Politika

ANALIZA PREDSJEDNIČKIH IZBORA Dubrovački politolozi o bezsadržajnom Milanoviću i raspjevanoj Kolindi

Zoran Milanović pobjednik je predsjedničkih izbora, s osvojenih milijun i 34 tisuće glasova birača, tj. 52,70 posto. Njegova protukandidatkinja, dosadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, dobila je 929 tisuća glasova, što je 47,30 posto. Ukupno je na izbore izašlo gotovo 55 posto birača, tj. više od 2 milijuna i 52 tisuće, a nevažećih listića bilo je više od 4 posto, čak 89 tisuća.

Milanović je pobijedio u sva četiri najveća grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te u većini velikih gradova i županijskih središta, na sjeverozapadu zemlje, u Istri i Primorju. Kolinda Grabar-Kitarović najviše je glasova dobila u Slavoniji, Dalmaciji i Lici te većinu glasova u inozemstvu. Izborne rezultate analizirali su politolozi Pero Maldini za HRT i Đorđe Obradović za Slobodnu Dalmaciju.

– Moglo se znati već nakon prvog kruga sučeljavanja tko će uči u drugi krug, i obzirom na trend rasta Milanovića i trend pada Kolinde Grabar-Kitarović očekivala se tijesna utrka. Međutim, dogodila Milanovićeva pobjeda s većom razlikom. To je posljedica razočaranjem predsjednicom koja je u kampanji imala niz neprimjerenih nastupa. Nedostatno znanje o političkom i ekonomskom sustavu nije se vidjelo u petogodišnje mandatu, ali je na vidjelo izašlo tijekom kampanje, kazao je Pero Maldini. Smatra da se glasovalo ne ‘za Milanovića’, nego ‘protiv’ Grabar-Kitarović.

‘Od početka je’, kazao je Maldini, ‘sigurno da predsjednički izbori nisu toliko bitni vezano za promjene koje su bile najavljene jer su oba kandidata predstavnici ‘establišmenta’. Jasno je bilo da će ishod izbora odlučiti o preslagivanju više unutar HDZ-a i nešto manje unutar SDP-a. Plenović bi u slučaju pobjede Grabar-Kitarović bio u puno komotnijoj poziciji, bez obzira što bi ona mogla djelovati ‘kontra Vlade’. Stranački oponenti ovo će iskoristiti kao dodatni poraz – s isključivim ciljem da desno krilo preuzme stranku. Plenkovićevi oponenti su već sinoć vrlo jasno ‘skočili’.

Dodao je kako se ne radi o homogenoj ekipi: ‘Tri su kandidata desnog krila HDZ-a, ali je pitanje koliko utjecajnu strukturu imaju. Desno je prilično širok pojam, čak i unutar HDZ-a. Zajedničko svoj trojici pretendenata na čelno mjesto u HDZ-u je da su prilično autoritarni, gotovo na rubu standarda liberalne demokracije, prilično su etnocentristički i zastupaju izrazito tradicionalne vrijednosti, kazao je Maldini. Smatra kako se radi o ideološkoj fasadi borbe za moć’. A izbor Milanovića, dodaje Maldini – može biti i olakšavajuća okolnost za Plenkovića, koji dobija suparnika i u odnosu prema predsjedniku “može bildati svoju poziciju”. Također, predsjedamo Vijećem EU-a i oni koji krenu u konkretnu borbu mogli bi biti prokazani da rade i protiv nacinalnih interesa, dodao je.

– Ni sad SDP nije ponudio nekakav sadržaj. Tek su se primirili nakon EU izbora. Pobjeda Milanovića je itekako vjetar u leđa, ali to ne znači ništa. Pitanje je hoće li se SDP uspjeti konsolidirati i hoće li ponuditi konkretan program i za to nemaju puno vremena, kazao je Pero Maldini. Dodao je da je Milanović dobio izbore najviše zahvaljujući svojoj osobnosti. Svjetonazorska orjentacija nije više dovoljna, SDP se mora sadržajno graditi i pripremati se za izbore.

Maldini smatra da je Milanović već ispucao sve politike vezane za ideološka i stranačka prpucavanja. On je sad u ugodnoj poziciji i u kampanji je promovirao građanske vrijednosti i liberalno-demokratski koncept. Njegova pozicija može biti jako konstruktivna, ako se ne bude odao stanačkom kadroviranju ili ideološkim pristranostima. Naglasio je da i Milanović i Plenković, unatoč ideološkim razlikama – dijele ‘elementarni liberalno-demokratski korpus vrijednosti koje bi trebao imati svaki moderni političar’. Nada se iskoraku u hrvatskoj demokraciji.

– Zoran Milanović pobijedio je prvenstveno kao pojedinac. U pozdravnom govoru obećao je jednak odnos prema svim građanima i Ustav Republike Hrvatske kao vodilju. Ponovio je da nikad nije davao nerealna obećanja, pa ni u pozdravnom govoru nije obećao ništa od onoga na što izravno ne može utjecati. Nepovoljan rezultat predsjedničkih izbora za HDZ ugrožava poziciju Andreja Plenkovića na budućim unutarstranačkim izborima. Raspjevana Kolinda Grabar-Kitarović i poslije izbornog je poraza djelovala kao da je rezultat primila s olakšanjem, a ne razočaranjem. Nema komu nije zahvalila i bila je uvjerljivija nego na ijednom sučeljavanju, a posebno na predizbornim skupovima. Čestitala je i Milanoviću i istaknula da će prijenos vlasti biti civiliziran i u skladu s hrvatskim vrijednostima –  napisao je Đorđe Obradović za Slobodnu Dalmaciju

‘Prvi krug kampanje za izbor predsjednika’, nastavio je, ‘bio je test i za građane i za kandidate u kojemu je bilo svakakvih, pa i skandaloznih izjava. Sučeljavanja u drugome krugu služila su prvenstveno mobiliziranju neodlučnih birača i onih koji su glasali za druge kandidate. Djelovalo je da Kolinda Grabar-Kitarović ima veću potencijalnu potporu, prvenstveno među Škorinim biračima, ali Škoro je svoje birače pozvao da dopišu uz broj 3 “svoj hrvatski narod” i time listiće učine nevažećima. Zbog toga je u drugome krugu više od 89 tisuća nevažećih listića. Djeluje mnogo, ali nedovoljno za pokretanje nove političke stranke i parlamentarne izbore’.

– U prvom sučeljavanju Zoran Milanović bio je primjetno nervozan, pravio je grimase i učestalo dirao nos, što je dan poslije pravdao bolešću. Kolinda Grabar-Kitarović nije iskoristila njegovu nesigurnost i ponašanje neprimjereno državnicima, nego se držala unaprijed pripremljenog, mirnog izlaganja s čestim osmijesima, što se njezinim simpatizerima moglo svidjeti, ali ne i privući neodlučne. Drugo sučeljavanje prošlo je s bolje pripremljenim Milanovićem, koji je pazio i na ponašanje i na sadržaj kojim je prvenstveno kritizirao Vladu i njezine mjere, te protukandidatkinju za nečinjenje i više posrednu nego izravnu povezanost s korupcijskim aferama. Kolinda Grabar-Kitarović držala se taktike kao i za prvo izlaganje i nije imala toliko velikog protivnika u Milanoviću koliko u svojem savjetničkom timu. Već za vrijeme prvog sučeljavanja njezina je savjetnica tražila prekid rasprave “zbog umora predsjednice”, čime ju je javno prokazala slabijom od konkurenta. Poslije drugog sučeljavanja predsjedničin savjetnik verbalno je napao Zorana Milanovića i time smanjio medijski učinak predsjednice jer su mediji savjetniku, kojemu bi trebao savjetnik za ponašanje, dali prostor i vrijeme. Ujedno je, kao i savjetnica u prvome sučeljavanju, stvorio negativan publicitet predsjednici. Treće sučeljavanje prošlo je izjednačeno s međusobnim prepirkama, pa i uvredama, i njima su mogli biti zadovoljni simpatizeri kandidata, ali to nije moglo pomoći za privlačenje gotovo polovine biračkog tijela koje nije ni izišlo na izbore u prvome krugu. Milanovićev agresivan nastup mogao je privući i Kolakušićeve i Juričanove birače, što je oko 200 tisuća potencijalnih glasova, kao i birače koji su glasali u prvome krugu za kandidate lijeve i liberalne političke opcije, te protestne birače, što je još oko 100 tisuća mogućih glasova – kazao je Obradović.

‘Zaključak je poslije tri televizijska vrlo gledana i u ostalim medijima dobro popraćena sučeljavanja da programi nisu bili u prvome planu’, iznio je Đorđe Obradović dodavši kako ‘na kraju, ni u svijetu ne pobjeđuju programi, nego dojam o kandidatima, sviđanje koje postignu u ciljnoj javnosti’.

– Što su još, osim rezultatske neizvjesnosti, pokazali netom završeni predsjednički izbori? Prvenstveno da bi i kroz javnu i saborsku raspravu trebalo razmotriti institute izborne šutnje i izravnog biranja predsjednika Republike Hrvatske. Izborna šutnja izgubila je smisao u vrijeme interaktivnih medija i društvenih mreža. Velika većina internetskih korisnika do sadržaja dolazi posredstvom tražilica i praćenjem korisničkih i medijskih objava koje dijele njihovi virtualni prijatelji, tako da su i na dan izborne šutnje i na sam izborni dan dostupni prilozi iz kampanje i reakcije na njih. Ne samo da su dostupni, nego se nalaze na vrhu rezultata pretraživanja, posebice ako su izazvali veliku pozornost korisnika. Primjerice, u 18 sati 5. siječnja, pred kraj izbornog dana, najčešće korištena tražilica Google je od 14 prijedloga smještenih na početni ekran za pojmove Milanović i Grabar-Kitarović nudila 13 priloga o sučeljavanju i samo jedan o glasanju predsjedničkih kandidata. Premda su to prilozi objavljeni prije izborne šutnje, Google ih i dalje svrstava na vrh zbog velikog zanimanja javnosti za njih. Slična je situacija s tradicionalnim medijima. Plakati su i dalje ostali javno vidljivi, i to što su zalijepljeni prije izborne šutnje praktički ništa ne mijenja – iznio je Obradović.

Također, poručio je kako ”prilozi koje su televizijske i radijske postaje i pojedini korisnici postavili na društvene mreže, među kojima je i po količini sadržaja najveća televizija na svijetu YouTube, i dalje stoje i za vrijeme izborne šutnje. Ispada da je izborna šutnja ostala samo za dnevne novine. Čak su i pojedini tiskani mediji, poput lokalnih i besplatnih tjednika, doskočili izbjegavanju izborne šutnje tako što iziđu dan ranije. Što bi se u stvarnosti izgubilo ukidanjem izborne šutnje? Ništa. I dalje bi ostale na snazi odredbe o zabrani prodaje ili kupnje glasova pa bi takvi, ozbiljni prekršaji mogli biti sankcionirani neovisno o tome postoji li izborna šutnja ili ne postoji’.

– Polupredsjednički sustav zamijenjen je ustavnim promjenama 2000. u verziju parlamentarnog sustava koja je zadržala izravni izbor predsjednika Republike Hrvatske. Premda mnogi teoretičari hrvatski politički sustav nazivaju čistim parlamentarnim sustavom, on bi zaista bio “čist” kad bi se predsjednik birao u parlamentu, dakle u Hrvatskom saboru, predstavničkom tijelu građana i nositelju zakonodavne vlasti. Izravni izbor predsjedniku daje veliki legitimitet, ali ovlasti predsjednika nisu tako velike, niti su u skladu s izravnim izborom. Može li se to dokazati i na primjeru ovih predsjedničkih izbora? Može analizom sadržaja predizbornih programa kandidata i njihovim izjavama u kampanji. Velika većina kandidata nije ni ponudila program koji birači mogu pročitati, analizirati i koji bi bio u skladu s ustavnim ovlastima predsjednika.

Predsjednički izbori kandidatima prvenstveno služe da bi povećali njihovu vidljivost u ciljnim javnostima, što je početni cilj svake kampanje odnosa s javnošću. Što od toga ima Hrvatska? Ništa osim sukoba kad predsjednik Republike i Vlade nisu iz iste stranke ili koalicije. Što od toga imaju građani? Ništa osim troška. Budući da se i Zoran Milanović više puta izjasnio da je osobno za čisti parlamentarni sustav, s biranjem predsjednika u Hrvatskom saboru, prvenstveno zbog njegova iskustva na mjestu predsjednika Vlade i sukoba koje je u to vrijeme imao s predsjednicom Grabar-Kitarović, može se dogoditi da upravo on, izravno izabran, pokrene postupak protiv izravnog biranja predsjednika – zaključio je Đorđe Obradović.

Pročitajte još

Kristić: Nisam u sukobu interesa, a bez institucija maske neće pasti

Dulist.hr

MASKE SU PALE? HDZ: Iza Kristićeve priče o Malom Stradunu stoji njegov obiteljski interes

Dulist

MARO KRISTIĆ Povezivanje Kalamote brodom Europa uvredljiva je gesta prema otočanima

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija