Natrag
23.9.2017 14:56

facebook

twitter

google

rss

dulist

OPASNI ŠTETNIK Crvena pipa je smrt za palmu!

10.3.2014 @ 18:41 Baldo Marunčić Grad
2;2

Podijelite:

Pile, Ploče, Lapad, Gruž… Gotovo u svakom dijelu Dubrovnika gradske vizure krase prelijepe visoke palme raznih vrsta i porijekla, bilo na javnim površinama ili privatnim posjedima hotela ili građana. Ipak, jedan bi agresor tu vizuru uskoro mogao potpuno izbrisati.

Crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus) invazivni je štetnik koji na najagresivniji način napada palme, a širi se velikom brzinom poput infekcije. Ipak, odmah treba reći kako taj štetnik nije opasan za ljude, niti za životinje ili ostale biljke. Povodom informacije da se crvena palmina pipa počela širiti Dalmacijom i da stiže i na jug Hrvatske ispitali smo je li ta zaraza zaista i stigla do naših krajeva.

– Iz Dubrovnika još uvijek nemamo dojava o javljanju crvene palmine pipe. Zasad smo najviše prijava imali iz šibenskog kraja, ali očekujemo da će se sigurno širiti jer se pojavila primarna zaraza. Uvijek postoji mogućnost da se pojavi i na dubrovačkom području pa zasad plakatima upozoravamo građane – kazao nam je viši fitosanitarni inspektor Jadranko Antičević, koordinator za ovu štetočinu na području cijele Hrvatske, koji najavljuje skori dolazak u grad.

Godišnji pregled u travnju

– U Dubrovnik ćemo doći s posebnim nadzorom i provesti godišnji pregled. Nasumce ćemo odabrati neke pozicije u gradu Dubrovniku i okolici, čime ćemo pregledima pokriti cijelo područje. Naravno, nemoguće je pregledati svaku palmu – kazao nam je Antičević, dodavši kako najprije ministarstvo treba odobriti nadzor i njegove troškove. Ipak, računa kako bi na jug Hrvatske mogli stići do travnja.
Inače, vidljivi simptomi pojave ove štetočine na palmi su obješeni listovi u obliku kišobrana, dok se kao posljedica ishrane ličinki na palmama javlja simptom ‘rezanja škarama’. Jedan od simptoma također su i rupe pri bazi listova palme.

– To su tipični simptomi koje ljudi mogu sami prepoznati na palmi. Naravno da postoje i atipični simptomi, koji su teže primjetljivi i za koje treba ipak biti nešto stručniji. Crvena palmina pipa najviše vrši zarazu u vrijeme vegetacije, od kraja ožujka pa sve do prosinca. Vegetacija čak ove godine nije baš ni prestajala zbog vremenskih uvjeta – kazao je Antičević. Crvena palmina pipa javlja se tamo gdje ima palmi. Geografski je riječ o štetočini azijskog porijekla, koja se svijetom raširila trgovinom zaraženog sadnog materijala.

– Tako su se zarazile mediteranske države, a i mi s njima. Još smo mi bili među posljednjima, dok postoje lokacije u nekim zemljama Mediterana gdje je broj palmi toliko prepolovljen da je došao u pitanje njihov opstanak – ističe Antičević. Po nekim procjenama, na jedno zaraženo stablo palme iduće godine zarazi ih se osam, a u godinu dana zaraza se proširi u krugu od deset kilometara.

Zaražene palme ‘liječe’ se biološkim i kemijskim metodama, ovisno o fazi zaraze. Ako se pipa nije jako razmnožila, za palmu još ima šanse za oporavak. U suprotnom, cijela palma propadne zbog najezde stotina i stotina ličinki. Crvena palmina pipa nema prirodnog neprijatelja koji bi fitosanitarnim inspektorima ‘olakšali posao’ i jedini pravac u kojem se može djelovati je preventiva.
– Na javnim površinama palme se ne mogu tretirati insekticidima, već ih tretiramo novom metodom, biološkim preparatima koji nisu opasni za ljude, a koje u tekućem obliku injektiraju u palmu. A što zapravo te opake ličinke rade palmama?
– Te ličinke žderači izjedaju mekano palmino tkivo, posebno njen vegetativni vrh. Palma se brzo osuši u propadne – objašnjava Antičević.

2013. ‘posjetila’ Veliki Zaton

Podsjetimo, i u Velikom Zatonu prošle jeseni zabilježeno je žarište crvene palmine pipe. Na dojavu mještana djelatnici gradskog poduzeća Vrtlar na palmama su utvrdili simptome zaraze crvene pamine pipe. Zražene palme su morale biti posječene i sasjeckane, a njihovo korijenje isčupano uz pomoć bagera. Ostaci su spremljeni u plastične vreće, ukrcani u kamione te u zaštićenim plastičnim folijama zakopani u jamu na za tu svrhu osiguranoj lokaciji. Ostale palme na zatonskoj rivi tretirane su sredstvima za zaštitu.

Uz ovog štetnika, još jedan štetnik prijeti budućnosti palmi u našem kraju. Leptir palmin drvotoč (Paysandisia archon), podrijetlom iz Južne Amerike koji je na Mediteran stigao 2001. godine preko Španjolske, nema ništa manje opasan učinak od pipe. Palmina crvena pipa ima ličinku koja izjeda palmu, dok palmin drvotoč ima gusjenicu, a u pravilu ih se ne može istodobno naći na zaraženoj palmi. palmina crvena pipa ‘voli’ kanarsku datulju, dok je palminom drvotoču draža visoka i niska žumara. Antičević smatra kako je za rješavanje ovog problema ključna svijest građana o zarazi.

– Svakako treba obavijestiti ljude, jer je riječ o vrlo opasnom štetniku za palmu koji se lako i brzo širi. A svima nam je u interesu zaštititi palme, i zbog ekologije i zbog turizma. Premda palma nije naša autohtona dalmatinska vrsta, ali se toliko dugo sadi da je postala kao autohtona – dodao je Antičević.

Što učiniti? Ništa na svoju ruku

Zaraženim palmama treba stručan tretman, jer se kroz prošla iskustva dokazalo kako nestručno tretiranje može prouzročiti samo veću štetu. Naime, pogrešan način rezanja palmi može lako proširiti nametnika, dok se krivom primjenom kemijskih sredstava ugrožava eko-sustav. Preporuča se svima koji uoče simptome moguće pojave crvene palmine pipe ili palminog drvotoča da se jave fitosanitarnoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede.

*Nakon objave ovog napisa u tiskanom izdanju DuLista na području Zatona pokrenuta je akcija uklanjanja palmi zaraženih crvenom palminom pipom, koje su se uspjele proširiti na tom području.

 

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana