Natrag
22.8.2017 05:44

facebook

twitter

google

rss

dulist

Otvoren Dubrovnik Forum, Plenković: ‘Pomaci od 2013. su tu, moramo podvući crtu i povlačiti što više sredstava iz EU’

1.7.2017 @ 11:58 Zvonimir Pandža Aktualno
16;16

Podijelite:

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković ovu subotu otvorio je 12. međunarodnu konferenciju Dubrovnik Forum 2017, pod nazivom ‘Jadransko-mediteranska suradnja i sigurnost u jugoistočnoj Europi’ u hotelu Dubrovnik Palace.

Večer prije, predsjednik Vlade boravio je na svečanoj večeri za sudionike završnih sastanaka hrvatskog predsjedanja Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) i sudionike Dubrovnik Foruma, te je dio tema s večere ovu subotu prokomentirao i s novinarima.

Inače, na Dubrovnik Forumu sudjeluju, uz predsjednika Vlade i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva poduzetništva i obrta Martina Dalić i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Dubrovnik Forum posvećen je najaktualnijim temama, a njegovo težište rasprave je na Jadransko-mediteranskom području koje je zemljopisno dodirna točka, a ujedno i raskrižje Bliskog Istoka, Sjeverne Afrike i Europe.

Fokus Foruma rješavanje je zajedničkih izazova sigurnosti i stabilnosti na Sredozemlju i u susjednim područjima putem jačanja suradnje i poticanja dijaloga a ujedno će se razmotriti i mogućnosti konkretnijeg djelovanja.

Dubrovnik Forum usmjerava se i na mogućnosti razvijanja dodatnih prilika za poslovanjem na istočnom Sredozemlju te na interkulturalni dijalog s naglaskom na mobilnost i edukaciju mladeži. Evo što je o svemu kazao Plenković.

– Četvrta je obljetnica članstva Hrvatske u EU, mislim da smo u protekle četiri godine ostvarili pomake u smislu preuzimanja svih politika korištenja prednosti istog. No, da bi naši ljudi osjetili prednosti članstva u EU na još konkrentniji način, mislim da će trebati pričekati referentno iskustvo prvih sedam godina ovog proračunskog okvira, dakle do 2020. i tada ćemo moći zajednički podvući crtu što radimo dobro i gdje možemo unaprijediti stvari – za početak je kazao Plenković, dodavši kako je trajna zadaća Vlade RH da poveća absorbcijsku sposobnost povlačenja sredstava EU.

– Projekt Pelješkog mosta vjerojatno će biti najvidljiviji i najkonkretniji individualni projekt kojeg ćemo ostvariti u tom razdoblju i on će pridonijeti boljem indetificiranju svih hrvatskih građana s činjenicom kako smo prije četiri godine ostvarili sve ključne strateške i vanjskopolitičke zadaće – dodao je Plenković.

– Današnji Dubrovnik Forum, već tradicionalni skup, ovoga puta zajednički je organiziran sa sastankom šefova država procesa suradnje u JI Europi i bio je prigodna za razmjenu mišljenja s čelnicima država našeg susjedstva o ključnim pitanjima i razvoju gospodarske suradnje. Posebno važno je povezivanje tema važnih za Sredozemlje, za europsko susjedstvo, izravno povezanih sa sigurnošću EU, s kontrolom vanjskih granica i s te strane da smo pronašli rješenja koja se tiču fleksibilnije provedbe Schengenskog revidiranog zakonika koji pokazuje kako se stvarimogu spriječiti a istodobno se kvalitetno štititi naši interesi – dodao je, a na pitanje sinoćnje komunikacije s Federicom Mogherini, povjerenice za europsku vanjsku politiku, kazao je:

Bili smo u neformalnom ozračju, s gospođom Mogherini se vidim redovito, pojačavamo nazočnost dama u Europskom forumu i dogovorili smo se načelno o svemu. Naša pozicija je jasna a EU Komisija je vrlo obazriva prema našim komentarima i očekujem puno više direktnog kontakta – kazoa je a na komentar o odnosima sa Slovenijom, istaknuo:

Pozicija Slovenije je vrlo jasna a tu je istodobno i čvrst stav svih hrvatskih institucija i aktera, također vrlo jasan. Međutim ono što je vrlo bitno je da nema jednostranih poteza i da na vrlo zreo način kao prijateljske zemlje nastojimo nastaviti proces rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja. Ovo su teme prije svega bilateralnog karaktera koje se trebaju urediti sukladno međunarodnom pravu. Postoje otprilike tri načina kako riješiti bilateralna pitanja, a hrvatska praktički ima četiri različite situacije – sa Slovenijom smo išli na arbitražu, s BiH sporazumom, sa Srbijom imamo bilateralnu komisiju, s Crnom Gorom smo razmišljali o odlasku pred Međunarodni sud… Modeli su različiti, a u ovaj je pokušaj Hrvatska ušla u dobroj vjeri, to moramo stvarno uvijek podsjetiti, u ne baš idealnim okolnostima – naglasio je Plenković, dodavši kako su ‘pozicije jasne’.

-Vidite da je većina zemalja izbalansirana u komentarima, ali to je pitanje dvije zemlje i mi ćemo ga tako tretirati. Ukoliko Slovenija ide s idejom kako je sve bilo logično u arbitražnom procesu, sjest ćemo razgovarat ćemo, najvažnije da nema nikakvih jednostranih procesa. Ozbiljni smo ljudi, partneri, saveznici, razgovarat ćemo i naći druge modele rješenja – naglasio je.

Na pitanje koje su prednosti i mane ulaska Hrvatske u EU i što očekivati u budućnosti, kazao je:
Puno je više pluseva – od zaokružene međunarodne pozicije, gospodarskih sloboda, razvoja, funkcioniranja institucija… Do cjelovitog funkcioniranja sustava i društva na način koji je najviši na svijetu. Sljedeća faza je više indetificiranja uz više prednosti koje će biti prepoznate u Hrvatskoj, a ono što moramo ubrzati je apsorbcija sredstava, zato je važno imati što više velikih projekata poput Pelješkog mosta – zaključio je Plenković.

Novinarima se obratio i predsjednik Hrvatskoga sabora Goran Jandroković, prokomenitravši činjenicu je li hrvatska javnost upoznata sa zakonom CETA.

– To su izrazito kompleksni zakoni. Rasprava je trajala vrlo dugo, godinama… Za razliku od TTIP-a, sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama, ovaj sporazum s Kanadom nije proglašen toliko kontroverznim. Vjerujem kako su oni koje zanima taj zakon, proučili određene sektorske analize. Ne posjedujem niti jednu ozbiljnu i odgovornu informaciju koja može dokazati kako će taj sporazum naštetiti Republici Hrvatskoj. Naprotiv, vjerujem kako će biti koristan za Hrvatsku – kazao je Jandroković te je na iduće novinarsko pitanje izrazio o pozdravu ‘Za dom spremni’ i postavljanju ploče Juri Francetiću u Otočcu.

– O tomu sam već govorio vrlo jasno. Hrvatska se opredijelila za demokratski put te osuđuje sve totalitarizme. Svi simboli i znakovlja koja su povezana s totalitarnim režimima nisu prihvatljiva. Što se tiče ove konkretne ploče u Otočcu, siguran sam kako će Policija postupiti sukladno Ustavu i zakonima te kako se neće postaviti – istaknuo je Jandroković.

Na pitanje ‘Je li tako teško reći kako RH počiva na tekovinama antifašizma, što stoji u Ustavu? Jandroković je rekao:
– Ne znam zašto me to pitate kada to uporno ponavljamo i govorimo kako je antifašizam važan temelj moderne hrvatske države. Ali još jednom ću ponoviti, moramo napraviti razliku između antifašizma i onoga što s događalo od 1941. do 1945. te od 1945. do 1990. godine. Oni koji se pozivaju na antifašizam, a sudjelovali su u komunističkom totalitarizmu i diktaturi, pa i zločinima, izgubili su legitimitet da se pozivaju na antifašizam. Razdoblje iza ‘45-e nije više bilo nasljeđe antifašizma, to je bio totalitarni komunistički poredak i ne može se dovesti u vezu s modernom Hrvatskom – rekao je Jandroković.

Komentari





O autoru: Zvonimir Pandža


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana