Mnogi ispitanici tvrde kako su spremni odseliti u potrazi za (novim) poslom. No, koliko su uistinu spremni na preseljenje radi posla i koji ih razlozi motiviraju da posao traže u inozemstvu, istražio je MojPosao putem servisa MojaPlaća na preko 4.400 ispitanika!
Istraživanje je provedeno u 11 zemalja Europe (Hrvatska, Latvija, Mađarska, Litva, Estonija, Poljska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Češka i Slovačka) na ukupno 35.000 ispitanika.
Spremnost na preseljenje najveća među mladima do 25 godina
Čak 77 posto ispitanika spremno je na preseljenje izvan Hrvatske zbog (novog) posla. Uz nas, na preseljenje su najspremniji ispitanici iz susjedstva (Srbija 82 posto te Bosna i Hercegovina 79 posto), dok su u najmanjoj mjeri na preseljenje spremni ispitanici iz baltičkih zemalja (Estonija 62 posto, Latvija 62 posto te Litva 64 posto).
Muškarci su u većoj mjeri spremni na preseljenje (81 posto) od žena (73 posto). Na preseljenje su najspremniji mlađi ispitanici: 80 posto ispitanika mlađih od 25 godina; 79 posto ispitanika u dobi od 25 do 34 godine, 73 posto u dobi od 35 do 44 te 71 posto ispitanika u dobi od 45 do 55 godina. U najmanjoj su mjeri na preseljenje spremni ispitanici stariji od 55 godina (58 posto).
Od ispitanika koji su spremni na preseljenje, njih većina (69 posto) to je spremna učiniti na period duži od godine dana, dok ih je petina (21 posto) spremna na preseljenje na nekoliko mjeseci. Na period od nekoliko tjedana na preseljenje je spremno 10 posto ispitanika.
57 posto ispitanika koji su spremni na preseljenje, u inozemstvu bi pristali jedino na posao u struci, dok bi ih 43 posto prihvatilo bilo kakav posao. Ispitanici iz Hrvatske, baš kao i oni iz Srbije (43 posto) te Bosne i Hercegovine (48 posto) u većoj su mjeri spremni na bilo kakav posao nego ispitanici iz drugih zemalja. Tako bi na primjer svega 27 posto Poljaka, 25 posto Estonaca, 32 posto Litvanaca i Latvijaca pristalo na bilo kakav posao u inozemstvu.
Plaća i karijera glavni su poticaji za preseljenje
Glavni poticaj za preseljenje hrvatskim ispitanicima je viša plaća (69 posto). Ispitanike bi na preseljenje potaknula i bolja mogućnost za razvoj karijere (38 posto), mogućnost da povedu obitelj (34 posto) te stjecanje novih vještina i iskustava (27 posto). Pomoć poslodavca oko preseljenja potakla bi svega 11 posto ispitanika.
Visina plaće je veći poticaj za preseljenje muškarcima (72 posto) nego ženama (65 posto), iako je upravo ovaj poticaj na prvom mjestu kod oba spola. Muškarce više od žena potiču i mogućnosti razvoja karijere (39 posto muškaraca i 37 posto žena) te stjecanje novih vještina i iskustava (29 posto muškaraca i 24 posto žena). S druge strane ženama je nešto veći poticaj nego muškarcima mogućnost da povedu obitelj (36 posto žena i 32 posto muškaraca).
Od preseljenja bi najviše ispitanika odbila dugotrajna odvojenost od obitelji i prijatelja (51 posto). Komunikacija na stranom jeziku predstavlja prepreku za 24 posto ispitanika, a briga oko toga da će biti ‘stranac’ na poslu, njih 21 posto. Petina ispitanika (20 posto) smatra kako će biti tjeskobna u novom okruženju. Ispitanike u najmanjoj mjeri brinu česta putovanja (5 posto) te zdravstvena njega u inozemstvu (10 posto).
Raste broj oglasa za poslove u inozemstvu
Na MojPosao portalu u 2016. godini bilo je objavljeno preko 1.100 oglasa za inozemstvo, što je 14 posto više nego u prethodnoj godini. Najviše oglasa objavljeno je za rad u Njemačkoj, zatim Češkoj, Austriji i Sloveniji.
Najviše oglasa za inozemstvo (29 posto) odnosilo se na zanimanja iz područja Instalacija, održavanja i popravaka, a 19 posto iz Proizvodnje i zanatskih usluga, dok je 15 posto oglasa bilo u kategoriji Elektrotehnika. Najtraženija zanimanja u inozemstvu bila su električar, programer te elektroinstalater.
U 38 posto oglasa tražila se srednja stručna sprema, u 17 posto visoka. U najvećem broju oglasa stručna sprema nije bila bitna (41 posto).