Kad se kalendarska godina približi svom kraju, vrijeme je za podvlačenje crte pod postignuto. Velik dio hotela i privatnog smještaja zaključio je svoju poslovnu godinu, broje se prihodi, planira se iduća godina.
Takav trend uočljiv je na području cijele Dubrovačko-neretvanske županije, jedne od rijetkih u Hrvatskoj koju u bližoj budućnosti očekuju veća ulaganja u turistički sektor. O tome, ali i drugim aktualnostima razgovarali smo s direktorom Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Vladimirom Bakićem.
Kako biste ocijenili godinu na isteku?
Godina na isteku na području županije protekla je s vrlo dobrim uspjehom, s povećanjem dolazaka i noćenja u odnosu na lani. I poduzetničkom sektoru financijski promet je u porastu uz napomenu da je dio otišao na povećano izdvajanje na PDV, jer se stopa povećala na 13 posto. To nije bilo ranije planirano pa je uglavnom išlo na teret prihoda hotelskih kuća i privatnih iznajmljivača. Promjena stope je donesena puno kasnije od potpisanih ugovora i to se reflektiralo na financijski rezultat. Ti ugovori se nisu mogli mijenjati jer bi to bilo neprihvatljivo na tržištu. Nešto drukčije je kod ugostitelja, koji su mogli povećati cijene jer ne planiraju toliko unaprijed, ali je kod većine procijenjeno da nema svrhe mijenjati cijene iz tog razloga. Prihodovna strana je u pozitivnom trendu što potvrđuju i investicije koje se događaju. Teško bi bilo očekivati da investicije idu, a da se dugoročno ne vidi zarada ulagača. Zato je 2014. bila još jedna uspješna godina. Nismo imali osjetnih problema na tržištu. Možda tek vezano za vremenske prilike, koje su ove godine bile neuobičajene. Ali u svemu tome su veće destinacije pokazale da mogu biti privlačne i da ni te okolnosti ne utječu na njihov uspjeh.
Nedavno je najavljeno otvaranje Sheratona u Župi dubrovačkoj, u tijeku su i drugi projekti ulaganja, nakon više od dvadeset godina tapkanja na mjestu.
Obično to stavimo pod naslov ‘privatizacija’, ali konkretno u Srebrenom je tvrtka privatizirana prije osam godina. Međutim, s obzirom na imovinsko-pravne odnose kao preduvjet za dobivanje svih potrebnih dozvola taj proces se otegao. Prema izjavama ulagača, nakon što su riješili imovinska pitanja i sve uskladili s katastrom i zemljišnikom, proces izdavanja dozvola bio je lagan i brz. Nekoliko hotela, poput Kupara koji su u potpunosti neaktivni, nije uopće privatiziran. Čekamo objavu završnog natječaja nakon kojeg bi koncesionar mogao otpočeti s pripremom dokumentacije, a potom i izgradnjom. Slično je u Platu, Maestralima. Belvedere ima vlasnika, ali se još pripremaju projekti. Niz je problema vezanih za splet investiranja, a najvažnija je činjenica da se nije privatiziralo na vrijeme. A i kad jest, onda su novog vlasnika dočekali neraščišćeni imovinsko-pravni odnosi na kojima se godinama treba raditi. Osim Sheratona, u Mlinima je izgrađen potpuno novi objekt s puno većim standardom i četiri zvjezdice. Također, u tijeku je izgradnja Hotela Kompas koji je u onom svom obliku praktično nestao. Izgradit će se novi i moderniji. Gradi se i marina u Slanome, što je za nas značajna investicija. Akvatorij naše županije je najmanje iskorišten za marine. Praktično imamo tek dvije, uz neke manje lučice. Očekuje se nadalje ulaganje u hotele na Korčuli, podizanje kvalitete na tri ili četiri zvjezdice. Bit će to iskorak za Korčulu, jer više nije lako prodavati nisku kvalitetu, čak ni po niskim cijenama. Vlasnik hotela Korčula i Orebić je isti pa je njegov plan da 2016. podigne kvalitetu i u Orebiću. Time bi u tom dijelu županije povećali kapacitet, ali i kvalitetu usluga. Vrijedi spomenuti i ulaganje u trgovački centar u Župi dubrovačkoj, jer sasvim sigurno donosi novost i dodatni sadržaj turističkoj ponudi.
Kakva je situacija s Neretvom? Čini se kao da je taj dio županije malo u zapećku.
Na neretvanskom području uglavnom je prisutan izletnički program uz, naravno, iznajmljivanje. Zadnjih godina je aktivan i kite surfing na ušću Neretve i u tom pogledu postoje potencijali, ali i problemi vezani za prostorno-planska pitanja. Hrvatske vode su objavile natječaj za prostor koji Grad Ploče vidi kao potencijal za razvoj, pa su i oni raspisali natječaj za koncesiju. Također, dio prostora atraktivnog za turizam je pod režimom zaštite prirode. To je velika prednost i potencijal za razvoj turizma. Više atraktivnosti će donijeti očuvana priroda, nego boravak u nekom luksuznom zdanju. Ne mora sve nužno biti kopija mediteranskih destinacija, koje su već afirmirane postojećom ponudom. Može se razviti segment kojega nemamo i nedostaje nam. S tim ciljem smo pokrenuli izradu studije koja bi pomogla u planiranju prostorno-planskih akata, kako bi se sagledalo jesu li postojeći planovi održivi i kako ih učiniti prihvatljivima s obzirom na okolnost da je dio područja pod zaštitom. Možda postoje neke lokacije na kojima se investicija može aktivirati u kratkom roku.
Dubrovnik ipak jest centralizirao turizam na jugu Hrvatske. Županijski turizam reklamira se na tržištima kao Dubrovnik Riviera?
To je uvijek dobro funkcioniralo, ali je pitanje dokle seže ta magična privlačnost Dubrovnika. Ona nije u svakom dijelu ista, niti je ponuda u svemu podudarna u svakom dijelu županije. Sigurno je Dubrovnik mamac koji može donijeti učinke cijelom prostoru. Gdje god je kompatibilno, pod istim nazivom nastojimo uključiti ostale dijelove županije. To solidno funkcionira. Logično da se ‘city break’ program, vrlo uspješan proizvod koji se zadnjih godina afirmirao, odvija baš u Dubrovniku, uz možda obilaženje nekog okolnog prostora. Kongresni turizam je dominantno vezan za Dubrovnik, nešto i uz Cavtat te potencijalno Srebreno. To su činjenice koje definiraju obuhvat proizvoda. Kad je riječ o ljetnom odmoru, tu su uključeni svi i bez problema koriste snagu Dubrovnika, a Dubrovniku to nimalo ne šteti jer funkcionira usklađeno i bez problema.
Kakva će nam biti 2015. godina? Hoće li biti nekih iznenađenja, što se tiče EU regulativa i poreza, te može li se već sad najaviti ili predvidjeti sezona?
Nema najave promjena nekih bitnih poreza. Očito ulazimo u godinu u kojoj će se više paziti da se ništa ne promijeni, nego da se nešto bitno mijenja, čak i na dobro. Već tri godine najavljivano je da će se mijenjati zakoni o turističkim zajednicama i boravišnoj pristojbi, koji nas se izravno tiču i po njima funkcioniramo. Očito, zakoni se neće promijeniti, dok se ponašanje Ministarstva turizma i Glavnog ureda promijenilo, jer oni počinju funkcionirati po promijenjenom modelu. Jedan od ključnih detalja najavljene promjene zakona je da se dio prihoda iz centralnog budžeta HTZ-a preusmjeri na regionalne TZ-ove. To se neće dogoditi, a istovremeno dio poslova je Glavni ured napustio i očekuje od nas da ih preuzmemo i financiramo. To je nesklad koji nas prati već ovu godinu, a tako će se prenijeti i na iduću.
Teško je dati preciznu procjenu kako će se iduća godina odvijati, ali ono što sigurno znamo u pogledu najave letova, postojećih i novih linija, možemo očekivati porast prometa. Porast će i smještajni kapacitet s obzirom na investicije u tijeku, ne samo u hotelima. Zadnjih godina vrlo dinamično raste ponuda iznajmljivača, što je trend zadnjih godina. Naravno, ne možemo reći da će porast biti ravnomjerno raspoređen tijekom godine. Uz sve pokušaje, u zimskom razdoblju nažalost i dalje svjedočimo da promet stagnira, što je vezano i za prometnu povezanost. Budući da 2015. godine Uskrs stiže vrlo rano, mislim da će se u travnju osjetiti manji poremećaj. Većina avio-kompanija će letove početi u zadnjem tjednu travnja. Koliko god se trudili, ne možemo pobjeći od kalendara i rasporeda katoličkih blagdana. Srpanj i kolovoz ne bi trebali biti upitni. Segment ponude kongresnog turizma dovodi sve više poslovnih ljudi i u proljeće i na jesen pa to obilježava duljinu trajanja prometa na našem području.
Može li uopće u Dubrovniku postojati zimska sezona?
Odgovor je uvijek: da, može. Ali pitanje je koliko to košta i koliko je potrebno za tako zahtjevan projekt izdvajati, kako bi se tijekom godina afirmirao. Onda je slijedeće pitanje tko bi to mogao napraviti. Nismo Dubai da gradimo skijalište. Javni sektor to ne može samostalno pokrenuti, niti se može očekivati da će poduzetnici ulagati izuzetno velik novac, a da pritom ne vide i mogućnost da se on u relativno prihvatljivom roku vrati. Iz godine u godinu nešto se pokušava napraviti, kako ne bismo bili grad koji živi od travnja do početka studenog. Ali, teško je očekivati ozbiljnije rezultate. Zbog restrukturiranja Croatia Airlinesa niz zračnih linija je ukinuto, među njima i cjelogodišnja između Frankfurta i Dubrovnika, koja je funkcionirala više od deset godina. Doživjeli smo da smo u lošijoj poziciji sada nego prije četiri ili pet godina. Moramo biti svjesni da, koliko god izgledali uspješniji i atraktivniji, bez visokih ulaganja nije moguće zimsko razdoblje aktivnije uključiti u turističke tijekove.
Je li onda ispravnije na zimsko razdoblje gledati kao realnost, a ne kao na problem?
Ne moramo to izgovoriti, ali to je vidljivo. Pomaknuti se iz sadašnje razine broja turista tijekom zime nije moguće bez većih ulaganja i dugogodišnje promidžbe. To se ne može ostvariti time da će netko nekome zapovjediti da radi. Poduzetništvo ne funkcionira po zapovjednoj, već motivirajućoj strukturi. Svatko mora procijeniti hoće li mu to donijeti dobit, ili barem ne ugroziti posao.