Natrag
27.6.2017 15:50

facebook

twitter

google

rss

dulist

“Situacija s Omblom je zagonetnija i tajnovitija”

6.5.2012 @ 11:45 Ana Prohaska Aktualno
“Situacija s Omblom je zagonetnija i tajnovitija”

Podijelite:

Ivo Lučić, ekološki aktivost i stručnjak za krš, u članku objavljenom na t-portalu, uz ostalo osvrnuo se i na izgradnju HE Ombla.

-Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy zaustavila je dvije do sada nedodirljive studije utjecaja na okoliš – TE Plomin i HE Ombla – čime je pokazala da njihov status nije ovisio o zakonima nego o političkom kontekstu snažno obilježenom korupcijom. Učinila je to prije donošenja paketa novih zakona koji će izazvati snažne promjene po upravljanje okolišem u Hrvatskoj- navodi uz ostalo dodajući kako je „Situacija s Omblom zagonetnija je i tajnovitija, jer se Mirela Holy brani da su joj zbog pravomoćnosti projekta zavezane ruke osim da studiju dade na tajnu stručnu reviziju“. Također navodi kako tportal neslužbeno doznaje, da je Ministarstvo  dobilo ocjene četvorice javnosti nepoznatih stručnjaka te ih sredinom travnja dostavilo Vladi.

– I što sada? Nitko ne zna. Vlada će donijeti političku odluku koja će vjerojatno održavati njezinu procjenu snage okolišne javnosti. Ako se dala zavesti šupljim vrijednostima projekata bivše Vlade, može protiv sebe očekivati ne samo domaću javnost, koja je kumulativno senzibilizirana na više neuralgičnih točaka ne samo po Istri, oko Dubrovnika i na drugim dijelovima zemlje, nego da će biti izložena i pritiscima europske politike. Dubina problema sa studijama utjecaja može se nazrijeti između ključnih tvrdnji koje ćemo ovdje navesti. S jedne strane su izjave Nenada Mikulića, koji je od 1997. do kraja 2011. bio na čelu Uprave za procjenu okoliša i industrijska onečišćenja nadležnog Ministarstva, koji je, po vlastitoj tvrdnji, odgovoran za oko 1.600 studija, da su sve studije vođene po važećim zakonima i da su OK, i bivšeg člana Uprave HEP-a za održivi razvoj Velimira Rajkovića, da HEP želi proći svu proceduru i da prihvaća zahtjeve struke i da uvijek angažira licencirane stručnjake.

S druge strane su tvrdnje kritičara poput spomenutog Vjerana Piršića koji bi, kako kaže, mogao napraviti katalog gluposti i neistina koje je čuo na tridesetak rasprava, poput falsificiranja dubine mora za studiju ribogojilišta, lažiranja udaljenosti koja se može otkriti golim pogledom na kartu, deseterostrukog povećanja količine plinova iz tankera, itd., te Dušica Radojčić iz Zelene Istre s iskustvom otprilike istog broja studija, koja kaže kako je u osnovi loš propis, da se postupak vodi potpuno netransparentno, a na točkama mogućeg utjecaja javnosti postavljeni su predstavnici državne uprave koji su pod utjecajem politike. Crna kutija koju omeđuju ove izjave predstavlja hrvatski model korupcije u javnom sektoru u kojem sve djeluje legalno, a stvarnost upozorava da se mnogo toga ne slaže s duhom zakona.- ističe navodeći dalje primjer HE Lešća na Dobri.
 

Komentari





O autoru: Ana Prohaska

Diplomirana sam novinarka i doktorandica na Doktorskom studiju Povijest stanovništva. Bavim se problematikom iseljavanja povijesne jezgre Dubrovnika i poviješću Dubrovačke Republike..

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana