Aktualno

Akademik Rudolf: Ugovor s BiH štetan za Hrvatsku

Akademik Davorin Rudolf izjavio je za novinsku agenciju Hina kako je ugovorom Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine granica u Malostonskom zaljevu promijenjena na štetu Hrvatske te kako je to hrvatska vlada dužna reći hrvatskim zastupnicima i građanima.

Rudolf je podsjetio kako su hrvatski stručnjaci i većina znanstvenika uvjereni da je na dan proglašenja svoje neovisnosti i samostalnosti, 25. lipnja 1991. godine, Hrvatska stekla otoke Mali i Veliki školj i Rt rep Kleka poštujući međunarodnopravno načelo o stjecanju naslijeđenih granica bivše Republike Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji, te kako za to ima dovoljno dokaza.

Akademik Nenad Vekarić, Stjepan Ćosić i Niko Kapetanić objavili su nedavno knjigu "Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka" u kojoj potkrepljuju tvrdnju da je granica na Kleku promijenjena 1974. u korist BiH grubom krivotvorinom jednog bosanskohercegovačkog geodeta.

Za vrijeme bivše Jugoslavije objavljeni su brojni zemljovidi na kojima je ucrtana granica između Hrvatske i BiH u Malostonskome zaljevu.
Po Rudolfovim riječima, načelo poštivanja i stjecanja zatečenih granica (uti possidetis) važni su za sve novostvorene države, a to je potvrđeno i u službenome mišljenju Badinterove komisije o granicama bivših jugoslavenskih federalnih jedinica, objavljeno u siječnju 1992. godine.

Dodao je kako mu stoga nije jasno zašto su tu promjenu granice u Malostonskome zaljevu prihvatili članovi našega pregovaračkoga tima.
Upitan za komentar izjave iz vlade da će Hrvatska ugovore koje je potpisala i ratificirati, Rudolf je upozorio kako ta izjava nije korektna prema Hrvatskome saboru, koji obavlja kontrolu međunarodnih ugovora i ocjenjuje jesu li sukladni s državnim interesima te zapravo nadzire rad vlade i ministarstava.

– Ako je sadržaj ugovora suprotan hrvatskim interesima, Sabor ga neće potvrditi, tj. ratificirati – izjavio je, rekavši da u odnosima između država ima ugovora koji su potpisani, a nikada nisu stupili na snagu jer nisu ratificirani.

Rudolf je dodao kako bi rješavanje problema sa suverenitetom nad dvama otočićima i vrhom Kleka najpogodniji izravni pregovori stručnjaka ili "ad hoc arbitraža" u kojoj bi bili, primjerice, po trojica stručnjaka iz svake države i sedmi, "neparni" arbitar iz inozemstva.

– Postupak bi bio kratak i jeftin. Arbitri ne bi zalazili u reviziju čitave granice koja je duga preko tisuću kilometara. Ako bosansko-hercegovačka vlada zatraži da se ispita i granica na Uni, stučnjaci bi mogli obaviti i taj posao – rekao je Rudolf, napominjući da bi takav zahtjev moralo uputiti Sarajevo.

Rudolf zaključno naglašava da su Veli i Mali školj i Rt rep Kleka male površine, nemaju stratešku važnost, ne utječu na gradnju Pelješkoga mosta, ali se promjenom granica ruši načelo stjecanja zatečene granice na dan osamostaljenja država.

– Prema tome, poštivanje toga načela je u interesu i BiH zbog identificiranja granica sa Srbijom i Crnom Gorom – zaključio je Rudolf.

Pročitajte još

Može li se Dubrovnik uspoređivati s ‘kraljicom’ Jadrana?

Iva Dedo

Zatvorena žičara Excelsu je ‘koštala’ 8,5 milijuna kuna

Leona Rašica

LUKAVO PRIPREMAJU TEREN Kako se zaštititi od prevaranata?

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija