Natrag
18.10.2017 11:06

facebook

twitter

google

rss

dulist

POGLEDAJTE FOTOGALERIJU Grad slavi svetog Vlaha!

3.2.2014 @ 13:06 Ana Prohaska Grad
56;56

Podijelite:

Nakon svečane Mise, održana je procesija ulicama Grada povodom našeg Parce svetoga Vlaha.

Dubrovački puk i brojni vjernici okupili su se jutros a Stradunu kako bi sudjelovali u procesiji s moćima svetoga Vlaha.
Procesiji se pridružio i predsjednik RH Ivo Josipović.

Središnje euharistijsko slavlje na sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, na kojem se okupio veliki broj vjernika, i koje je slavljeno na otvorenom ispred dubrovačke katedrale predvodio je sisački biskup mons. dr. Vlado Košić. Uz brojne svećenike i redovnike ne samo iz Dubrovačke biskupije nego i iz drugih hrvatskih biskupija, koncelebrirali su mons. dr. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. dr. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK, mons. Stanislav Hočevar, beogradski nadbiskup i potpredsjednik međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, mons. Slobodan Štambuk, hvarsko-bračko-viški biskup, mons. Ilija Janjić, kotorski biskup, mons. Ante Ivas, šibenski biskup, mons. Željko Majić, izaslanik mostarskog biskupa, o. Vinko Mamić predsjednik HKVRPP te fra Josip Bebić, ravnatelj inozemne pastve.
U pozdravnom govoru na početku mise biskup domaćin mons. Mate Uzinić je u ime mladih Dubrovačke biskupije i svoje osobno ime, uputio hrvatskoj katoličkoj mladeži u Domovini i inozemstvu srdačan poziv dobrodošlice u Grad sv. Vlaha i u Dubrovačku biskupiju na Susret hrvatske katoličke mladeži u travnju ove godine.

Zaštita ne samo nematerijalne baštine nego i katoličke vjere

Govoreći o Festi sv. Vlaha koja se u Dubrovniku održava više od tisuću godina kao vrhunski kulturni i narodni događaj i koja se nalazi na listi UNESCO-ve nematreijalne kulturne baštine, biskup Košić je istaknuo kako treba imati na pameti „da ne bi UNESCO imao što zaštiti kao svjetsku nematerijalnu kulturnu baštinu, kada ne bi naš hrvatski narod na ovim prostorima već više od trinaest stoljećaživio svoju kršćansku katoličku vjeru. Mogli bismo dakle reći da je unošenjem u popis UNESCO-ve kulturne baštine posredno zaštićena i sama katolička vjera našega puka, budući da bez nje ne bi bilo ni ove feste, ni svega što ona sadrži i stoljećima čuva u svojoj ljepoti, raskoši i bogatstvu.“

Karakteristike kršćanskog mučeništva

Biskup Košić je kratko naveo i neke podatke iz životopisa sv. Vlaha koji je „primjer kako vjernik ne smije pokleknuti ni pred kakvom prijetnjom, nego treba hrabro sačuvati svoju vjeru u Krista i ostati mu vjeran do smrti.“ Usporedio je njegov život sa sv. Kvirinom, zaštitnikom njegove biskupije koji je također bio biskup i mučenik iz prvih stoljeća kršćanstva. Ustvrdivši kako je kršćanstvo mučeništvo konstanta u povijest kršćanstva biskup Košić je nešto više kazao o nekim elementima kršćanskog mučeništva kao što su proslava mučenika; njihova pobjeda, a ne poraz te progoni i mržnja koje ih prate.
Objašnjavajući kako je tu riječ o proslavi mučenika biskup je rekao da „mučenici postaju svojom vjernom žrtvom za Krista trajni svjetionici za sve ljude“ bez obzira što se onima koji nemaju vjere to čini kao nesreća i propast. „Ta suprotstavljenost privida i istine i danas je na djelu,“ rekao je biskup Košić. “Mnogi misle da je vjera ludost, no takvi se varaju jer upravo je njihovo gledanje na događaje i stvari – pričin, privid i nestvaranost.“

Volonteri SHKM-a aktivno su sudjelovali na misi na svetkovinu sv. Vlaha: u majicama susreta prinosili su darove na oltar, čitali su molitvu vjernika, nosili su male barjake sv. Vlaha uz biskupe i svećenike koji su dijelili pričest, te s oltara u procesiji ponijeli veliki drveni križ – križ SHKM-a i nosili ga, zajedno s barjakom SHKM-a, u tradicionalnoj procesiji ulicama Grada.

 

 

 

Komentari





O autoru: Ana Prohaska

Diplomirana sam novinarka i doktorandica na Doktorskom studiju Povijest stanovništva. Bavim se problematikom iseljavanja povijesne jezgre Dubrovnika i poviješću Dubrovačke Republike..

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana