Natrag
12.12.2017 20:53

facebook

twitter

google

rss

dulist

Stanje „sukoba niskog intenziteta“

25.7.2012 @ 9:37 Varina Jurica Turk 20 godina poslije
2;2

Podijelite:

Nakon završetka akcije „Tigar“ i konačne deblokade Dubrovnika nastupilo je vrijeme varljivog primirja, ispunjeno iscrpljujućim i neplodnim pregovorima s agresorom. „Lutanja“ hrvatske politike u traganju za konačnim rješenjem najbolje se vide upravo na dubrovačkom području.

Inzistiranje na pregovorima i dragovoljnom odlasku neprijatelja s privremeno okupiranih područja Hrvatske pokazalo je kako su vrlo brzo zaboravili stav međunarodne zajednice, sadržan u poruci koju im je još ranije prenio lord David Owen riječima: “Nemojte se nadati da ćete za zelenim stolom dobiti ono što niste sposobni obraniti na vojnom planu.“

Čitateljima ostavljam da sami ocijene, temeljem iznesenih činjenica i opisa događanja, u kojoj mjeri su u pravu brojni „stručnjaci“ i „analitičari“ koji su nam sve ovo vrijeme akciju oslobađanja juga Hrvatske predstavljali kao pobjedu ostvarenu u prvom redu „ osmišljenom i argumentiranom političkom akcijom hrvatske diplomacije“.

U svojoj knjizi „Kratki izlet – Zapisi iz Domovinskog rata“ Ratko Cvetnić na slikovit način opisuje osjećaje hrvatskih branitelja u takvim trenucima kada „govor oružja“ zamijeni primirje i pozivanje na „realnost i pamet“: “To je posve praktična laž koja omogućuje da se rat prekine, a ne da se završi, i da mu se samim činom prekida ureče nastavak, za godinu, pet ili pedeset, jednom kad ovaj sveti adrenalin sasvim ispari iz naših žila i kad mi više ne budemo nizašto“.  
 
IZBORI
 
U drugoj polovici srpnja 1992. godine, umjesto ratnih događanja i oslobađanja još uvijek okupiranih Konavala te osiguranja povratka u svoje domove preko 20 000 izbjeglica i prognanika, u prvi plan izbija održavanje izbora za predsjednika Republike Hrvatske, zastupnika u Saboru i državnu listu.

Suprotno očekivanjima predizbornu kampanju obilježili su žestoki međustranački sukobi i optužbe, ali i brojna neutemeljena obećanja, što je rezultiralo novim podjelama i slabljenjem teško stečenog zajedništva. Time se potvrdilo kako su bili u pravu oni koji su upozoravali na neprimjerenost njihovog održavanja u uvjetima rata i okupacije.

Ostat će zapamćen i istup Stipe Mesića, tadašnjeg predsjednika Izvršnog odbora HDZ-a, na predizbornom skupu održanom 27. srpnja u hotelu „President“. Obraćajući se okupljenim prognanicima, naglasio je kako se u njegovoj torbi nalazi Nacrt sporazuma o povlačenju JA s dubrovačkog područja i dodao: „ Ako bih u Dubrovniku ostao samo nekoliko dana, zajedno bih s vama u Konavle“. O dolasku slobode „za nekoliko dana“ govorio je i predsjednik Vlade RH dr. Franjo Gregurić, kao i mnogi čelnici političkih stranaka koji su posjetili Dubrovnik i održali svoje predizborne skupove.

Od ukupno registriranih 56 926 birača u Općini Dubrovnik 2. kolovoza je glasovalo njih 34 460. Svoj glas dr. Franji Tuđmanu, koji je iznova izabran za predsjednika Republike Hrvatske, dalo je 16 699 Dubrovčana. Od ostalih predsjedničkih kandidata najviše glasova su dobili Dražen Budiša -10 302 te Dobroslav Paraga – 2 320. Za dubrovačkog zastupnika u Saboru izabran je dr. Šime Đodan, a pobjeda na izborima za državnu listu pripala je Hrvatskoj demokratskoj zajednici.
 
AKCIJA HV „OSLOBOĐENA ZEMLJA“
 
Istodobno s događanjima na političkom planu, snage Južnog bojišta HV, radi nepovoljnog stanja obrane po završetku akcije „Tigar“, u vremenu od 22. srpnja do 15. rujna 1992. godine planiraju i provode novu napadnu operaciju pod nazivom „Oslobođena zemlja“. Akcija se odvijala na planinskom prostoru Bobana u zaleđu Dubrovačkog primorja, između sela Zavale na zapadu i sela Orah na istoku. Temeljni cilj bio je uspostavljanja i učvršćivanje nove crte obrane na obroncima uz južni rub Popova polja.

Kako je neprijatelj tijekom dotadašnjih napadnih djelovanja HV izgubio veliki dio prostora u zaleđu Dubrovnika, koristio je svaki nenadzirani međuprostor za ubacivanje snaga na dominantne visove nastojeći na taj način učvrstiti preostali dio sustava obrane. Njegovim uspjesima, značajno je doprinijelo odsustvo gardijskih brigada, koje su nakon višemjesečnih teških borbi povučene na zasluženi odmor, a umjesto njih prvu crtu su preuzele većinom nespremne pričuvne postrojbe. Ideja napadnog djelovanja HV bila je istodobnim napadom po cijeloj širini rasporeda neprijatelja izazvati destabiliziranje i razvlačenje njegovih snaga i u konačnici ovladati ovim položajima.

U ovoj akciji naše snage činile su: 1. brigada ZNG, 4. brigada ZNG, dio 156. brigada HV, dio 148. brigade HV, BG Odreda spec. Vojne policije, TG –3 (BG 113. brigade HV, BG 141. brigade HV, BG 126. brigade HV, BG 134. brigade HV, BG 158. brigade HV), TG – 114. brigade HV, TG –145. brigade HV, TG – 115 brigade, BG (116. brigada HV) i 2. smdp “Pula”.
Borbena djelovanja započela su  24. srpnja napadom 1. brigade ZNG, koja je zajedno s dijelom snaga 156. brigade HV, krenula s položaja Sepriječe – tt 791 – Koviljeva glava – Oštra glava – s. Slivnica.

Komentari





O autoru: Varina Jurica Turk


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana