Natrag
16.12.2018 07:54

facebook

twitter

google

rss

dulist

“1991. su nas uništavali jedni, a danas drugi!”

13.7.2013 @ 0:18 Baldo Marunčić Aktualno
18;18

Podijelite:

U gradskoj vijećnici u petak navečer održana je ponovljena javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja neizgrađenog dijela naselja Bosanka, na kojoj je još jednom predstavljen ovaj dokument, a čule su se i brojne primjedbe na njegov izgled.

Podsjetimo, Prijedlog je prvotno bio javno raspravljen još u veljači 2012. godine, dobivena su sva mišljenja i siglasnosti, ali je iz proceduralnih razloga (isteka roka za prihvaćanje) javna rasprava morala biti ponovljena.

Predstavnica izrađivača Prijedloga, tvrtke Unifika, arhitektica Iva Gredelj izložila je detalje ovog dokumenta kroz jednosatno (uglavnom) isčitavanje podataka. Kazala je kako je na navedenom području jugoistočno od mjesta Bosanka na površini dimenzije 480 za 220 metara, odnosno na 10,24 hektara površine plana, planirana izgradnja niskih građevina mješovite namjene, pretežito stambene. Područje plana podijeljeno je u dvije zone, zonu A predviđenu za turizam i gradnju 28 građevina te zonu B namjenjenu za gradnju naselja sa 72 građevine, s većom katnosti i manjom vizualnom izloženosti prema padinama Srđa.

Nakon uvodnog izlaganja uslijedila su pitanja i komentari zainteresiranih građana, a serija je otvorena pitanjem Luka Braila o vizuri građevina na padinama Srđa, konkretnije hoće li se građevine vidjeti iz Grada, na što mu je odgovoreno kako GUP kroz svoju odredbu u mnogome ostaje nedorečen, a posebno je istaknuto kako 'masiv Srđa' kao pojam zapravo ne postoji.

– Građevine će biti vidljive iz Grada, ali UPU Bosanke zapravo ne obuhvaća padine Srđa, već padine Žarkovice, a za točnu analizu trebali bismo konzultirati geografe – odgovorila mu je pročelnica Jelena Lončarić, dodavši kako u GUP-u stoji kako građevina 'ne smije ugroziti vizure prema Gradu'.

Željko Polović, koji je već postao stalni sudionik javnih rasprava, prepoznao je dva problema u Prijedlogu plana. Prvi je prometni, jer je po njemu spojna cesta 'prestrma', a drugi je problem odvodnje od polja na Bosanci do Zlatnog potoka.
– Ovdje kao da netko ne zna čitati kartu – istaknuo je Polović.

Još jedan stalni sudionik javnih rasprava, arhitekt Slobodan Vuković, istaknuo je kako je u Prijedlogu plana zapravo riječ o 'smokvinom listu za trženje nekretninama'.
– Nemamo uvedenu položajnu rentu, kao neki drugi europski gradovi u Bavarskoj ili Engleskoj. Nema logike u razvitku prostora, trži se vizura. A ja poručujem svim ulagačima da će propasti. Ovdje je očito ponovljen obrazac Nuncijate. Zanima me zašto nijedna primjedba građana ili struke nije uvažena i unesena u Prijedlog? Ovo je zla kob dubrovačkog urbanizma. Tko je uopće bio arbitar u odlučivanju po primjedbama i po kojim kriterijima? – pitao je Vuković.

Marija Kojaković iz Društva arhitekata Dubrovnik pohvalila je posao kolegice joj Gredelj na prezentaciji povijesnog presijeka 40 godina upravljanja prostorom u Dubrovnikom, ali i napomenula kako nedostaje ključan dokument – slika Grada Dubrovnika kroz prostorno-plansku dokumentaciju, a koju je 2012. godine izradio županijski Zavod za prostorno planiranje. I Kojaković se pitala zašto cijeli niz primjedbi i prijedloga struke nije uvažen i uvršten, a potvrdila je bojazan Željka Polovića o poplavnom području u polju na Bosanci.
– Primjetila sam i kako nema nikakvih sadržaja društvene namjene, poput vrtića – kazala je Kojaković, na što joj je odgovoreno kako sami stanovnici Bosanke nisu tražili takav sadržaj.

Arhitekt Dinko ivičević – Bakulić zapitao se zašto se nigdje nije mogla vidjeti karta vlasništva nad česticama na Bosanci, jer, kako je kazao, osim stanovnika Bosanke vlasništvi imaju i 'neki Irci'.

Na prozivku ulagača odgovorila je Renata Suša iz tvrtke NCH Capital, odnosno hrvatske tvrtke Nova europska ulaganja.
– Mi smo američki fond i trenutno smo vlasnici oko 30 posto čestica u obuhvatu Plana. NCH Capital već ima iskustvo ulaganja u letonskoj Rigi, na Krfu i na Svetom Stefanu. Želimo izgraditi reprezentativan objekt na ponos Dubrovniku. Došli smo prijateljski i nemamo što skrivati – kazala je Suša.

Na red su potom došla dva brata Paskojevića. Prvo je Luko zatražio da se ne ukida visoka katnost građevina, dodavši kako se ona dozvolila u Gružu, lapadu i na Pločama.
– A ja na svojih 20 tisuća kvadratnih metara ne mogu niti tri kuće izgraditi. 1991. godine uništavali su nas jedni, a sad nas uništavaju drugi, i to papirima – kazao je Luko Paskojević, dok je njegov brat Ilar upitao po čemu konzervatori imaju zadnju riječ po pitanju katnosti. Objasnio je i zašto su stanovnici Bosanke odbili ikakve javne sadržaje.
– Mi imamo za to dvojnu stambenu zgradu, koja je sad u vlasništvu AUDIO-a. Od gradonačelnika smo dobili izborno obećanje da će nam to biti dodijeljeno, i tu ima dovoljno prostora za sve potrebe mjesta – istaknuo je Ilar Paskojević, usput prozvavši župana Nikolu Dobroslavića, zbog čijeg nepovoljnog mišljenja je cijeli projekt bio zakočen.

Arhitektica Svjetlana Jelavić kazala je kako Grad zaslužuje bolju viziju, planove i strategiju.
– Tu im dajete mogućnost gradnje podruma. Kakvi podrumi? Pa nismo u Slavoniji! Ovo sve je samo gluma jer ovakav UPU je u suprotnosti s GUP-om – kazala je Jelavić.

Za riječ se javio i Konstantin Žitinski zapitavši tko je taj koji je 'jednom odredio granicu prostornih planova i s koliko stručnosti'. Kazao je kako se prijedlozi prema višim razinama mogu slati u interesu građana. Gradnju u krškom polju nazvao je 'neprirodnom', a prigovorio je i na ograničavanje u katnosti izgradnje.
– Dozvolili ste Nuncijatu i Glavicu Babinog kuka, a sad će te farizejski kažnjavati i pokazati savijest, štititi Grad zabranom gradnje na Bosanci? – zapitao se Žitinski.

Inače, javni uvid u prijedlog traje 30 dana, od 8. srpnja do 6. kolovoza 2013. godine, svaki radni dan od 8 do 15 sati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, i na internetskoj stranici Grada Dubrovnika.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana