko-radne kinologije kod nas su pod paskom Povjerenstva za sportsko-radnu kinologiju Hrvatskog kinološkog saveza. Povjerenstvo donosi Pravilnike o školovanju i stručnim kadrovima te organizira ispite i prvenstva. Diljem Hrvatske godišnje se održi približno 20 ispita, 5 kola Državnog prvenstva po nacionalnim i međunarodnim programima, te nekoliko Kup utakmica. Organiziraju se priprema i odlazak reprezentacija na Svjetska prvenstva po IPO programu za sve pasmine, na Svjetska prvenstva po IPO programu za belgijske ovčare, Svjetska prvenstva po IPO programu za njemačke ovčare te na Svjetska prvenstva u tragu za sve pasmine. U svim većim gradovima u Hrvatskoj postoje kinološko sportski klubovi koji se bave sportskom radnom kinologijom, tako i u Dubrovniku postoji Klub njemačkih ovčara Dubrovnik koji se bavi školovanjem pasa i vodiča po nacionalnim i međunarodnim programima.
Tekst i fotografije: Mirko Juranović