Aktualno

Promet se planira, a ne radi napamet!

Promet se planira, a ne radi napamet!

Slijedom naših ukazivanja na komunalne i prometne probleme u našem Gradu, kontaktirao nas je Zdravko Đanović, inženjer cestovnog prometa u mirovini, želeći s nama porazgovarati i ukazati na prometne probleme u našem Gradu.

Pozivajući se na naš članaka „Pazi, ide auto!“, u kojem smo upozorili na nedostatak obilježenog pješačkog prijelaza u ulici prema naselju Čokolino (Ulica Vlatka Mačeka), Zdravko Đanović ističe kako tamo nije riječ o nedostatku u prometnoj signalizaciji, budući da nikakvim propisom pješacima nije apsolutno zabranjeno prelaziti kolnik izvan obilježenog pješačkog prijelaza. U isto vrijeme, Zakon o sigurnosti prometa na cestama postavlja samo ograničenje u odnosu na udaljenost pješaka od obilježenog pješačkog prijelaza.
 
PROMETNA PRAVILA
 
– Tako pješak mora koristiti obilježeni pješački prijelaz, ako od istog nije udaljen više od 50 metara u naselju – kazuje Zdravko Đanović, dok je izvan naselja ta udaljenost propisana na 100 metara.
– Spomenuti zakon ima i druge odredbe u vezi kretanja pješaka, a napose kod prelaženja kolnika, pri čemu u svakom slučaju nalaže pješacima da obavezno moraju obratiti pozornost na nailazeća vozila, bez obzira prelaze li kolnik na obilježenom pješačkom prijelazu ili izvan njega. Navedeno je zakonski potpuno definirano, budući da i vozači imaju obvezu propustiti pješake kada skreću na bočnu cestu (čl. 135. ZSPC), a inače imaju obvezu voziti s povećanim oprezom kada se približavaju raskrižju (čl. 58. ZSPC) – naglašava Đanović i dodaje kako je na Vojnoviću pješacima teško prijeći put:
 
MOGUĆA RJEŠENJA NA VOJNOVIĆU
 
-Vojnović je napravljen kad i Babin kuk kao brza gradska cesta bez pješaka. Tako je bilo u planovima, da bi se manje parkiralo. A sada je sve to narušeno. Kad je to već tako, sada nitko ne misli napraviti barem jedan podzemni prolaz. Mi hoćemo i poslovne prostore i normalan protok prometa, a sve bez suvislog planiranja. Promet se planira, nema tu neke velike mudrosti. Puno toga  se da izračunat. Primjerice prilikom gradnje kina, zna se koliko parkirnih mjesta treba predvidjeti – naglašava naš sugovornik.
Ovom prigodom podsjetit ćemo na dio odgovora kojeg smo dobili iz gradske uprave, a po pitanju obilježavanja parkirnih mjesta pored pješačkih prijelaza. Iz Sanitata nam je rečeno kako se ocrtavanje pješačkih prijelaza radi u dogovoru sa gradskim prometnim odjelom i Prometnom policiju. Iz gradske uprave rečeno nam je kako se trenutačno na Vojnoviću ispravljaju pojedine nepravilnosti, postoji ekipa koja na tome radi. Oformljeno je i Povjerenstvo za kontrolu stanja nogostupa na gradskom području te je dogovoren i dinamički plan izvođenja rekonstrukcijskih radova na pločnicima u nekoliko ulica, koje su upravo u tijeku.

Također su istaknuli da će se, kad se bude radila rekonstrukcija Ulice Iva Vojnovića napraviti i pješački prijelaz na ulazu u Čokolinu, za što će se trebati napraviti svojevrsna rekonstrukcija nogostupa. Kad se pak bude asfaltirala Ulica Iva Vojnovića, tijekom iduće godine, nanovo će se ocrtati i nova parkirna mjesta, koja po novom pravilniku od pješačkog prijelazu moraju biti udaljena najmanje 5 metara.
– Parkirna mjesta sada su ocrtana po starom pravilniku, koji je dozvoljavao, ukoliko postoji preglednost da se parkirna mjesta ocrtaju 2 metra od pješačkog prijelaza – zaključeno je u odgovoru iz gradske uprave.
 
BEZIMENI PRAVILNIK
 
-Postoji li naziv tog pravilnika? Zašto ga nisu rekli. Naime, zabrana zaustavljanja i parkiranja je generalno regulirana Zakonom kojim se propisuje tih 5 metara. To je zakonska odredba – naglašava Đanović.

Kada je u pitanju parkiranje vozila u blizini obilježenih pješačkih prijelaza, ističe kako nikakav pravilnik ne dopušta bilo kakve prepreke koje bi ometale preglednost između pješaka i vozača. Zabrana zaustavljanja i parkiranja na udaljenosti manjoj od 5 metara od obilježenog pješačkog prijelaza propisana je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Također napominje kako prometna rješenja uvijek moraju zadovoljiti i sigurnosne uvjete koji se moraju primijeniti pri projektiranju, pri čemu je u pojedinim slučajevima potrebno eliminirati bilo kakve prepreke i na udaljenostima većim od 5 metara, kako bi se udovoljilo sigurnosnim uvjetima za određenu vrijednost brzine. Dakle, i ulično parkiranje se također planira, uz izračun preglednosti kako bi bila zadovoljena sigurnost.
 
SVE SE RADI NAPAMET
 
– Sve treba biti projektirano, no u nas se ne rade projekti, nego se sve radi napamet. U tome je problem – napominje i dodaje kako su rješenja za pješake na Vojnoviću nepovoljna.
Kod pješačkih prijelaza, ističe Đanović, nogostup bi trebao biti proširen tako da pješak dođe do prometne trake, a tek onda siđe na kolnik, odnosno pješački prijelaz.
Kao jedan od niza problema u postojećoj gradskoj prometnoj signalizaciji, Đanović posebno navodi nedostatak prometnih znakovi s izričitom naredbom „zabrana prometa u jednom smjeru“ i to u nekoliko jednosmjernih gradskih ulica.

– Zadnjih par godina imamo sve više jednosmjernih ulica. Pogledajte koliko ih nema znakove zabranjen smjer. Netko može krenuti pogrešno, mimo znaka, krenuti gdje ne smije, a da ne zna da je ušao u jednosmjernu ulicu jer nigdje nema znakova zabranjenog skretanja – naglašava. Neke od ulica odnosno skretanja na kojima nema prometnihh znakova s naredbom „zabrana prometa u jednom smjeru“ jesu ulaz-izlaz iz Remize, put do FINE, izlaz iz Tommyja, Pema i Mercantea.
-A tek nedostaci na semaforiziranim raskrižjima od kojih niti jedno nije izvedeno, ne samo po standardima koje zahtjeva struka, nego se pri tome nisu poštovale niti najosnovnije zakonske odredbe, što posebno zbunjuje turiste koji pohode naš grad – dodaje.
U svemu tome, naglašava, problem predstavlja i često mijenjanje GUP-a Grada Dubrovnika.
Navodi i najnoviju ideju o nadogradnji trgovačkog centra na javnoj garaži, kojom će se, ako se provede, umjesto komunalnog objekta koji ima za cilj riješiti potrebe za parkiranjem, dobiti komercijalni prostor odnosno trgovački centar s garažom, čime se zapravo proizvodi još veća prometna potražnja.

– Sa prometnog stajališta, ako se dogodi nadogradnja, to je propast. Jer to onda nije komunalni objekt, već robna kuća s garažom. To nije objekt rješavanja parkiranja, već komercijalni sadržaj kao i Getro, Tommy, Mercante – zaključuje Zdravko Đanović.
 

RADOVI U SRCU SEZONE
Kažu da je kružni tok pušten u promet!?
 
– Dok sam ja radio, Uskrs je bio granica za radove u Gradu. Što se do Uskrsa napravilo, napravilo se. Evo slušam na radiju prije tjedan dana kako je kružni tok pušten u promet. To znači da treba još nešto označiti i dovršiti, a vidite na što ovo sliči. Što je to? Utovarivač vozi ulicom između gradskog autobusa, stanice i kolone. Je li to u ovo doba godine dobro!? Kada dolaze turistički autobusi i idu u kamp, uz prašinu i sve ostalo – pita se naš sugovornik Zdravko Đanović.
 

Pročitajte još

DODIJELJENO DESET ‘A’ DRŽAVNIH STIPENDIJA Saznajte tko su najbolji studenti Sveučilišta u Dubrovniku

Marko Džamarija

SANITAT POZIVA Javite se ako želite banak na gruškoj placi

Dulist

[PODCAST S BARBAROM] Goran Milić: Slijedi What’s up Japan, a što mu je ‘tiha patnja’?

Barbara Đurasović