U suradnji s našim osnivačem Dubrovačko-neretvanskom županijom pokrenuli smo inicijativu da se status dubrovačke opće bolnice podigne na višu razinu. Oni koji odlučuju o tome nažalost još nisu donijeli takvu odluku. Svakog tjedna obilazim nadležne u Zagrebu, ali još uvijek bez rezultata koji očekujemo i zaslužujemo – izjavio je u petak ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. dr. sc. Marijo Bekić.
-Naša situacija je specifična, posebno s obzirom na geografski položaj, značaj grada Dubrovnika kao svjetskog brenda, ali i vrstu pacijenata koji trebaju hitnu medicinsku pomoć. Daleko su Split i Zagreb, a mi moramo imati visoko opremljenu bolnicu. U ovom trenutku nas zdravstveni sustav uvrštava među opće bolnice. Još uvijek naše specifičnosti nisu priznate – rekao je Bekić.
Bekić je izjavio kako se interes za rad u dubrovačkoj bolnici postoji, čemu su dokaz tri prijavljene specijalizacije, iz neurokirurgije, kardiologije i anestezije.
-Od trinaest specijalizacija imamo prijave na njih tri, a na posljednjem natječaju smo primili trinaest medicinskih sestara s određenog na neodređeno vrijeme. Liječnike ne treba kriviti što se ne javljaju na naše natječaje, jer se problem treba rješavati na državnoj razini – smatra Bekić.
Gradonačelnik Mato Franković izjavio je kako bolnica ima punu podršku grada te da bi promjena statusa riješila i pitanje naslijeđenih dugova i potpuno konsolidirala poslovanje.
Problem odljeva liječnika je pitanje za državnu razinu. na državnoj razini. Međutim, neki su se liječnici počeli i vraćati, jer ne teče u drugim državama med i mlijeko. Često su uvjeti života dosta lošiji. Siguran sam da će Grad Dubrovnik poticajima uspjeti jednim dijelom riješiti pitanje odljeva radne snage. Ako ljudima omogućimo rješavanje stambenog pitanja, mogućnost kupnje povoljnijeg stana, dobivanja stalnog radnog odnosa, a ne da čitav život budu stalni sezonci. Onda će radije živjeti ovdje, nego u iznozemstvu – objasnio je Franković.
Ravnatelj Bekić podsjetio kako se dijeli financijski ‘kolač’ u bolnici.
-Bolnica 90 posto svojih sredstava dobiva kroz ugovor s HZZO-om, a najveći dio tih sredstava odlazi na plaće djelatnika. Potom podmirujemo plaće vanjskih suradnika, potom komunalni troškovi, a tek preostali iznos koristimo za namirenje dobavljača. Riječ je o simboličnom iznosu. Zato postoje veliki dugovi hrvatskog zdravstva, ne samo dubrovačke bolnice već svih – naveo je Bekić.
-Dubrovačko-neretvanska županija iz decentraliziranih sredstava daje oko 7,5 milijuna kuna, što odlazi na tekuće radove i popravke. To je nedovoljno za normalno pozitivno funkcioniranje bolnice – dodao je Bekić.
Unatoč nastojanjima Uprave OB Dubrovnik HZZO još uvijek nije priznao troškove interventne kardiologije, neurokirurgije te posebno skupih lijekova.
-Kad bi se taj realni trošak priznao, dug bolnice bio bi dosta mali. Premda nam te troškove država ne plaća, nemamo namjeru to ukidati. Naši sugrađani i ubuduće će imati visok standard zdravstvene zaštite, dok god je ovakav stav bolnice – ustvrdio je Bekić.
-Ne možemo zaustaviti liječenje i napredak medicine. Zato moramo nabavljati aparate, kao što je FMS ili za koji tjedan mamograf – zaključio je Bekić.