Natrag
17.1.2019 01:54

facebook

twitter

google

rss

dulist

BEZ KANALIZACIJE 34 POSTO SUGRAĐANA Svako treće kućanstvo Dubrovnika spojeno je na ‘crnu jamu’

16.12.2018 @ 13:51 Iva Dedo Aktualno
3;3

Podijelite:

Prema podacima Vodovoda, Grad Dubrovnik broji ukupno 20 207 priključaka na vodoopskrbni sustav od čega gotovo trećina, njih 5 456 nije priključeno na sustav kanalizacije.

Kao razlog navedenom Vicko Begović, član uprave ovog gradskog komunalne tvrtke, navodi tehničke uvjete, odnosno nedostatak cjevovoda javne odvodnje u pojedinim gradskim predjelima. Naime, reljefna konfiguracija grada uvjetovala je da kućanstva u pojedinim dijelovima i nekoliko desetaka godina nakon izgradnje centralnog sustava kolektora odvodnje otpadnih voda ostaje uskraćena za ovaj civilizacijski doseg. Uznapredovala stambena izgradnja na užem području koja se vodila za popunjenjem svake slobodne parcele uvelike je suodgovorna za ovaj problem.

— Primjerice predio Sv. Jakova nema riješen sustav otpadnih voda jer je ono nekad gravitiralo infrastrukturi tadašnjeg Hotela Belvedere. Međutim, već dugi niz godina on je van funkcije pa ni instalacije nisu ispravne – objašnjava Begović. Situacija ništa bolja nije ni nešto zapadnije povijesnoj jezgri. Pokrivenost naselja Montovjerna iznosi 75 posto s priključeno samo 1 782 od ukupno 2 545 stambenih jedinica. Spomenuto znači da čak 763 kućanstva nisu spojena na javnu kanalizacijsku mrežu već koriste ‘crne jame’.

Ekološki tempirana bomba
Prema izjavama stanovnika Montovjerne, neki od njih stvar su odlučili preuzeti u vlastite ruke, međutim zbog neusklađenosti s Vodovodom koji, tvrde, nije bio previše zainteresiran za postizanje dogovora, danas i više od 20 godina nakon polaganja sekundarne razvodne mreže o vlastitom trošku koji je dosezao i do 20 tisuća kuna, bez kanalizacijskog su priključka.

— Svijest je bila takva da smo problem željeli riješiti još sredinom 90-ih. Naime, brinulo nas je kuda odlaze te otpadne vode. Poznato je da je Montovjerna sagrađena na tri špilje koje su u jednom trenutku zbog izvođenja građevinskih radova zatrpane. Fekalije se izlijevaju u podzemlje Montovjerne što je jedna velika ekološka tempirana bomba – kaže naša sugovornica koja je zbog složenosti situacije u kojoj se nalazi željela ostati anonimna. Događalo se da su neki privatni korisnici izvodili nelegalne priključke, nastavlja. Najrecentniji primjer toga onaj je puknuća cijevi sustava odvodnje hotela Libertas Rixos koji je zbog nestručno izvedenog priključka fizičke osobe za posljedicu imao višednevno zagađenje mora fekalijama. Potencijalno izlijevanje kanalizacije, međutim, svakodnevica su stanara ovog područja upravo poradi specifične oblikovanosti terena – prirodne depresije koja je rezultirala ovisnosti objekata o pumpama za prepumpavanje otpadnih voda u gradsku kanalizaciju.

— Kako se nalazimo ispod Ul. Iva Vojnovića u Gospinom polju – govori naš sljedeći sugovornik (osobni podaci poznati redakciji) – u zgradi imamo pumpe te septičku jamu koja se mora održavati i prazniti dva puta godišnje radi opasnosti izlijevanja fekalija u nižim dijelovima objekta što se već znalo događati. Znamo da i ostali stanovnici u našem okruženju pa tako i Sportska dvorana imaju isti problem te kao ‘ozebli sunce’ čekamo da se sukladno ishodovanoj građevinskoj dozvoli realizira sustav odvodnje otpadnih voda Gospinog polja što je u našem slučaju jedino rješenje – mišljenja je.

Zahvat vrijedan 24 milijuna kuna
Naime, kako iznosi Vicko Begović, član uprave Vodovoda Dubrovnik, kroz iduće dvije do tri godine planiraju se velika ulaganja u segmentu odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Dubrovnik angažmanom sredstava iz EU fondova čime bi se pokrivenost podigla na 92 posto.

— Očekujemo, ako dokumentacija prođe provjeru, da ćemo početkom iduće godine moći pristupiti gradnji – poručuje. Rok dovršetka radova pobrojanih zahvata predviđen je 2022. godine, a njena ukupna vrijednost iznosi 24 milijuna kuna. Kanalizacijski sustav osim na užem području grada manjka u naseljima poput starog dijela Mokošice, Zatona, Orašca te čitave Bosanke, Čajkovice, Čajkovića i Elafita.

— U fazi smo pripreme projektne dokumentacije za izgradnju sustava odvodnje na području Orašca, pred nama je dovršetak onoga u Zatonu i izgradnja istoga u starom dijelu Mokošice – iznosi za DuList Begović dodajući kako je rješenje sustava kanalizacije Bosanke predviđeno Prostornim planom. Ono će s obzirom na njenu izdvojenost od ostatka Grada podrazumijevati autonomni sustav s crpnom stanicom i uređajem za pročišćavanje u skladu s predviđanjima zakona za tamošnji broj stanovnika.

Bosanka

Na zaživljavanje projekta golfa na Srđu, Grad poručuje, neće čekati. No ono će na red doći ovisno o prioritetima. Trenutno, kao i Pobrežje u dugoročnom je planu te ne ulazi u projekt Aglomeracije Dubrovnik već čeka novi investicijski ciklus.

Prebacivanje loptice
Stanovnici Bosanke stoga će na kanalizaciju morati pričekati još dogledno vrijeme što im prema reakcijama naših sugovornika, mahom mještana, teško ne pada. Štoviše, sarkastično će, imaju prečnijih razloga za brigu.

-Grad nije voljan uložiti niti 35 tisuća kuna za postavljanje natkrivene autobusne čekaonice pa za očekivati je da ni ovo pitanje neće doskora riješiti. Prepucavanje između tvrtke Razvoj golf i gradske uprave traje već desetak godina. Svojedobno je bila popularna ideja i na tome su se dobivali izbori da Grad ovdje neće uložiti ni kune. Političari su dobili svoje fotelje, a stanje na terenu je ostalo nepromijenjeno. Imamo sreću da je u blizini obrtnik koji intervenira u slučaju prelijevanja septičke jame. Već nekoliko puta je intervenirao. Ovisno o pristupačnosti pristupačnosti i kapacitetu jame cijena zahvata kreće se od 1000 do 3000 kuna. Ipak je tu riječ od kojih 200 stanovnika, među kojima je 15-ak podstanara koji nisu prijavljeni te turističkih ležajeva kojih je preko 70 – zaključuju stanovnici Bosanke.

U ovom trenutku Grad Dubrovnik prema podacima Vodovoda starim pet godina, dostavljenim na upit na adresu naše redakcije, ima pokrivenost kanalizacijskom mrežom 66 posto svog područja što kroz planirane investicije namjerava podići na 92 posto. Konfiguracija terena, imovinsko pravni uvjeti, spomenička baština, jasno definiraju ograničenje razvoja mreže po pojedinim kotarevima. Ipak, sagledamo li iz perspektive krajnjeg korisnika svjesnog činjenice da je povijesna jezgra grada razrađeni kanalizacijski sustav reguliran Statutom Republike imala još krajem 13. stoljeća, s pravom se možemo zapitati što se do sada čekalo.

Komentari





O autoru: Iva Dedo


Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana