Akademik Davorin Rudolf izjavio je za novinsku agenciju Hina kako je ugovorom Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine granica u Malostonskom zaljevu promijenjena na štetu Hrvatske te kako je to hrvatska vlada dužna reći hrvatskim zastupnicima i građanima.
Rudolf je podsjetio kako su hrvatski stručnjaci i većina znanstvenika uvjereni da je na dan proglašenja svoje neovisnosti i samostalnosti, 25. lipnja 1991. godine, Hrvatska stekla otoke Mali i Veliki školj i Rt rep Kleka poštujući međunarodnopravno načelo o stjecanju naslijeđenih granica bivše Republike Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji, te kako za to ima dovoljno dokaza.
Akademik Nenad Vekarić, Stjepan Ćosić i Niko Kapetanić objavili su nedavno knjigu "Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka" u kojoj potkrepljuju tvrdnju da je granica na Kleku promijenjena 1974. u korist BiH grubom krivotvorinom jednog bosanskohercegovačkog geodeta.
Za vrijeme bivše Jugoslavije objavljeni su brojni zemljovidi na kojima je ucrtana granica između Hrvatske i BiH u Malostonskome zaljevu.
Po Rudolfovim riječima, načelo poštivanja i stjecanja zatečenih granica (uti possidetis) važni su za sve novostvorene države, a to je potvrđeno i u službenome mišljenju Badinterove komisije o granicama bivših jugoslavenskih federalnih jedinica, objavljeno u siječnju 1992. godine.
Dodao je kako mu stoga nije jasno zašto su tu promjenu granice u Malostonskome zaljevu prihvatili članovi našega pregovaračkoga tima.
Upitan za komentar izjave iz vlade da će Hrvatska ugovore koje je potpisala i ratificirati, Rudolf je upozorio kako ta izjava nije korektna prema Hrvatskome saboru, koji obavlja kontrolu međunarodnih ugovora i ocjenjuje jesu li sukladni s državnim interesima te zapravo nadzire rad vlade i ministarstava.
– Ako je sadržaj ugovora suprotan hrvatskim interesima, Sabor ga neće potvrditi, tj. ratificirati – izjavio je, rekavši da u odnosima između država ima ugovora koji su potpisani, a nikada nisu stupili na snagu jer nisu ratificirani.
Rudolf je dodao kako bi rješavanje problema sa suverenitetom nad dvama otočićima i vrhom Kleka najpogodniji izravni pregovori stručnjaka ili "ad hoc arbitraža" u kojoj bi bili, primjerice, po trojica stručnjaka iz svake države i sedmi, "neparni" arbitar iz inozemstva.
– Postupak bi bio kratak i jeftin. Arbitri ne bi zalazili u reviziju čitave granice koja je duga preko tisuću kilometara. Ako bosansko-hercegovačka vlada zatraži da se ispita i granica na Uni, stučnjaci bi mogli obaviti i taj posao – rekao je Rudolf, napominjući da bi takav zahtjev moralo uputiti Sarajevo.
Rudolf zaključno naglašava da su Veli i Mali školj i Rt rep Kleka male površine, nemaju stratešku važnost, ne utječu na gradnju Pelješkoga mosta, ali se promjenom granica ruši načelo stjecanja zatečene granice na dan osamostaljenja država.
– Prema tome, poštivanje toga načela je u interesu i BiH zbog identificiranja granica sa Srbijom i Crnom Gorom – zaključio je Rudolf.