Natrag
23.9.2017 07:46

facebook

twitter

google

rss

dulist

Problem su nerealna očekivanja poljoprivrednika

17.6.2012 @ 11:29 Baldo Marunčić Aktualno

Podijelite:

Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tihomir Jakovina boravio je u Dubrovniku povodom EFPRA kongresa. Bila je to prilika da s ministrom razgovaramo o budućnosti hrvatske poljoprivrede, ali i o važnosti ovog kongresa, kao i o ulozi Udruženja u sferi obnovljivih izvora energije.

– EFPRA je udruženje tvrtki za preradu životinjskih nusproizvoda te vodeći autoritet za sigurnost zbrinjavanja nusproizvoda životinjskog podrijetla što znači i jedna od najznačajnijih asocijacija EU-a u sustavu sigurnosti hrane i zaštiti okoliša, a u posljednje vrijeme i u području obnovljivih izvora energije. EFPRA kongresi se redovito održavaju svake godine u drugoj zemlji EU-a, a Hrvatska je tako prva zemlja domaćin izvan EU-a. Domaćin i organizator ovogodišnjeg zasjedanja EFPRA-e je Agroproteinka iz Sesvetskog Kraljevca, najveći prerađivač nusproizvoda životinjskog podrijetla u Hrvatskoj. Važnost ovog kongresa ogleda se u tome što naši stručnjaci kroz ovakva okupljanja dobivaju informacije o novim tehnologijama zbrinjavanja, novim zakonskim rješenjima u EU sa kojima se moramo uskladiti do ulaska u EU i slično. Vjerujem da smo se pokazali kao dobar domaćin te da smo kroz izlaganja naših eminentnih stručnjaka sa ovog područja pokazali da Hrvatska ne zaostaje u tehnologiji i znanju u zbrinjavanju životinjskih nusproizvoda.
 
SVAKODNEVNI PRITISCI NA MINISTARSTVO

Više od 6 mjeseci na čelu ste Ministarstva poljoprivrede, kakvo ste stanje zatekli i gdje su uočeni najveći problemi?
– Ovaj tjedan bit će šest mjeseci kako je moj tim ušao u Ministarstvo poljoprivrede. Nakon formalne primopredaje, koja je bila strašno manjkava, uradili smo analizu zatečenog stanja, ali i dalje pristižu/otkrivaju se dugovi i obaveze koje je ostavila prethodna vlast. Svakodnevni su pritisci na Ministarstvo, ima raznih upita i zahtjeva koji su ostali iz prethodnih godina i teško je objasniti ljudima da moj tim pokušava drugačije složiti stvari u poljoprivredi, i da ne želimo i ne možemo voditi resor na način mojih prethodnika. Ne želimo obećavati ono što ne možemo ispuniti. Usmjereni smo na promjenu ponašanja kako naših zaposlenika, tako i samih poljoprivrednika koji se moraju suočiti sa teškim stanjem u državi i početi razmišljati tržišno te gledati kako da povećaju proizvodnju jer je jedino to temelj za veći dohodak.
 
MEDIJI PIŠU SAMO O PROBLEMIMA
 
– U medijima se najčešće prikazuju problemi u poljoprivredi, a evo mi baš ovih dana radimo analizu iz koje je vidljivo da smo u kratkom roku uspjeli ubrzati rješavanje projekata i značajno povećali potencijalnu iskoristivost za IPARD program. Okupili smo konzultante, naše stručnjake i svim silama se trudimo da iskoristimo sve novce koje su nam na raspolaganju, a rezultati su već vidljivi. U roku od mjesec dana pristiglo je čak 97 prijavljenih projekata, što samo govori da se može investirati ako ljudi imaju dovoljno informacija, ako naši zaposlenici stanu iz tih projekata i ruše administrativne prepreke kojih je mnogo, a neke su banalne i lako rješive, ali bi projekti godinama stajali u nekoj ladici da netko ne pozove i ne riješi problem u pet minuta. Najveći su problemi i dalje u očekivanju poljoprivrednika da država rješava sve njihove gubitke, propuste i krive odluke. Moramo svi biti odgovorniji i ponašati se tržišno, želimo li promijeniti negativne trendove. Mi stvaram okvir, radimo na zakonima koji će biti reformski, a proizvođači bi trebali biti strpljiviji i trebali bi shvatiti kako državne financije više ne mogu izdržati pritiske i stalne zahtjeve za povećavanje davanja u bilo kom obliku radilo se o isplati šteta u voćarstvu, zahtjevima za višim cijenama proizvoda, povećanju poticaja i slično. 

Nedavno je za vrijeme posjeta ministra Marasa Dubrovniku istaknut problem vinara budući da su, zbog rada na crno, podrumi vinara puni neprodanog vina. Kako tome stati u kraj, budući da je vinarstvo jedan od velikih potencijala juga Hrvatske?

– Sivo tržište je ogroman problem hrvatskog gospodarstva općenito i Vlada ovoj temi pristupa odgovorno. Želimo prodaju svih proizvoda uvesti u legalne tokove jer je to jedini način da se uvede red na tržište, te da se državni proračun puni i da iz njega može investirati, zapošljavati i polučiti razvoj gospodarstva. Dugi niz godina tolerirala se „siva“ ekonomija zbog čega su u jednom dijelu krive inspekcije, ali moramo biti iskreni i sami proizvođači koji smatraju kako je njihov privatni interes ispred interesa cijeloga društva i države, te kroz različite načine izbjegavaju obaveze prema državi. To je u konačnici uzrokovalo da najviše štete imaju oni koji legalno posluju, plaćaju uredno poreze i sve obveze prema državi. Na žalost, vrlo često čujem od poljoprivrednih proizvođača kako je bolje raditi na crno jer su troškovi legalnog poslovanja veliki. Trudimo se da olakšamo poslovanje svim proizvođačima, a uvjeren sam da se i oni sami, posebice mali koji nemaju snage samostalnog nastupa na tržištu, mogu udruživanjem u zadruge, proizvođačke organizacije i klastere i tako više postići nego raditi na crno. Smatram kako je pojačana kontrola najbolji način da se sivo tržište suzbije, a  kad je riječ o vinarstvu mišljenja sam da nije uredu da netko od države uzima poticaje za primjerice proizvodnju grožđa, a nakon toga svoje vino prodaje na crno. Radimo na uređivanju tržišta kroz prodaju na kućnom pragu koji će olakšati prodaju malim proizvođačima, a isto tako će im dati obvezu da svoju prodaju legaliziraju odnosno izdaju račun za prodanu robu. 
 
TURISTIMA TREBA NUDITI NAŠA VINA
 
Govori se kako je budućnost hrvatskih vinara u EU teška, što treba napraviti kako bi hrvatska vina dobila bolji plasman na europskom tržištu?

– Danas je Hrvatska još relativno nepoznata kao vinska zemlja. Postoji cijeli niz malih proizvođača, velika je fragmentiranost te se zbog poduzimanje mnogobrojnih individualnih aktivnosti stvaraju veliki troškovi i slabi rezultati. Veliki je problem i nepovezanost vinarske industrije i vinogradara, ali i nedostatak cjenovne konkurentnosti. Hrvatska vina dobivaju nagrade za kvalitetu na prestižnim sajmovima, ali još uvijek nemamo dovoljno velike količine i jedinstvene brendove s kojima bi mogli ući na velika tržišta. Naša je komparativna prednost naš turizam i tu moramo pokazati snagu, znači turistima ponuditi naša kvalitetna vina te se i tako pozicionirati u prepoznatljivu vinsku zemlju. Dobro je naglasiti da nam izvozne cijene rastu i to pet puta u odnosu na 2000 godinu, što ukazuje na sve bolju kvalitetu naših vina, bolju prepoznatljivost na izvoznim tržištima, te napore izvoznika da plasiraju svoja vina na zahtjevnijim tržištima. U doba krize znatno je pala potrošnja vrhunskih vina u ugostiteljstvu u Hrvatskoj, te su napori za postizanjem boljih izvoznih rezultata nužnost, odnosno moramo se potruditi da povećamo potrošnju na domaćem tržištu te da se i tako riješe velike zalihe koje vinari imaju. U zadnjih pet godina proizvodnja vina bilježi stalan porast, te je u 2010 godini iznosila 1,43 milijuna hektolitara što je 15% više nego 2005 godini. Najviše je  proizvedeno u Istarskoj županiji, 95.000 hektolitara, slijedi Osječko-baranjska županija sa 91.000 hektolitara i Dubrovačko-neretvanska sa 83.000 hektolitara proizvedenog vina. Kada je riječ o registriranim proizvođačima, 2010. godine je onih s Rješenjem za promet bilo 1.227, a vodeće grupacije bile su Agrokor Vina, Kutjevo d.d. i Badel 1862. S obzirom na kakvoću, u 2010. godini u promet je stavljeno najviše kvalitetnog vina, čak 410.000 hektolitara. Slijedi stolno vino sa 200.000 hektolitara, pa vrhunsko vino sa 32.000 hektolitara.

Tijekom Vašeg boravka u našoj županiji u ožujku, predstavljena Vam je inicijativa pretvaranja Malostonskog zaljeva u park prirode, međutim, nacrt Zakona o zaštiti prirode ponovno je u prvi plan izbacio zabranu bavljenja ribarstvom i školjkarstvom u tom području. Jeste li upoznati s tim problemom i kako ćete na njega reagirati?

– Malostonski zaljev je proglašen kao posebni rezervat baš radi tradicionalnog uzgoja školjkaša. Ovo Ministarstvo je stava da se u Malostonskom zaljevu i dalje treba obavljati djelatnost tradicionalnog uzgoja školjkaša i ribolova, te će i inzistirati na takvom rješenju ovoga problema u razgovorima s Ministarstvom zašite okoliša i prirode. Ministarstvo će dati svoje primjedbe i prijedloge na Nacrt zakona o zašiti prirode kada bude poslan u proceduru donošenja . U posebnim rezervatima, a prema dosadašnjim zakonima i sada važećem Zakonu o zaštiti prirode, ribolov i uzgoj u moru nije bio nikakvim posebnim odredbama zabranjivan, pa nema razloga da to bude i novom Zakonu o zaštiti prirode.

Hoće li naši autohtoni proizvodi poput pršuta ili kulena naći put do europskih stolova?

– Hoće, ali ih za početak moramo imati u dovoljnim količinama i prvo ponuditi turistima koji će kroz turističku potrošnju otkriti te ukuse koji su specifično naši. Već sada postoje narudžbe nekih trgovaca za izvoz našeg pršuta, a svatko tko je probao kulen ostaje je fasciniran. No na žalost mi imamo male količine i skup proizvod, a svi smo svjesni da je danas cijena presudna kategorija kod potrošača. Potencijala ima, ali moram imati dovoljno veliku proizvodnju, ujednačenu kvalitetu i dobre kanale prodaje to je ono što nam nedostaje i zbog čega pršut i kulen još uvijek nemaju tržišnu poziciju i prepoznatljivost kakvu zaslužuju.
 
 

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana