Natrag
22.2.2019 05:57

facebook

twitter

google

rss

dulist

Azbestom prekriveno 49 građevina – od Gornjih sela do Straduna!

12.2.2019 @ 21:00 Andrea Falkoni Račić Aktualno

Podijelite:

Grad Dubrovnik je zaključno sa zadnjim danom 2018. godine zaprimio ukupno 49 prijava o građevinama koje sadrže azbest, a nalaze se diljem užeg i šireg gradskog područja – od Gornjih sela, preko Lapada i Gruža sve do Straduna! Prijave su se, naime, prikupljale još od početka listopada prošle godine, a sve s ciljem uspostave i provedbe mjera radi sprječavanja i smanjenja onečišćenja uzrokovanog djelovanjem azbestnog otpada radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša.

Od Gornjih sela do Straduna
Kako navode iz Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika, pod građevinama koje sadrže azbest podrazumijevaju se zapravo azbestni krovovi, salonitne ploče, i ostali azbestni materijali, ujedno vidljivi i štetni po zdravlje čovjeka i okoliš.
-Dosad smo prikupili 49 prijava od kojih je 38 prijava fizičkih osoba i 11 prijava pravnih osoba – naveli su u odgovoru iz Grada Dubrovnika dodavši kako se Javni poziv odnosio na prikupljanje podataka o građevinama s cijelog administrativnog područja Grada Dubrovnika pa smo tako i zaprimili prijave iz raznih dijelova grada, iz Gornjih sela, Lapada, Gruža, sa Straduna… Azbest zapravo predstavlja grupu minerala (silikata) koji izgledaju poput tankih vlakana. Zbog svojih mehaničkih i kemijskih svojstava, tj. čvrstoće i visoke otpornosti na toplinsko i kemijsko djelovanje, azbest se godinama koristio kao građevinski materijal, ali i izvan građevinarstva za izradu zaštitne odjeće i slično. Naročito široku uporabu u građevinarstvu imao je, pišu iz Ministarstva zdravlja, od 1950. do sredine 80-ih godina, a bilo koja zgrada sagrađena prije 2000. godine (kuće, škole, tvornice, bolnice itd.) može sadržavati azbest. Azbestna vlakna u obliku azbestne prašine prilikom procesa razgradnje mehaničkim putem (rušenja, lomljenja, brušenja i sl.) i vremenskim prilikama mogu se naći u zraku, udahnuti i ući u pluća te postati prijetnja jer uzrokuju rak pluća i druge plućne bolesti.

Azbest zabranjen od 2006.
Svi smo, ističu iz Gradske uprave, izloženi malim koncentracijama azbesta, ukoliko se nalaze u blizini, a posebno radnici te vlasnici i korisnici nekretnina koje sadrže azbest. Inače, u većini zemalja uporaba azbesta, kao najopasnijeg proizvoda, odavno je zabranjena, a u Hrvatskoj je tek od 2006. godine zabranjena njegova daljnja uporaba. Ipak se i dalje, u našoj okolini, nalaze proizvodi koji sadrže azbest jer su ugrađeni u brojnim školama, bolnicama i privatnim zgradama. Kako se može iščitati na stranicama Grada Dubrovnika, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Republici Hrvatskoj je od 2010. do 2015. godine umrla 441 osoba zbog dugotrajne izloženosti azbestu, dok je veći broj osoba oboljelih od raznih plućnih bolesti uzrokovanih azbestom. Važno je napomenuti da za razvoj bolesti nije nužan isključivo fizički dodir s azbestom, jer mogu oboljeti i druge osobe koje se nalaze u blizini.

I gradski prostori pod azbestom
Inače, i sam Grad Dubrovnik u svom vlasništvu ima građevine koje sadrže azbest, rečeno nam je iz Gradske uprave, ali nisu precizirali o kojim se zgradama radi. Rečeno nam je tek kako će se s tih lokacija azbest ukloniti i zbrinuti na odgovarajući način. Inače, prije tri godine pisali smo o reciklažnom dvorištu Čistoće pod Dubom koje je, upozorio je tada jedan naš čitatelj, prekiveno azbestnim pločama, a i stari prostori ove dubrovačke tvrtke na Putu od Republike bili su prekriveni azbestnim salonitom. Potvrdila nam je to krajem 2015. godine tadašnja direktorica Čistoće Nataša Gabričević, u trenutku kad je ova tvrtka bila u potrazi za novim prostorima. Odgovarajući na prozivke čitatelja DuLista o kancerogenom reciklažnom dvorištu, Gabričević je tada istaknula kako je većina prostora koje je Čistoća koristila do 2015. godine uglavnom bila pokrivena azbestnim pločama. — Prepoznavši isto kao primarni problem za ljude koji rade 8 sati dnevno na uredskim poslovima, već u prosincu prošle godine (2015. godine, op. a.) smo iselili iz tadašnjih uredskih prostora i to iz navedenog razloga, ali i zbog nepostojanja osnovnih uvjeta za rad oko 20 ljudi. Nažalost mnogi mediji nisu prepoznali težinu problema vezanog uz azbest te smo mjesecima zbog navedenog preseljenja bili predmet medijskih kritika – rekla je Gabričević. Pod azbestnim krovom je i Veslački klub Neptun. Predsjednika kluba, ujedno i predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebicu upitali smo zašto se čeka s njegovim uklanjanjem. Odnosno smatra li kako se ovaj problem mogao riješiti i ranije, stavljanjem te točke na Gradsko vijeće ili prikupljanjem sredstava, umjesto što se čekalo na Strategiju razvoja sporta, koja je upravo obnovu hangara NK Neptun izdvojila kao jedan od ciljeva.

-Pod rekonstrukcijom Veslačkog kluba Neptun ne podrazumijevamo samo uklanjanje azbestnog krova za koji se slažem kako je sramota svih nas, a najviše mene. Ako stavimo i neku drugu ploču, opet govorimo o katastrofalnim uvjetima – rekao je Potrebica te istaknuo kako se nakon 50 godina neulaganja, želi klub dovesti u red. Inače, nedavno predstavljena Strategija o razvoju sporta spomenula je upravo nužnu obnovu hangara NK Neptun.
-Prije nikoga nije bilo briga za sport, pogotovo za Neptun. Pritom mislim na nositelje javne vlasti u Dubrovniku. Sad kad sam kao predsjednik Neptuna dobio priliku obnašati dužnost predsjednika Gradskog vijeća, smatrao sam kako je nekorektno prema dubrovačkom sportu općenito, iskoristiti svoju poziciju i u proračunu osigurati milijun ili milijun i pol kuna. To sam mogao, kako zbog svoje pozicije, ali i zbog stanja u kojem Neptun jest. No, nisam. I zato smo izabrali put u kojem ćemo se strpjeti neko vrijeme i napraviti Strategiju. Nije bit javnog djelovanja pomoći samo vašim bližnjima, a da pritom cijeli sustav ne štima. Vrlo jasno i transparentno je definirano kakva je situacija u Neptunu te je na temelju toga definiran dvogodišnji plan. Pristaša sam sustavnog rada. Zato i nije renoviran, a ne zato što nisam mogao osigurati sredstva u proračunu – zaključuje Potrebica.

Javljajte se i dalje!
Na naše pitanje koji su daljnji koraci, odnosno što će se dalje poduzeti po pitanju ukljanjanja azbesta iz okoliša iz Grada Dubrovnika naglašavaju: ‘Po završetku Javnog Poziva, Grad je dostavio prikupljene podatke o građevinama koje sadrže azbest Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost’. — Nadalje, Grad je dužan financirati troškove uklanjanja, zbrinjavanja i odvoza otpada koji sadrži azbest dok je su/financiranje novih zamjenskih krovova, ideja Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika s ciljem poticanja lokalnog stanovništva na uklanjanje, ne samog azbestnog otpada, nego i drugih vrsta opasnog otpada, kao i uspostavljanja cjelovitog sustava zbrinjavanja otpadom. Tijekom veljače 2019., a sukladno odgovarajućim proračunskim mogućnostima, uspostavit ćemo odgovarajući model financiranja uklanjanja, zbrinjavanja i odvoza azbestnog otpada te su/financiranja zamjenskih krovova. U obzir se trebaju uzeti i razmotriti svi uvjeti, je li riječ o pravnoj ili fizičkoj osobi, namjeni građevine, stanju azbestnog pokrova, hitnosti rješavanja i uklanjanja istog. Također, Domouprava Dubrovnik je prijavila stambene zgrade kojima upravlja, a koje ujedno sadrže azbest – navode iz Gradske uprave te napominju da bez obzira što je rok za prijavu završen, dok se ne krene s uklanjanjem, zbrinjavanjem i odvozom otpada koji sadrži azbest, svi koji imaju podatke ili su vlasnici građevina koji sadrže azbest, mogu se i dalje javiti.

Komentari





O autoru: Andrea Falkoni Račić

Profesorica sam povijesti i etnologije, no igrom slučaja, ili sreće, nakon završenog studija počela sam raditi kao - novinarka. I u tom poslu, uz lijepe, ali i teške trenutke, ostala niz godina. Volim kad svojim radom pomažem ljudima velikog srca. U slobodno vrijeme, nije da ga baš imam, čitam, slušam, osluškujem...

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana